POSEBNI PROBLEMI PSIHOLOŠKOG TRETMANA STARIJIH LJUDI

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14
Advertisements

Metodološki pristupi i metode u izučavanju SP
ВЕРБАЛНА И НЕВЕРБАЛНА КОМУНИКАЦИЈА
SISTEMI PODRŠKE.
Да поновимо:. Здравствено васпитни рад у превенцији менталних и емоционалних поремећаја.
Olivera Hrnjaković, Marko Tot, Aleksandar Kupusinac, Rade Doroslovački
Završna radionica Kuća ljudskih prava, Beograd,
DETERIORACIJA.
Bajka u radu s djecom i odraslima
Etika u psihologijskim istraživanjima 2
Samovrednovanje učenika i roditelja u OŠ Kostrena
PROBLEM SOLVING TEHNIKE
Здрава исхрана.
ALICE SALOMON OSOBA I DJELO.
(NE)DISCIPLINA U NASTAVI Učiteljica: Tamara Šumrada
UPIS U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE
Smjernice za znanstveno utemeljenu prevenciju nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja u sportu Doc.dr.sc. Zrinka Greblo Jurakić Odsjek za psihologiju,
SMANJENJE GUBITAKA U MREŽI BARA KAO REZULTAT IZMJEŠTANJA I UGRADNJE NOVIH BROJILA I UVOĐENJA AMM-a Sve studije gubitaka električne energije,koje su do.
Metodski pristupi u razvoju samoregulacije
Ekonomska statistika (Makroekonomski računi i modeli) -uvodno predavanje Prof.dr Maja Baćović
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Партнерски односи и насиље у везама младих
SIGURNO VOĐENJE GRUPE NA IZLETE I TURE
PRIJATELJSTVO.
PROGRAM PREVENCIJE I SMANJENJA PREKOMJERNE TJELESNE TEŽINE
Упутство о друштвеној одговорности
БОГАТИМО РЕЧНИК - лексичке вежбе-
Од активности домског васпитача (начина подучавања)
Размисли Шта је природа? Како се дели природа?
KRIMINOLOŠKA ETIOLOGIJA 2. DIO Doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.
Socijalna uključenost i ljudski razvoj u Srbiji najava nacionalnog izveštaja o ljudskom razvoju za 2010 god. Stručni tim: dr Slobodan Cvejić dr.
инклузивно образовање -примјери добре праксе-
Program za cjeloživotno učenje-Leonardo da Vinci
SLOBODNO VRIJEME Tematski dan u VI. razredu MŠ Budinščina
CLIL metodologija – Primjena u različitim predmetima
Konferencija o istraživanju i razvoju u hrvatskoj ICT industriji
Uspostava kraljevstva (1 Sam 8)
SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU
PSIHIČKI POREMEĆAJI ODRASLIH
Groupware – novosti u dizajniranju organizacije ureda
Давачи силе.
ОЦЕЊИВАЊЕ НА ОСНОВУ ПОРТФОЛИЈА Ш.Д. Изли, К. Мичел
МОТИВИ, КОНФЛИКТИ И ОДБРАНЕ
Ak. god. 2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
ULOGA ŠKOLSKIH BIBLIOTEKA I BIBLIOTEKARA S OBZIROM NA KONCEPT CJELOŽIVOTNOG UČENJA Seminar za direktore škola o ulozi školskih biblioteka u demokracijskim.
ПРИМЈЕР ДОБРЕ ПРАКСЕ ЈУ Техничка школа “Михајло Пупин” Бијељина
V Savjetovanje CG KO CIGRE
(Potencijalno) Daroviti učenici
Pripremila : Dijana Milanović, prof.
ГРУПНИ СУПЕРВИЗИЈСКИ САСТАНАК - СТРУКТУИРАЊЕ
2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
RAVNATELJ I SIGURNOST ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE Suzana Hitrec, prof.
PEDAGOŠKA IGRA DVORAC Učiteljica Iva Zajec.
Eksperiment.
CONSORT- uputa (CONSORT statement)
DIVLJE ŽIVOTINJE.
Ciljevi mladih Sofija,
PEMPAL IA COP Radna skupina za reviziju u praksi Uvod u rad na terenu
RAZVOJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA
UTISKIVANJE (Imprinting)
Okidač /triger/ seksualno agresivnog ponašanja kod osoba sa IO
IDEMO U SREDNJU 2019./2020..
мр Наташа Папић-Благојевић
GRUPA 1.
RAZVOJ INDIKATORA DISKRIMINACIJE
PROMICANJE REFORMI RAČUNOVODSTVA U JAVNOM SEKTORU Uloga Svjetske banke
ТУГОВАЊЕ ЗБОГ БОЛЕСТИ И ГУБИТКА БЛИСКИХ ОСОБА
Педагошка интеракција (социо-конструктивистичко становиште),
НАЦИОНАЛНА СЛУЖБА ЗА ЗАПОШЉАВАЊЕ
ЗНАЧАЈ ОСПОСОБЉАВАЊА, ИНФОРМИСАЊА И ИЗГРАДЊЕ СВЕСТИ О БЗР др Биљана Гемовић др Аница Милошевић мр Тања Крунић мр Наташа Субић.
Транскрипт презентације:

POSEBNI PROBLEMI PSIHOLOŠKOG TRETMANA STARIJIH LJUDI Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin Katedra za zdravstvenu psihologiju Zdravstveno veleučilište, Zagreb

Multidimenzionalnost problematike Utvrditi početno stanje starije osobe, u cilju strukturiranja neke intervencije ili mjerenja učinkovitosti intervencije - izmjeriti raspon funkcionalne sposobnosti, odnosno ograničenja; multidimenzionalno mjerenje: stanje tjelesnog zdravlja, psihičko i kognitivno funkcioniranje, stresni događaji, način suočavanja, sustav socijalne podrške, moral i dobrobit, sposobnosti dnevnog života i prilagodbene sposobnosti; korisni su podaci o stanju klijenta u ranijoj dobi, radi bolje procjene procesa promjene u starosti i korelata bolesti. 2

Osipanje starijih klijenata Ako se predviđa tretman starijih klijenata kroz duže vrijeme, očekuje se osipanje. Razlozi: prirodni, npr. smrt, bolest i sl.; socijalni, npr. preseljenje ili gubitak traga o klijentu; osobni, npr. odluka klijenta da ne sudjeluje u tretmanu ili odluka terapeuta da isključi neke klijente; najveće je osipanje ispitanika u najstarijoj dobi. 3

Problem kontrole patoloških stanja klijenta Što su klijenti stariji više je patoloških stanja; Očekivani su kumulativni učinci patoloških procesa u procesu starenja – npr. smetnje cirkulacije, slabija osjetila, reumatski procesi i sl. – slabija pokretljivost – depresija. Korisno je pokušati istražiti odnos između patologije u određenoj dobi s problemima koje tretiramo. 4

Pouzdanost ispitivanja starijih ljudi u dijagnostici U odabiru mjernog instrumenta, nužno provjeriti imaju li čestice jednaki smisao za sve dobne skupine odraslih ljudi – npr. stres Neki jezični izraz možda nema isti smisao u različitim generacijama, npr. tjelovježba - fitness; Moguće su generacijske razlike u davanju socijalno poželjnih odgovora, npr. konzumiranje alkohola ili lakih droga. 5

Valjanost ispitivanja starijih ljudi u dijagnostici Stari ljudi vrlo osjetljivi na zadatke ili pitanja koja ih čine djetinjastima ili nesposobnima - eliminacija, tremor ruku; Naročito osjetljivi oni stariji ljudi koji su svjesni da pate od nekih kognitivnih teškoća - zaboravljivost; Provjeriti valjanost mjernog instrumenta izrađenog za ispitivanje mlađih odraslih, a koristi se za ispitivanje starijih ljudi - brzina; Provjeriti postoje li razlike u ispitivanoj pojavi između mlađih i starijih dobnih skupina – izbor riječi u testu rječnika; Provjeriti odražavaju li čestice mjernog instrumenta reprezentativno ispitivanu pojavu - npr., u ispitivanju depresije pomoću mjernih skala, pitanje je jesu li somatski simptomi depresije jednako zastupljeni u mlađim i u starijim dobnim skupinama; Održati ravnotežu između dobrobiti klijenta i zlouporabe - ako prijeti šteta u bilo kojem obliku, npr. umor, iscrpljenje i sl. treba prekinuti ispitivanje ili tretman. 6

OSOBITOSTI TRETMANA SA STARIJIMA Stanje starenja Duži životni vijek. Diskriminacija – prema starima i nemoćnima: ageism i ablism. Dobne tranzicije – integriranje iskustava i promjena, npr. rad. Gubici: umirovljenje, osamljenost, smrt bliskih osoba, zamjena roditeljske uloge, narušeno zdravlje, oslabljeno pamćenje, suočavanje s blizinom smrti. Dobici: pridavanje većeg smisla i vrijednosti životu zbog ograničenog preostalog vremena, postavljanje realističnih, manjih, kratkoročnih ciljeva kojima vrijedi težiti.

Tipični stariji klijent: Rođen 1930-ih, preživio 1-2 rata, poslijeratne oskudice, nesigurnosti, slobodne 1960-e, napredne 1970-e, kompjutersko doba – prilagođen ili zaostao? Percepcija vremena se mijenja: usporeni, aktivnosti duže traju, manje učine, a vrijeme proleti. Okrenuti razmišljanjima, prisjećanjima, brigama, željni društva, dosađuju se. Tijelo ostarjelo, ali misli i emocije iste, prošlost jasnija nego sadašnjost. Dani, godine, rođendani jure, najstariji u obitelji – kad prije? Tugovanje, depresija, nade manje, straha više – nitko nema vremena pomoći. Psiholog? Toga nije bilo, to je za mlade, problematične, sa starošću se jednostavno moraš pomiriti! Nova generacija starijih osoba?

Kako pristupiti…? Psihološkim pristupima ojačati klijenta, a ne ga staviti pod kontrolu: oslabljeno tijelo ne znači nužno i oslabljeni um; tretman će biti afirmativan ako uspijemo pokazati poštovanje ljudima koji su proživjeli kroz stoljeće puno brzih i velikih promjena i uspostavili ravnotežu između sebe i nas; ako im pristupimo otvoreno i s poštovanjem, možemo puno naučiti od njih, kao i oni od nas.

Osobitosti tretmana… Psiholog/terapeut: Dob? (Spol?) Prethodno iskustvo sa starima? Osobno ili kliničko? Zdrav razum ili teorijski psihoterapijski pristup? (“practice- led theory”) Očekivanja? Koliko će se postići?

Osobitosti tretmana… Klijent: Dob? Kad je osoba stara? Umirovljenik? Tko se krije iza toga? Generacijska pripadnost i iskustva? Otvorenost? Prilagodljivost na promjene?

Osobitosti tretmana… Okolina: Dostupnost ustanove/savjetovališta? Postoje li? Znaju li ljudi? Individualno ili grupno? Kod kuće, u ustanovi/savjetovalištu? Bilježiti ili snimati razgovor? Rigidnost ili fleksibilnost?

Strukturiranje tretmana/savjetovanja… Početak, trajanje i kraj: Kratkotrajno ili dugotrajno? Procijeniti može li se usmjeriti na određeni problem ili se “rasipa” na druge teme. Odrediti broj susreta na početku? Preporuka: 12- 20, pažljivo strukturiranih. Odrediti kraj? Bolje, inače raste ovisnost klijenta prema kraju. Ali, ne požurivati, sporo se otvaraju, ponavljaju se – prilagoditi tempo, slušati što žele izraziti.

Strukturiranje tretmana/savjetovanja… Konačni učinak: Očekivanja? Koliko će se postići? Pojava novih uvida, svijesti o mogućim izborima. Koliko god malo, poboljšava kvalitetu života. Pruža nadu i vedrinu prema kraju života. Ponuditi “otvorena vrata”?