EKONOMIKA PREDUZEĆA deveto predavanje Principi poslovanja Nastavnik: dr. sc. Jasmin Halebić E-mail: jasmin.halebic@ef.unze.ba Kabinet: 16 Konsultacije na pauzama i nakon predavanja Konsultacije putem e-maila: svakim radnim danom

Ekonomski principi poslovanja preduzeća Efikasnost poslovanja preduzeća – stepen uspješnosti ostvarivanja postavljenih ciljeva To su norme ili pravila u poslovnoj primjeni u preduzeću radi racionalnog ostvarivanja njegovih ekonomskih ciljeva. Osnovni cilj: sa što manjim ulaganjima postići željeni rezultat; ili sa određenim ulaganjima postići što bolji rezultat. Efikasnost u poslovanju je direktno srazmjerna rezultatima poslovanja preduzeća. Najvažniji principi poslovanja su: produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost. Ekonomika preduzeća

Pojam produktivnosti U pojmovnom smislu postoji produktivnost SzP (SzR i PR) i produktivnost rada u jedinici vremena. Produktivnost rada predstavlja rezultate sposobnosti radnika, da uz određeni utrošak radne snage proizvedu određene količine upotrebne vrijednosti pri datim uslovima pdnje. To je odnos između pdnje količine proizvoda i utrošenog rada koji se izražava vremenom Ekonomika preduzeća

Pojam produktivnosti Povećanje životnog standarda u društvu moguće je postići na dva načina: Povećanjem ukupne mase p-da: time se omogućava povećanje društvene potrošnje, što se postiže dodatnim zapošljavanjem (uz pretpostavku jednakog pdnog učinka); ili promjenom odnosa između radno-aktivnog i –neaktivnog stanovništva. Povećanjem radnog učinka, tj. količine proizvoda po jedinici utrošene RS: time se povećava količina p-da koja se proizvodi određenim obimom RS. To je produktivnost. Broj potrošača se ne mijenja a količine p-dene robe rastu. Ekonomika preduzeća

Produktivnost se analizira sa dva aspekta: Pojam produktivnosti Produktivnost se analizira sa dva aspekta: Sa stanovišta društvene zajednice kao sposobnost proizvođenja; koliki obim pdnje je preduzeće sposobno proizvesti. Sa stanovišta kvaliteta ekonomije jedne organizacije (preduzeća) kao racionalnost korištenja RS; tj. njenu sposobnost da u j-ci vremena postigne određeni obim p-dnje. Ekonomika preduzeća

Faktori produktivnosti Svi činioci koji utječu na radni učinak tj. odnos između ostvarenog rezultata pdnje i utroška RS u tom procesu. Dijele se na: Eksterne (tehnički i društveni): - tehnički: k-ke proizvoda, tehnol. postupaka, sredstava za rad (mašina i proizvodne opreme), materijala, zatim radna sredina, obim pdnje, oblik organizacije pdnje, tehnička opremljenost i nivo organizacije. - društveni: institucije i vrijednosti (kulturni nivo društva, pdni odnosi, zakoni, privredne prilike, saobraćaj, običaj i navike, zdravlje st.) Interne (organizacioni): - izbor i odlučivanje o tehničkim elementima - kvalifikovanost - intenzitet rada - organizacione mjere (kretnja, zahvat i pokret) Dron za dostavu pošte? Valjanje vs. Vučenje. Ručno ili mašinsko branje u poljoprivredi. Ekonomika preduzeća

Mjerenje produktivnosti rada Metode mjerenja fizičkim jcama: Naturalni: Q / L Naturalno-uslovni: umjesto Q izračunava se “uslovna količina” Radni: (Q u norma satima) / L Vrijednosne metode: Tržišna cijena: Σ(QxC) / L Cijena koštanja: Σ(Q x Tq) / L Društv. potrebno radno vrijeme: Q / Ulo = 1 Fizički b) ostali p-di se izražavaju kao procenat osnovnog p-da Ekonomika preduzeća

Provođenje i unaprjeđenje produktivnosti Mjere za pronalaženje utjecajnih faktora produktivnosti kako bi se povećala stvarna produktivnost. -to je uglavnom smanjenje i/ili eliminisanje organizaciono uslovljenih utrošaka RS uz nastojanje da se poveća pdna snaga rada u odnosu na postojeći nivo. Načini provođenja: -uklanjanje odstupanja u kvalifikovanosti -uklanjanje odstupanja u intenzivnosti rada -standardna organizacija rada -uvođenje nove tehnike -organizacione mjere (priprema i izvođenje pdnje) Ekonomika preduzeća

Mjere za povećanje produktivnosti Organizacione: iskorištavanje unutrašnjih rezervi -korištenje kteta, podizanje kvalifikacione strukture, optimalni intenzitet, organizacione racionalizac. b) Tehničke mj. i rekonstrukcija: izmjena troškova, ukupno angažovanih sredstava, promjena kapaciteta c) Mjere društv. k-tera: najmanje podložni utjecaju preduzeća d) Ljudski resursi Ekonomika preduzeća

Ljudski resursi i unaprjeđenje produkt rada Motivacija zaposlenih zavisi od vrste naknade koja im se daje. Naknade treba usmjeriti na povećanje produktivnosti, a negativne naknade (kazne) na neproduktivne aktivnosti zaposlenih. Vrste naknada: -plata prema performansama: (po komadu, od prodaje, prema vještinama, za kreativnost, bonusi) -efikasne zarade, (kada je nadzor skup i složen) -zarade po godinama staža, (produktivnost se povećava sa godinama staža) -nenovčane naknade: kursevi, članstvo, zdravstveno -interno tržište rada, (radnici zaposleni na duži rok, nagrada je unaprjeđenje) Ekonomika preduzeća

Upoređivanje produktivnosti rada Vrste upoređivanja: Međugransko Plansko Vremensko Prostorno Ekonomika preduzeća

Ekonomičnost poslovanja Maksimalan pdni učinak uz minimalno trošenje elemenata pdnje (štedljivost). Ili, to je stepen efikasnosti trošenja u preduzeću. Suština je u štednji i ekonomisanju elementima pdnje. Ekonomičnost kompleksniji pojam od produktivnosti jer, pored rada, obuhvata i trošenje SzP. To je odnos prema ukupnim troškovima. Značaj ekonomičnosti je u smanjenju troškova čime se smanjuje CK, jer se stvaraju preduslovi za smanjenje prodajne cijene i rast konkurentnosti. Manje cijene -veća potrošnja. Ekonomika preduzeća

Faktori ekonomičnosti Prirodni: naročito u ekstraktivnim djelatnostima, poljoprivredi, šumarstvu Društveni: mjere ekonomske politike, politike cijena, carine, uslovi privređivanja Tehničko-tehnol.: kvalitet materijala, radna svojstva SzR, vijek trajanja. Organizacioni: cjelokupna organizacija preduzeća Ekonomika preduzeća

Metode utvrđivanja ekonomičnosti Naturalni: u praksi neprovodljiv metod, svrha mu je objašnjenje koncepta ekonomičnosti Q / (Usr+Upr+Urs) -parcijalno izražavanje ekonomičnosti Em = Q / Um Esr = Q / Usr Ers = Q / Urs ; produktivnost rada Ekonomika preduzeća

Metode utvrđivanja ekonomičnosti Vrijednosno iskazivanje ekonomičnosti Odnos vrijednosti ostvarene pdnje i troškova elemenata pdnje. Vrijednost ostvarene pdnje se iskazuje: -tržišnom cijenom (suma) – problem!! -prosječnom cijenom (suma) -standardnom cijenom (suma) -ukupnim prihodom Ekonomika preduzeća

Sprovođenje principa ekonomičnosti Poduzimanje mjera u vezi sa smanjivanjem ili eliminacijom odstupanja između stvarnih i neophodnih utrošaka pdnje. Za svaki od faktora pdnje se poduzimaju posebne mjere. Da bi se uklonili nepotrebni utrošci faktora pdnje moraju postojati utvrđeni normativi utroška tih faktora, te veličine i mjesta odstupanja. Na nivou preduzeća se trebaju utvrditi planirani i stvarni utrošci. Ekonomika preduzeća

Sprovođenje principa ekonomičnosti Ekonomičnost trošenja zavisi od: -društveno uslovljenih trošenja faktora pdnje ( - ) -tehnički uslovljenih trošenja faktora pdnje ( +, - ) -tržišnih cijena faktora pdnje ( - ) -organizaciono uslovljenih trošenja faktora pdnje ( + ) organiz. uslovljenih cijena SzP i zarada radnika ( + ) nabavna služba ( + ) Ekonomika preduzeća

Unaprjeđenje ekonomičnosti Preduzeća moraju biti troškovno konkurentna, tj. na istom ili sličnom nivou kao i druga, suparnička preduzeća. U protivnom, njegova tržišna pozicija je slabija i ranjivija. Cilj poređenja troškova je saznanje o tome šta konkurenti rade bolje ili drugačije i prepoznavanje oblasti u kojoj preduzeće zaostaje za konkurentima. Ekonomika preduzeća

Unaprjeđenje ekonomičnosti Poređenje troškova sa konkurentima (rivalima) Proizvodno-troškovni lanac (lanac vrijednosti), uzvodni, proizvodni i nizvodni dio lanca Zaostajanje u troškovima nabavke i mjere Zaostajanje u troškovima prodaje i mjere Zaostajanje u troškovima pdnje i mjere- Ekonomika preduzeća

Rentabilnost Sa što manje angažovanog kapitala ostvariti veću dobit. To je efikasnost angažovanih sredstava i isplativost poslovanja preduzeća. Cilj je brže kretanje i cirkulisanje angažovanog kapitala u procesu pdnje jer se tako kapital i sredstva preduzeća uvećavaju i oplođuju, odnosno donose veću dobit. Ekonomika preduzeća

Faktori rentabilnosti Rentabilnost obuhvata dvije varijable: dobit i angažovani kapital. Na visinu dobiti utječu: Q, asortiman pda, cijena i utrošci SzP i RS, stepen korištenja kteta, organizacione mjere. Angažovana sredstva utječu na rentabilnost i zavise od: -veličine sredstava, veća od planiranih (-); manja, uz planiranu dobit (+). -vremena angažovanja Za rentabilnost je bitan i koeficijent obrta, sve što je taj koef >, to su potrebna sredstva < za planiranu dobit na godišnjem nivou. Ekonomika preduzeća

Utvrđivanje nivoa rentabilnosti Bruto rent. (uk. kapitala)= Do+kam. / uk. kapital Neto rent. (vlast. Kapitala)= Do / vlastiti kapital Rentabilnost prometa= Do / prihod Rentabilnost posl. sredstava= Do / posl. sredst. Angažovana sredstva: Sa = Aos + Aob Bruto dobit: Up-Ur Neto dobit: Bruto Do – porezi Rentabilnost uz bruto Do= Db / Sa Rentabilnost uz neto Do= Dn / Sa Ekonomika preduzeća

Utvrđivanje nivoa rentabilnosti Kada se usporede dva izraza rentabilnosti po osnovu bruto i neto dobiti, može se iskazati pokazatelj koliko preduzeće po jedinici As usmjerava državi na ime raznovrsnih dadžbina i poreza. Odnos akumulacije i angažovanih sredstava se može izračunati kao: R = Akm / Sa Ekonomika preduzeća

Dinamika rentabilnosti Izražavanje rentabilnosti putem baznog i lančanog indeksa rentabilnosti (Ir) Ir = (R1 * 100) / Ro : (R2 * 100)/Ro Kretanje rentabilnosti u vremenskoj seriji (R1, R2,...) odnosu na baznu godinu (Ro). Ir= (R1 * 100) / Ro : (R2 * 100) / R1: (R3*100)/R2 Kretanje rentabilnosti u datoj godini (npr, R2) odnosu na prethodnu godinu (npr. R1). Ekonomika preduzeća

Sprovođenje i unaprjeđenje rentabilnosti Mjere za unaprjeđenje rentabilnosti: Povećanje prihoda (diferenciranje) Smanjenje troškova (cilj je povećanje prihoda od prodaje). Slučaj cjenovno elastične tražnje, rizik od odmazde rivala. Smanjenje sredstava Reorganizacija poslovanja Ekonomika preduzeća

-povećanje prodajne cijene. 1. Povećanje prihoda Ukoliko neto rentabilnost opada poduzimaju se mjere za povećanje prihoda, kao što su: -povećanje obima prodaje, putem: poboljšanja kvaliteta, novih načina upotrebe pda, bolje distribucije, veće ponude, efikasnije reklame, kontrolom zaliha, naplatom potraživanja, boljim plasmanom... Najvažnije metode su kvalitet, usluga, pouzdanost i trajnost proizvoda. -povećanje prodajne cijene. Ekonomika preduzeća

Diferenciranje kao način unaprjeđenja rentabiliteta: 1. Povećanje prihoda Diferenciranje kao način unaprjeđenja rentabiliteta: Ima za cilj “vezivanje” kupaca za proizvod ili za atribute pda. Kupci korisnost izvode iz atributa jednog pda (primjer, automobil. Osnovna potreba je prevoz, dodatni atributi su: udobnost, prestiž, sigurnost, privatnost, itd.). Zadovoljstvo kupaca se postiže i iz pretpostavljenih atributa. Nesavršene informacije kod kupaca dovode do toga da oni ocjenjuju proizvod na osnovu “signala” vrijednosti, npr. reputacija pđača, atraktivnost ambalaže, imidž proizvoda, brend, itd. Signali vrijednosti su bitni u slučaju kada se stepen diferenciranosti ne može kvatificirati i kada se pd ne kupuje često. Ekonomika preduzeća

1. Povećanje prihoda - diferenciranje Kupcima su atributi iz kojih izvlače korisnost -oni koji poboljšavaju performanse pda: Ekonomika preduzeća

1. Povećanje prihoda - diferenciranje -oni koji pojeftinjuju upotrebu pda: Smanjenje otpadaka pri proizvodnji Ekonomika preduzeća

1. Povećanje prihoda - diferenciranje Diferenciranje, koje podrazumijeva ugradnju atributa u pd koji su bitni za kupca, poboljšava rentabilnost samo ako je prodajna cijena pda veća od troškova koje iziskuje ili ako pospješuje obim prodaje. Rezervacijska cijena – najviša cijena koju su kupci spremni da plate za određeni pd (u pravilu se razlikuje od tržišne cijene). Istodobno to je i premijumska cijena (za preduzeća) - cijena koju su kupci spremni da plate da ne bi ostali bez pda. Naplaćivanjem premijemske cijene preduzeće troškove diferenciranja, u konačnici, prenosi na kupca. Kvalitet vs. diferenciranje. Kvalitet je zbir fizičkih funkcionalnosti pda, a diferenciranje je skup vrijednosti za kupca duž cijelog proizvodno-troškovnog lanca. Ekonomika preduzeća

1. Povećanje prihoda - diferenciranje Diferenciranje ima najveće efekte ako je, u proizvodno-troškovnom lancu, usmjereno ka: -nabavku sirovina (npr. organska pdnja) -I & R (kvalite, pouzdanost, dizajn, raznovrsnost,...) -proizvodnja (sistem kvaliteta – nulti defekt) -marketing (bolje i brojnije informacije o pdu, priručnici o upotrebi, povoljnije kreditiranje, sveobuhvatnija garancija, brže i lakše naručivanje,...) -distribucija (brža i isporuka na vrijeme) Ekonomika preduzeća

1. Povećanje prihoda - diferenciranje Diferenciranje ne vodi ka povećanju prihoda niti rentabilnosti, ukoliko kupci traže standardni, generički proizvod, ako su troškovi diferenc.> od premijumske cijene, ako troškovi diferenc. ne mogu da se smanje većim obimom pdnje. Ekonomika preduzeća

2. Smanjenje troškova Donosi se na osnovu neto rentabilnosti sa ciljem povećanja prinosa od prodaje, i sljedstveno tome, rentabilnosti. Smanjenje troškova može kreirati prostor za smanjenje cijene, povećanje prodaje, prihoda i povećanja tržišnog udjela na račun rivala, posebno ako je cjenovna elastičnost tražnje visoka. Smanjenje troškova vodi rastu rentabilnosti i bez smanjenja prodajne cijene, uz oprez da se time ne uzrokuje pad kvaliteta pda i, posljedični, gubitak kupaca. Prevencija izazivača troškova: izostanak ekonomije obima; produktivnost i efekti učenja; stepen iskorištenosti kapaciteta; povezanost uzvodnih i nizvodnih aktivnosti lanca vrijednosti; komeplementarnost organizacionih jedinica; lokacija. Ekonomika preduzeća

3. Smanjenje sredstava Odluka se donosi na osnovu analize koef. obrta ukupnih angažovanih sredstava i koef obrta stalnih sredstava Smanjenje angažovanih sredstava (zbog smanjenja tražnje) u cilju povećanja rentabilnosti. Stav menadžmenta prema smanjenju sredstava – znak neuspjeha. Stečaj i likvidacija. Krajnje (nepoželjno) rješenje. U cilju isplate povjerioca i izmirenja obaveza preduzeća. Stečaj – produženje, likvidacija -prestanak rada preduzeća. Ekonomika preduzeća

4. Reorganizacija poslovanja Ciljevi: smanjenje troškova i/ili povećanje prihoda. Odluka o promjeni proizvodnog programa: redefinisanja i/ili promjena asortimana, eliminacija proizvoda. Donosi se na osnovu kontribucijskog profita: razlika između uk.prihoda i uk.varijabilnih troškova. Sve dok je kontribuc.profit pozivitivan proizvod je rentabilan. Načini reorganizacije poslovanja: uvođenje novog tipa pdnje, automatizaciju pdne linije, jeftinije sirovine, inoviranje promocije, direkta prodaja, realokacija pdnih kapaciteta bliže dobavljačima ili kupcima. Reorganizacija preduzeća. Podugovaranje. Smanjenje veličine (downsizing). Akvizicija (povećanje veličine). Integracija (vertikalna i horizontalna). Poslovni reinženjering (ponovni početak). Ekonomika preduzeća

Povezanost principa poslovanja Moguće su istosmjerne ali i divergentne promjene pokazatelja principa poslovanja. Veći stepen istosmjerne zavisnosti u promjeni pokazatelja postoji posebno između ekonomičnosti i rentabilnosti Ekonomika preduzeća

Hvala. Ekonomika preduzeća