Sociologija sa sociologijom prava Prof. dr. Mensur Kustura 2018/2019.

Uvod Max Weber po nacionalnosti je Njemac, i ujedno jedan od najznačajnijih socijalnih mislilaca 20. stoljeća. Često se ističe kako su upravo njegova djela imala najviše utjecaja na razvoj sociologije i društvene misli uopće. Djela: „Protestantska etika i duh kapitalizma“, „Privreda i društvo“.

Max Weber U domenu nauke Max Weber je ponajviše poznat po svojoj koncepciji naučnog metoda. Isticao je potrebu poštivanja teorijske vrijednosti spoznaje, ali i tvorbu strogih pojmova i razlikovanja empirijskog znanja od vrijednosnih sudova. Njegov doprinos je razvoju metodologije naučnog saznavanja kroz pojmove razumijevanja i metodu idealnih tipova.

Max Weber Upotreba jasnih i preciznih pojmova pretpostavka je valjane naučne analize društvenih i kulturnih pojava i dostizanja konkretnog naučnog cilja. Naučna spoznaja kojoj Max Weber teži može biti osigurana samo pomoću empirijske nauke. Stoga je njegova metodologija iskustvene spoznaje.

Max Weber - religija U svome kapitalnom djelu „Protestantska etika i duh kapitalizma”, Max Weber putem komparativne metode, analizirajući svjetske religije, primjenjuje svoj metod na kulturno povijesne činjenice. Ovdje daje uporednu studiju odnosa između religijske etike i društveno - ekonomskih organizacija svih svjetskih monoteističkih religija.

Max Weber - društvo U djelu „Privreda i društvo”, Max Weber je dao konstrukciju društva zasnovanu na četiri tipa društvene aktivnosti: 1. tradicionalna aktivnost 2. svrhovita racionalnost 3. vrijednosna racionalnost 4. uspješna akcija.

Max Weber - vlast U domenu institucionalizacije vlasti, Max Weber razlikuje tri tipa vlasti: 1. racionalno - pravni gdje vlast funkcionira na osnovu zvanične dužnosti i datom pravnom kodeksu. Izvor legitimnosti nije u pojedincu, već autoritetu pravnog kodeksa dobivenog na osnovu obavljanja političke dužnosti.

Max Weber - vlast 2. Tradicionalni tip vlasti je određen funkcioniranjem vlasti na osnovu položaja i statusa koji je utvrđen tradicijom. Vlast je utemeljena u tradicionalnom poretku koji je ozakonio preuzimanje vlasti, te na taj način je odredio i njen djelokrug.

Max Weber - vlast 3. treći tip vlasti je karizmatski, koju Weber ne smatra postojećom rutinskom institucijom, već je uzeta kao obrazac u promjenama kretanja već postojećih. Legitimnost je ovdje odraz pojedinca i autoriteta koji on nastoji nametnuti članovima. Ne postoji jasna distinkcija privatnog i javnog.

Zaključak Prethodno smo vidjeli doprinos Webera razvoju sociologije kao nauke u 20. stoljeću. Razmotrili smo neke od njegovih glavnih ideja, poput vlasti i religije.