Definisanje kriznih situacija. Tipologija i podjela.

Definisanje krize Kriza (gr. crisis – rasprava, prosuđivanje, odluka) Stanje nestabilnosti u ekonomskim, društvenim, političkim ili međunarodnim odnosima. Odlučujući trenutak posle kojeg dolazi do preokreta. Ivan Klajn, Milan Šipka

Definisanje krize “Kriza je događaj u vremenu i prostoru u kojem je društvo ili dio društva suočeno sa ozbiljnom opasnošću, odnosno gubitkom članova porodice ili materijalnih vrijednosti i narušavanjem normalnog funkcionisanja društva”. Charles Fritz (1961)

Definisanje krize “Krize su nagovještaj prijetnje koje će imati negativne posljedice ukoliko se njome ne bude upravljalo ispravno”. Timothy Coombs Utiču na javnu bezbjednost, finansijski gubitak i ugled.

Krizne situacije “Krizni događaji su situacije u kojima su uzroci i posljedice prilično nejasni”. Enrico Quarantelli Izvještavanje o kriznim situacijama je jedan od najzahtjevnijih oblika medijskog rada koje ima za cilj pravovremeno, tačno i precizno objavljivanje informacija o situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra. Dubravka Valić Nedeljković

Karakteristike krizne situacije Krizni događaj je tragedija koja ima sljedeće karakteristike: Iznenadan, uznemirujući i stresan za većinu ljudi; Uključuje prijetnju, smrt, gubitak osoba, stvari ili vrijednosti važnih za pojedinca ili grupu ljudi; Ljudi imaju osjećaj da se ne mogu nositi sa posljedicama događaja; Ostavlja posljedice na pojedinca, veliku grupu ljudi, društvo. Branka Starc Karakteristike krizne situacije

Životni ciklus krize (Fink) Kriza ima svoj početak, uspon, vrhunac, pad i kraj. 1. najava krize 2. akutna faza krize 3. hronična faza 4. faza rješavanja ili saniranja krize Kriza je propraćena reakcijom javnosti, skandalima, novčanim ili zatvorskim kaznama.

Životni ciklus krize (Fink) U fazi najave krize javljaju se mogući nagovještaji potencijalne krize kroz medije, odnosno opisuju se simptomi i najavljuje moguća kriza. Akutna faza je najčešće kratka. Mediji obavještavaju publiku o nastanku događaja, posljedicama i tumače krizu. U hroničnoj fazi vidljivi su efekti krize koji mogu trajati godinama. Masovni mediji optužuju i traže krivca koji će snositi odgovornost.

Podjela kriznih situacija Elementarne nepogode ili prirodne katastrofe (zemljotresi, vulkani, poplave, cunami, klizišta, oluje, poledice) Krizne situacije izazvane ljudskim faktorom (saobraćajne nesreće, požari, zločini, demonstracije, štrajkovi)

Coombsova tipologija krize 1. Prirodne katastrofe (Natural disasters) 2. Zlonamjerne krize (A malevolent crisis) 3. Krize izazvane tehničkom greškom (Technical breakdown crises); 4. Krize izazvane ljudskim propustom (Human breakdown crises); 5. Krize izazvane prijetnjama/izazovima (Challenges are crisis) 6. Mega-štetne (opasne) krize (A mega demage crisis) 7. Krize izazvane akcijom organizacije 8. Krize izazvane nasiljem na radnom mjestu 9. Krize izazvane glasinama

Porast broja prirodnih katastrofa 1980 – 100 katastrofa godišnje 2000 – preko 300 katastrofa godišnje 2000 – 2010 – 7653 katastrofa

Uloga države u kriznim situacijama Priprema za katastrofu (odgovarajuća zakonska regulativa, planovi i procedure za upravljanje katastrofama, jačanje ljudskih resursa, edukacija stanovništva) Planiranje, politika i razvoj kapaciteta (podjela obaveza među institucijama, edukacija stručnjaka, opšti ciljevi kao dio nacionalnih programa).

Pozitivna uloga medija pri izvještavanju Pouzdane i tačne informacije kroz upozorenja, pružanje informacija o pogođenim oblastima. Mileti Priprema za katastrofu kroz edukaciju stanovništva.

Negativna uloga medija pri izvještavanju Mediji su najvažniji izvor za publiku u kriznim situacijama i utiču na mišljenje stanovništva. Fisher Mediji definišu katastrofe odabirom vijesti. Mogu negativno uticati na naše shvatanje opasnosti i pripremu za takve situacije. Mediji se suviše koncentrišu na ljudski gubitak i pričinjenu štetu.

Negativna uloga medija pri izvještavanju Steinberg tvrdi da mediji mogu nanijeti štetu time što se neće fokusirati na najugroženija područja, pa pomoć mogu dobiti područja koja su imala najveći medijski prostor. Mediji mogu nanijeti štetu širenjem glasina ili neprovjerenih informacija, navodeći publiku na pogrešan zaključak.

Glavni problemi pri izvještavanju o krizama Objektivnost Tabloidizacija Martin Bel John Simpson, Lyse Doucet