Sociologija sa sociologijom prava Prof. dr. Mensur Kustura 2018/2019.

Uvod Pojam pravnih pojava odnosno pravne pojave kao takve, im veliki značaj za društvo uopćen. Njihov doprinos funkcioniranju društvene zajednice je od epistemološke vrijednosti. Ovdje smo dali osnove klasifikacije pravnih nauka koje susrećem uglavnom u literaturi, bazirajući se više na određenje primarnih i sekundarnih pravnih pojava, s obzirom na to da prve predstavljaju osnovu pravne sociologije. Dok su druge u službi opće sociologije.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Prva klasifikacija, istovremeno i najvažnija dijeli pravne pojave na primarne i sekundarne pravne pojave. Postoje pravne pojave koje se mogu nazvati primarnim, jer iz njih proizlaze sve ostale zato sto se, u hijerarhiji pravnih pojava, idući od opšteg ka posebnom, one nalaze na najvišem nivou opštosti. Kad ih opišemo, kao njihov ostatak, javljaju se druge pravne pojave, mnogo raznovrsnije, ali sekundarne.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Primarne pravne pojave imaju jednu zajedničku supstancu: to su pojave autoriteta vlasti. Sve ostalo je sekundarna ili izvedena pravna pojava (primjerice institucija braka isto kao i pojedinačni brak, neki ugovor isto kao i određeni ugovori).

Pravne pojave i njihova klasifikacija Klasifikacija pravnih pojava na primarne i sekundarne može biti od epistemološkog značaja, ukoliko se prihvati stav pravne sociologije, prema kojemu primarne pravne pojave određuju predmet pravne sociologije, dok bi sekundarne pravne pojave bile stavljene u nadležnost opće sociologije ili drugih specijaliziranih sociologija.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Druga klasifikacija pravnih pojava obuhvaća: pravne pojave s vlašću i pravne pojave pod vlašću. Ovu klasifikaciju možemo promatrati i kao jednu od podjela primarnih pravnih pojava, iako u manjem broju slučajeva, njome se mogu obuhvatiti i sekundarne pravne pojave.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Primarne smo pojave okarakterizirali kao one pravne pojave čija je suština vlast, ali to znači naći se na stranih onih koji je drže ili na strani upravljača nasuprot onih kojima se upravlja. Pojavama vlasti koju zraći vladalac odgovaraju druge pojave koje se mogu, slično, nazvati primarnim. To su, isto tako, pojave koje nude najviši stepen općosti, sadržioci sposobni da obuhvate svaku vrstu sadržine.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Treću klasifikaciju pravnih pojava čine pravne pojave institucije i pravne pojave slučajevi. Oba navedena pojma, i pojam institucije i pojam slučaja, susrećemo podjednako i u pravu i u sociologiji. Kao primjer pojave institucije možemo navesti brak u zakonu i pojave slučaja u društvenoj stvarnosti. Pojava slučaj se javlja kao derivat pojave-institucije. Ona je njena primjena.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Tako je subjektivno pravo tipično jedna od ovih primarnih pojava, dakle, od njega će poticati, konkretnije, sekundarne pojave. Već se opaža izvjesna subjektivnost primarnih pojava koje imaju svoje sjedište kod onih kojima se upravlja, u pojavama odozdo, pojavama pod vlašću. To su ponašanja, otpori, stanja svijesti.

Pravne pojave i njihova klaifikacija Između dvije vrste pojava, najekspresivnija razlika se izgleda sastoji u tome što se institucije karakterišu svojom istorijskom pojedinačnošću, dok su slučajevi brojne pojave. Isto tako postoje dva načina da se razmotre pojave-slucajevi kao individualne pojave i kao kolektivne pojave. Individualna pojava ostaviće svakom celokupno bogatstvo njegovih posebnih osobina. Kolektivna pojava, zajednica pojava apstrahovaće posebnost pojedinaca, i zadržati samo zajedničke osobine preko kojih se sve individue mogu ponovo međusobno povezati.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Na osnovu ovoga može se dati trodijelna klasifikacija pravnih pojava: institucija, individualni slučajevi i zajednice slučaja. U okviru klasifikacije pravnih pojava nailazimo i na pravne pojave relacije. Ovo je jedan drugi način da se razmatraju pojave-slučajevi. Analizom njihovog sadržaja može se, bez sumnje, izvuči to što čini osnovu njihove prirode: interpersonalni odnosi.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Klasični pravnici nisu griješili kad su od pravnog odnosa napravili jedan od svojih prvih pojmova. To je pojam koji nije nepovezan s kategorijama opće sociologije. Ona razmatra ono što se naziva interakcijom kao područje društvenog života. Čisto pravni oblika pravne pojave relacije je parnica, spor pogodan da bude razriješen odgovorom prava. Parnica prethodi procesu.

Pravne pojave i njihova klasifikacija Može da se okonča procesom, što je samo slučajnost. Mnoge parnice završavaju sporazumnom nagodbom kojim dva parničara čine uzajamne ustupke. Četvrtu klasifikaciju pravnih pojava čine sporne i nesporne pravne pojave. Spor nije ništa drugo do skup procesa. Obje riječi se mogu smatrati ekvivalentnim, mada je prva izražajnija i bolje upućuje na borbeni napor koji pokreče spor.

Pravne pojave i njihova klaifikacija Sporne pravne pojave su, dakle, one pojave koje se rađaju u nekom procesu ili povodom procesa. Sve ostale pojave koje nisu predmet spora su nesporne pravne pojave. Na osnovu stava da spor deformira izvornu stvarnost prava, pravna sociologija odbacuje stav koji prevladava u dogmatskom pravu, i time daje prednost nespornim pravnim pojavama u odnosu na sporne pravne pojave.