Sociologija sa sociologijom prava

Презентација на тему: "Sociologija sa sociologijom prava"— Транскрипт презентације:

1 Sociologija sa sociologijom prava
Prof. dr. Mensur Kustura Azapovići, 2018.

2 Uvod U okviru predavanja tematiziramo pojam sociologije kao osnovne nauke o društvu, zatim ćemo ukazati na predmet, metod i jezik opšte sociologije. U zaključnom dijelu predavanja izlažu se sadržajni elementi sociologije prava kao posebne sociologije.

3 1. Pojam i predmet sociologije
Bez obzira dali se govori o prirodnim ili društvenim naukama, sve imaju svoj tijek nastanka i razvoja, tako i sociologija, stoga je i ona određena svojim predmetom i metodom. Sociologija kao nauka nikada nije bila određena kao disciplina u kojoj postoji skup ideja koje svi uzimaju kao opće prihvaćene, naprotiv sociolozi među sobom često nisu sigurni o tome kako izučavati ljudsko ponašanje te kako adekvatno prikazati podatke provedenog istraživanja.

4 1. Pojam i predmet sociologije
U etimološkom smislu sociologiju određujemo kao nauku o društvu. Sociologija proučava pojam društva i njegovu strukturu sastavljenu iz različitih elemenata – društvenih pojava. ( prof. Dr. Mensur Kustura ) Sociologija kao nauka za predmet svoga proučavanja ima globalno i parcijalno društvo sa svim njegovim aspektima i odrazima, od organizacije, strukture, do grupa, institucija, pojedinaca, tradicije. Stoga ona objašnjava nastanak društva u globalnim i parcijalnim uvjetima, kao i unutarnju strukturu društva i njegovu dinamiku.

5 1. Pojam i predmet sociologije
Sociologija kao nauka nastala je prelazu iz 18. u 19. stoljeće, odnosno u vrijeme velikih društvenih promjena, razvoja ljudske civilizacije, industrijskog napretka, iskorištavanja ljudskih resursa, iz čega se kasnije razvijaju i različite sociološke discipline. Kao značajne predstavnike sociologije, možemo navesti prvenstveno, Ogista Konta koji je utemeljitelj spomenute nauka koju je nazivao društvena fizika, Emil Dirkem koji proučava društvene činjenice kao stvarno date, a značajan je po svome doprinosu proučavanju religije kao društvene kategorije, Karl Marx sa svojim kapitalističkim poimanjem društva, te mnogi drugi.

6 1. Pojam i predmet sociologije
Sociologija kao posebna nauka za predmet svoga proučavanja ima ispitivanje zakona društva i njihove međusobne povezanosti i ovisnosti, zakone razvoja društva uopće. Proučava jedno konkretno društvo, njegove procese, pojave i manifestacije, dakle proučava ono što je iskustveno, može se provjeriti, ali i teorijski potvrditi ili osporiti.

7 1. Pojam i predmet sociologije
S obzirom na činjenicu da sociologija proučava društvo, njegove temelje, strukturu, procese, svakako treba dati i definiciju pojma društva. Pod pojmom društva razumijevamo: društvo u svome totalitetu, društvo shvaćeno u parcijalnom smislu, društvo kao institucionalna organizacija, društvene pojave, procesi i odnosi, društvene grupe, slojeve i klase, ponašanje pojedinaca u društvu, pravo, norme, običaje, tradiciju religiju ili vjerovanja.

8 1. Pojam i predmet sociologije
Sociologija kao nauka ne može bez posebnih društvenih nauka, jer joj one pružaju potrebnu građu za analiziranje i prerađivanje podataka. Sociologija vrši sintezu svega što postoji u jedinstvu cjeline kako bi na taj način odredila zakon statike i dinamike razvoja, društva te utvrdila mjesto svake posebne društvene pojave u datom okviru. Postojanje sociologije i njen razvoj određuju posebne nauke s jedne strane, dok s druge strane posebne društvene nauke bez sociologije i njenih istraživanja ne bi uspjele u potpunosti dosegnuti svoju naučnu zrelost i objektivnost.

9 2. Sociološki metod Zadatak sociologije kao nauke jeste da pronađe nevidljive činjenice za razumijevanje društvene stvarnosti, stoga da bi to ostvarila koristi ne određenim metodama i istraživačkim postupcima, od kojih je neke preuzela od drugih nauka, a neke sama razvila. Metod možemo definirati kao niz ideja ili postupaka na osnovu kojih pokušavamo uočiti i objasniti neke društvene pojave i procese.

10 2. Sociološki metod Metod u sociologiji sastoji se od šest osnovnih faza: 1. određivanje predmeta istraživanja, 2. postavljanje generalne hipoteze, 3. prikupljanje činjenica, 4. opis pojave, 5. naučno objašnjenje, 6. provjeravanje postavki naučnog objašnjenja.

11 2. Sociološki metod Uobičajene metode kojima se sociologija koristi u svojim istraživanjima su: promatranje, ispitivanje, mjerenje, statistika, eksperiment i komparativna ili usporedna metoda Promatranje – možemo definirati kao način na koji se prikupljaju podatci o pojavama neposrednim osjetnim sudjelovanjem promatrača. Promatrač je neposredni sudionik, koji se uključuje među pojedince ili grupe, promatrajući ih u njihovom izvornim kontekstu. Promatranje kao metoda ima i svoje nedostatke, koji se uglavnom odnose na sposobnost promatrača za tu vrstu istraživanja, prihvaćenosti istraživača od strane pojedinaca i grupa, objektivnosti.

12 2. Sociološki metod Ispitivanje – se odnosi na postavljanje pitanja ispitanicima o nekim društvenim pojavama, na koja oni odgovaraju. Uglavnom se ispitivanje zasniva na unaprijed sastavljenom upitniku koga se ispitivač mora pridržavati. Mjerenje – znači kvantitativno promatranje društvenih pojava, i to je važan metodološki postupak koji nudi precizno promatranje. Za postupak mjerenja u principu se koriste materijalne pojave, poput demografskih podataka. Razlikujemo neposredno i posredno mjerenje. Neposredno je ono koje ima isti materijal, dok je posredno izvedeno iz drugog materijala odnosno ima drugi kvaliteta. Također, imamo mjerenje u užem i širem smislu. U prvom se utvrđuje koliko se puta jedinica mjerenja nalazi u pojavi koja se mjeri.

13 2. Sociološki metod Statistička metoda – omogućava egzaktnu provjeru prikupljenih društvenih činjenica. U sociologiji koristimo statistički zakon velikih brojeva, srednje vrijednosti, korelacije i uzorke. Eksperimentom – se namjerno izaziva neka reakcija, kako bi se određena pojava analizirala, promatrala i kvantificirala. Prednost metoda jeste u tome što ne neka pojava ili predmet može promatrati u njenom izvornom obliku. Eksperiment se uglavnom primjenjuje na dvije skupine, čije se veze uspoređuju i kompariraju.

14 2. Sociološki metod Komparativna metoda – služi se komparacijama i usporedbama, kako bi se istražile određene pojave ili predmeti koje nastojimo proučavati. Uglavnom se koristi kada se nastoji otkriti značaj ovisnosti i uslovljenosti društvenih i prirodnih pojava.

15 3. Sociologija prava Sociologija prava kao posebna sociološka disciplina za predmet svoga proučavanja ima pravo, i bavi se određenjem pravnih pojava i njihovim položajem u svakodnevnom društvu. Sociologija prava obuhvaća pravo koje je sadržano u ljudskoj svijesti, pojedinca ili grupe. Sociologija prava kao disciplina javlja se kako bi dala odgovor na pitanje kako se pravo snalazi u društvenom okviru datog vremenskog razdoblja, misleći pritom na ekonomiju, kulturu religiju, te na ono što pravo predstavlja u materijalnom smislu.

16 3. Sociologija prava Sociologija prava je dio ljudskog duha koji proučava punu društvenu stvarnost prava, od opipljivih i izvana uočljivih manifestacija u djelotvornim kolektivnim ponašanjima ( tradicija, običajno pravo ), do materijalnih osnova ( demografska odrednica pravnih institucija ). Disciplina tumači prethodno navedeno u skladu sa unutarnjim načelima, koja se istovremeno i dijelom mijenjaju zbog njih. Bavi se posebice pravnim simboličkim obrascima datim unaprijed ( spontano pravo ). Potom sociologija prava obuhvaća pravne vrijednosti i ideje koje izražavaju kolektivna vjerovanja i institucije kojeteže tim vrijednostima i manifestiraju se u normativnim činjenicama odnosno u pozitivnosti cjelokupnog prava.

17 3. Sociologija prava Razlikujemo tri problema pravne sociologije:
1. problemi sistematske sociologije prava – proučavaju manifestacije prava kao funkcije oblika društvenosti i nivoa društvene stvarnosti ( mikrosociologija prava ). 2. problemi diferencijalne sociologije prava – izučava manifestacije prava kao funkcije stvarnih kolektivnih jedinica. 3. problemi genetičke sociologije prava – analizira se putem dinamičke makrosociologije prava, proučavanje regularnosti kao tendencija i činitelja promjena, razvoja i raspadanja prava u okviru posebnog tipa društva.

18 Zaključak Sociologija kao nauka za predmet svoga proučavanja ima globalno i parcijalno društvo sa svim njegovim aspektima i odrazima, od organizacije, strukture, do grupa, institucija, pojedinaca, tradicije. Stoga ona objašnjava nastanak društva u globalnim i parcijalnim uvjetima, kao i unutarnju strukturu društva i njegovu dinamiku.

19 Zaključak Sociologija prava je dio ljudskog duha koji proučava punu društvenu stvarnost prava, od opipljivih i izvana uočljivih manifestacija u djelotvornim kolektivnim ponašanjima (tradicija, običajno pravo), do materijalnih osnova (demografska odrednica pravnih institucija).