Metode V ( anketa, diskurs analiza, kombinacija različitih metoda )

Презентација на тему: "Metode V ( anketa, diskurs analiza, kombinacija različitih metoda )"— Транскрипт презентације:

1 UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET METODOLOGIJA DRUŠTVENIH I PRAVNIH NAUKA
Metode V ( anketa, diskurs analiza, kombinacija različitih metoda ) Prof. Dr. Mesnur Kustura Ass. MA Kristina Knežević

2 1. Anketa Anketa se u istraživanju koristi u slučajevima kada u što kraćem vremenskom roku treba prikupiti što više podataka. Zasniva se na anketnom upitniku, stoga se njegovoj konstrukciji pridaje velika pažnja. U okviru ankete se mogu definirati naredni postupci: 1. priprema ankete 2. konstrukcija anketnog upitnika 3. terenski rad, odnosno provođenje ankete 4. priprema podataka za anlizu 5. analiza i interpretacija rezultata ankete 6. prezentacija i publiciranje rezultata ankete.

3 1. Anketa Obvezni elementi svake ankete su:
1. informacija o instituciji ili organizaciji koja angažuje ispitivača 2. sažete informacije o cilju ankete 3. dodatno objašnjenje koje ovisi od vrste ankete 4. pitanje čiji je cilj verifikacija radnih hipoteza kao pitanje koje se odnosi na respodenta i locira se na kraju ankete 5. uputstva koja se odnose na davanje odgovora na pojedina pitanja. Nedostatak ankete kao metode istraživanja je svakako njena inertnost, koja istraživaču pruža široko polje istraživanja, što ga ponekad može da usmjeri na pogrešan put provođenja samoga istraživanja

4 1. 1. Vrste anketa Ankete prema istraživačkim ciljevima dijelimo na:
1. Ankete u nivou orjentacijskih i probnih istraživanja – koje koristimo u orjentacijskim istraživanjima kada provjeravamo valjanost metodoloških elemenata. Ovim tipom ankete provjeravamo i valjanost svih elemenata istraživanja, ali i valjanost samih instrumenata ankete. 2. Ankete u nivou naučnih obavještenja – kojima prukupljamo niz podataka neophodnih za početak našeg istraživanja, ali i samo realizaciju, anlaizu i obradu podataka. 3. Ankete u nivou komercijalih istraživanja – koristimo za istraživanje različitih asortimana na tržištu, konkurentnost robe koja se nudi, istraživanje potreba ljudi i sl. 4. Ankete za političke potrebe – se koriste uglavnom po traženju neke političke stranke, kako bi doblila odgovor na trenutno zanimanje građana za njihov politički program i djelovanje, a vezano je održavanje izbora. 5. Ankete za potrebe djelatnosti – koriste se za institucije čije je polje djelovanja općedruštvenog – javnog karaktera, kako bi spoznale efekat usluga koje nude.

5 1.1. Vrste anketa Prema načinu izvođenja ankete dijelimo na:
1. Poštanske ankete – koristi se pismena komunikacija u oba smjera, istraživač – ispitanik. Ovaj tip ankete uglavnom se koristi za ispitivanje slučanosti i gledanosti rtv programa. Uspješnost metode ovisi od izbora samog uzorka istraživanja. Prednosti ovog tipa ankete: može imati složen anketni upitnik koji je pogodan za veći spektar podataka, pogodan je za kvalitativna istraživanja, jednostavan je za realizaciju, dosta jeftin oblik ankete, koristan za kontinuirana istraživanja javnog mnijenja. Nedostatci: zbog slabog odziva ispitanika tijekom samog konstruiranja anketnog upitnika treba se uzeti veći obim ispitanika, nema elementa povjerljivosti, zbog razvoja informacijski tehnologija poštansko ispitivanje više nije toliko popularno, formirani uzorak se ne može često mjenjati, uzorak ispitanika ne može biti veći od 240. 2. telefonske ankete – uglavnom se koriste na manjim uzorcima ispitanika. Brzina dobivanja rezultata je primarni cilj. Prednosti: pogodna za brzo dobivanje podataka, ne traži neku veliku organizaciju i pripremu terena, može se realizirati sa malim brojem ljudi, vrši se u svim vremenskim sulovima, pogodna za obradu. Nedostatci: traži zahtjevan metodloški uzorak u smislu reprezentativnosti, u velikoj mjeri ovisi od kvalitete uzorka, obuhvaća relativno mali broj pitanja, veličina uzorka utječe na telefonske troškove.

6 1.1. Vrste anketa 3. Anketa lice u lice ( face to face ) – se često koristi kada treba obuhvatiti veliki broj ispitanika, i kada treba ostvariti složeniju vrstu istraživanja. Prednosti su: može obuhvatiti cjelinu ali i pojedinačne elemente, pogodna istovremeno i za kvantitativna i kvalitativna istraživanja, može prikupljati podatke na različitim uzorcima, koristi se u različitim naučnim oblastima. Nedostaci: traži precizno planiranje i niz operatvinih radnji, uključuje veliki broj ljudi različitih profila, zahtijeva dosta vremena u realizaciju i novčana sredstva, iziskuje složen i stala sustav kontrole cijelog istraživačkog procesa.

7 2. Diskurs analiza Diskurs analiza se koristi od 7o – ih godina 20. stoljeća, a označava proces ili moć rasuđivanja. Pojam je višeznačan, tako da se određuje i kao vođenje jedne rasprave ili diskusije, u francuskom jeziu pored navedenog je označavala i razgovor. Razlikujemo: 1. Diskurs nalizu kao analitu razgovora 2. kritičku diskurs analizu. U sociologiji najvažniju pojam diskursa dao je M. Foucault, koji kod njega predsvalja grupu iskaza. Diskurzivna analiza određuje jezik i način mišljenja, koji u određenom vremenu stoje na raspolaganju.

8 5. Kombinacija i ponavljanje različitih metoda
Zbog složenosti i problema koji se javlju prilikom odabira određene metode u istraživačkom procesu, pristupa se njihovoj kombinaciji, kako bi se olakšalo izvođenje samoga istraživanja. Uglavnom je primjetno da su metode koje se najčešće kombiniraju, promatranje, analiza sadržaja, ispitivanje. Kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda u istraživanju pravnih pojava naziva se triangulacija – multimetodski operacionalizam. Podrazumijeva kombinovano korištenje, kvalitativnih i kvantitativnih postupaka i strategija prikupljanja empirijskog materijala, više teorijskih perspektiva i interperetacije rezultata istraživanja, te povezivanje više teorijskih perspektiva i paradigmatskih sustava.

9 5. Kombinacija i ponavljanje različitih metoda
Prilikom itraživanja u obzir uzimamo nekoliko bitnih elemenata: 1. u pojedinim istraživanjima koristi se samo jedna metoda, 2. u nekim istraživanjima koristi se nekoliko metoda, s tim da je jedna metoda osnovna, dok su druge samo pomoćne. Prilokom odabira metoda za prikupljanje, obradu i prikazivanje podataka, polazi se od predmeta i naučnih ciljeva istraživanja, te hipotetičkog okvira – problema.