Ustavno pravo I – Razvoj ustavnosti u BiH Doc.dr. Lejla Balić

ZAVNOBIH Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja za BiH konstituiosano je kao najviše političko predstavničko tijelo za BiH 25. i 26.novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. “BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska u kojoj će biti osigurava puna ravnopravnost i jednakost svih naroda. Drugo zasjedanje AVNOJ – a održano 29. i 30.11. 1943. godine u Jajcu. Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a 1. i 2.7.1944. godine u Sanskom Mostu, kada su donosene odluke: - Konstitutisanju ZAVNOBIH-a kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela federalne BiH - Deklaracija o pravima građana BiH Odluke ZAVNOBIH-a su potvrdile da je BiH država sa svojom teritorijom, granicama i organima koji su odraz državnog suvereniteta, da je BiH zajednička država sva tri naroda i građana koji žive u njoj.

Ustavni razvoj BiH 1946. – 1990. 1946. godine – prvi Ustav Fedarativne Narodne Republike Jugoslavije 1953. godine - Ustavni zakon – postavljanje temelja socijalističkog sistema i radničkog samoupravljanja, odmak od SSSR 1963. godine – Ustav – slabljenje federalnih načela, Ustav mijenjan amandmanima 1967., 1968., 1971. i 1972. godine 1974. godina – Ustav kojim su republike određene kao države, te ojačan njihov položaj u strukturi vlasti i procesu odlučivanja u federaciji. Razrađene garancije nacionalne ravnopravnosti uvodeći princip srazmjere zastupljenosti naroda i narodnosti u skupštinama.

Ustavne reforme - 1990. Skupština SRBiH je u julu 1990. godine usvojila čak 31 amandman na Ustav SRBiH iz 1974. godine. BiH je definisana kao „suverena demokratska država ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive. usvojene ustavne odredbe o cjelovitosti i nedjeljivosti državne teritorije BiH i obaveznoj srazmjernoj nacionalnoj zastupljenosti u Predsjedništvu SRBiH, skupštinama i svim drugim državni organima. ekonomski sistem se zasniva na ravnopravnom tretiranju svih oblika svojine, na slobodnom tržištu i poduzetništvu. građani nosioci vlasti koju ostvaruju putem neposrednih izbora i oblika neposredne demokratije (referendum i dr.) sloboda političkog i sindikalnog organizovanja, napušta se jednopartijski i uspostavlja višepartijski politički sistem. mijenja se struktura skupština tako da Skupština SRBiH ima Vijeće građana i Vijeće opština, a skupštine opština i gradova su jednodome. članove Predsjedništva SR BiH (po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih naroda) građani neposredno biraju napušta se princip jedinstva vlasti (skupštinske vladavine) i uspostavlja podjela na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Umjesto Republičkog izvršnog vijeća uspostavlja se vlada SR BiH.

Prvi demokratski izbori registrovana 41 politička partija 18.10. 1990. godine održani su prvi demokratski višestranački izbori u BiH. Na izborima je učestvovalo 15 stranaka 11 stranaka osvojilo mandate u Skupštini u Predsjedništvo ušli su samo kandidati tri nacionalne stranke Nacionalne stranke su osvojile 85 % glasova i to muslimanske 36,4 %, srpske 30,4% i hrvatske 18,3%

Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti BiH Referendumi o nezavisnosti održani su u decembru 1990. godine u Sloveniji i u maju 1991. u Hrvatskoj Deklaracije o nezavisnosti usvojene su u Sloveniji i Hrvatskoj 25.6.1991. godine, ali su suspendovane na tri mjeseca Uključivanje Evropske zajendice u rješavanje jugoslovenske krize Evropska zajednica u septembru 1991. godine formirala Konferenciju o Jugoslaviji, o okviuru koje je pripremljen „Okvirni plan za rješavanje jugoslovenske krize” Skupština SRBiH je 14.10.1991. godine usvojila Memorandum i Platformu o položaju BiH i budućem ustrojstvu jugoslovenske zajednice

Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti BiH U okviru Konferencije o Jugoslaviji formirana je Arbitražna komisija tzv. Badniterova komisija koja je odigrala presudnu ulogu u rješavanju jugoslovenske krize, a kroz mišljenja i stavove o važnim pitanjima. Mišljenje br.1 iz decembra 1991. godine, utvrdilo je da se SFRJ nalazi u procesu disolucije, u julu 1992. godine Komisija je konstatovala da je proces disolucije završen da SFRJ više ne postoji Mišljenje broj.3 konstatuje da su postojeće granice republika zaštićene međunarodnim pravom i da predstavljaju međunarodno priznate granice koje se ne mogu mijenjati silom. Mišljenje br.2. objavljeno 15.1.1992.godine “Pravo na samoopredjeljenje ne može dovesti do izmjene granica koje postoje u trenutku sticanja neovisnosti.”

Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti BiH Kriteriji za priznavanje novih država Na samitu EZ u decembru 1991. godine usvojena dva važna dokumenta: Deklaracija za priznavanje novih država u Istočnoj Evropi i SSSR Deklaracija o Jugoslaviji najavila je spremnost EZ i država članica da počevši od 15.1.1992. godine priznaju sve republike koje se pridržavaju principa iz Deklaracije o kriterijima za priznavanje novih država, te koje do 23.12.1991. godine dostave zahtjev za priznavanje i da prihvataju Nacrt okvirnog sporazuma o rješavanju krize u Jugoslaviji predloženog u Hagu, te se obavežu da će usvojiti čvrste ustavne i političke garancije da nemaju teritorijalne pretenzije prema susjednim i drugim državama.

Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti BiH Razmatrajući zahtjev BiH, Komisija je utvrdila: da je Ustavom i pravnim sistemom uspostavljen demokratski poredak Da postoje garancije ljudskih prava Da su nadležni državni organi usvojili dokumente kojima se preuzimaju sve obaveze predviđene deklaracijama EZ Komisija je konstatovala da se srpski članovi Predsjedništva nisu pridružili ovim izjavama, te da su isticani zahtjevi “srpskog naroda” da BiH ostane u sastavu Jugoslavije. U takvim okolnostima Arbitražna komisija smatra da se izražavanje volje stanovništva BiH da se SRBIH konstituišekao suverena i nezavisna država ne može smatrati potpuno osnovanim. Tako je Badniterova komisija, poštujuži Ustav RBiH, zatražila da se na referendumu utvrdi stav svih građana o nezavisnosti BiH.

Uspostavljanje nezavisnosti i državne suverenosti BiH Uvažavajući ovaj prijedlog Skupština SRBiH je 25.1.1992.godine donijela Odluku o raspisivanju referenduma, koji je održan 29.2. i 1.3.1992. godine sa pitanjem: “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda BiH – Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? Izašlo je 64,31 % svih upisanih birača, a 99,44% je glasalo ZA. Nakon održanog referenduma EZ i države članice priznale su BiH u postojećim granicama kao suverenu i nezavisnu državu. Odluka o priznanju donesena je 6.4.1992. godine u Luksemburgu, a dan kasnije SAD su priznale BiH, Hrvatsku i Sloveniju.