Bajka u radu s djecom i odraslima Biblioterapija i terapijsko obrađivanje literarnih tekstova: mogući iskorak u radu bibliotekara Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Biblioterapija – osnovno značenje U upotrebi od sedamdesetih godina 20. stoljeća (Brown/1975, Ayalon/1987) Osnova: psihoanaliza i klinički pristup u tretmanu psihičkog poremećaja Značenje u psihoterapiji danas: svaka planirana i unaprijed pripremljena upotreba literarnih djela bilo koje vrste, namijenjena tretmanu psihičkih poremećaja Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Procesi koje u osobama pobuđuje biblioterapija Identifikacija – lakoća u poistovjećivanju sa likovima u bajkama – doživljaj poteškoće i emocija u kontroliranim uvjetima – osnova za gradnju empatije Projekcija – korak dalje u propitivanju ponašanja likova iz njihove perspektive: da sam ja..., učinio/učinila bih... – sigurnost u propitivanju vastitog ponašanja, bez izvrgavanja ruglu, stidu, kritici drugih Katarza – podijeliti emocije i misao znači “ventiliranje” mentalnih snaga osobe Uvid – konflikt u priči srodan je konfliktu u stvarnom životu – uviđanje vlastitog problema i mogućih rješenja Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo Terapija i poduka Nisu istovjetni procesi, ali imaju zajedničke elemente Poduka nije terapija, ali može imati terapijske učinke Literarni tekstovi su sadržaj koristan za preveniranje emocionalnih napetosti, razvoj sposobnosti aktivnog suočavanja sa problemima i poticanje emocionalnog izražavanja Grupna diskusija pisanje ili crtanje dovodi do smanjenja emocionalne napetosti Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Terapijsko podučavanje i uobičajena obrada literarnog teksta U terapijskom podučavanju bit je na emocionalnim doživljajima i razgovoru o emocijama, dok je u obradi teksta važno mnogo drugih elemenata Tekst je samo predložak za strukturirani razgovor Misaoni procesi upravljaju emocijama dok razgovaramo o postupcima drugih – proširuje se repertoar uobičajenih načina suočavanja i rješavanja problema Važno: lik treba biti psihološki blizak korisniku Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Osnovni koraci u terapijskoj obradi literature Čitanje teksta Prepričavanje događaja (razina činjenica) Prepoznavanje emocionalnih reakcija likova i razgovor o tome Usporedba sa situacijama iz stvarnog/osobnog života Iznalaženje zaključaka, pravila, pouka Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Važno je držati se nekih savjeta: Razredni ugođaj je iznimno važan – prijateljska atmosfera, opuštena i puna potpore, a ne želje za nadmetanjem Poslati poruku: sve ljudske emocije i misli su prirodne i mogu se razumjeti – prevazići dihotomiju dobro-loše, prihvatljivo-neprihvatljivo i sl. Ukazati na razliku: unutarnji psihički život postoji u svojim oblicima i svi su ti oblici prihvatljivi, no izvanjsko ponašanje mora biti vođeno našim mislima i akcijama Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Pitanja za šestodjelnu priču (six-pieces story) Ko je/što je glavni lik u priči? Šta je njegova/njena misija/šta radi? Koji cilj želi postići/koji zadatak ima? Ko/što ometa postizanje tog cilja/problemi na koje nailazi? Ko/što može pomoći/kako se s tim poteškoćama lik nosi? Šta je bilo na kraju? Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo Zapamtiti Bibliotekar nije terapeut, ali biblioteka može biti prostor za terapijsku djelatnost Biblioterapija je metod rada koji traži dodatnu edukaciju da bi se mogla primjenjivati Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo