SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU

Презентација на тему: "SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU"— Транскрипт презентације:

1 SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU
DOBARA I USLUGA OBRAZOVANJE Ekonomija socijalne politike. Izv.prof.dr.sc. Zdenko Babić Pravni fakultet Zagreb Katedra socijalne politike

2 OBRAZOVANJE – zašto program socijalne politike
Ima značajnu socijalnu dimenziju, osim one ekonomske Na individualnoj razini obrazovanje određuje socijalnu mobilnost Za izbjegavanje ‘kruga siromaštva’ važno je osigurati ostvarivanje načela jednakih mogućnosti – jednako dostupno obrazovanje pod jednakim uvjetima

3 OBRAZOVANJE Utječe na povećanje ‘proizvodnosti’
Pozitivno utječe na socijalnu dobrobit pojedinca i društva Većina Europskih zemalja dominantno pruža usluge obrazovanja svojim građanima unutar javnog sustava a tek manji dio na tržišnim principima na privatnom tržištu obrazovanja

4 OBRAZOVANJE Koristi i troškovi sustava obrazovanja
Koristi : a) utjecaj na proizvodnju i b) porast socijalne dobrobiti Pozitivni utjecaj na produktivnost buduće (ponekad i sadašnje) radne snage, što pozitivno utječe na proizvodnju i ekonomski razvoj zemlje. Razlike postoje između stupnjeva i smjerova obrazovanja. Zbog prethodnog izdaci za obrazovanje su investicije koje donose porast budućih koristi.

5 OBRAZOVANJE Pozitivni utjecaj na socijalnu dobrobit:
Socijalizacijska funkcija obrazovanja Usvajanje društvenih normi i vrijednosti ( ključne za bolje funkcioniranje u društvu) Veća razina ‘socijalnih’ kontakata

6 OBRAZOVANJE-pitanje jednake dostupnosti
Obrazovanje –jedan od ključnih resursa na individualnoj razini koji određuje socijalnu mobilnost pojedinca Zato je važno osigurati jednaku dostupnost i što to onda znači? To svakako ne znači da svako ima pravo dobiti jednaku količinu obrazovanja – važne su obrazovne potrebe i aspiracije pojedinca ali i mogućnosti (potencijali) Jedan način rješavanja ovog pitanja je osiguravanje određen – minimalne obrazovne razine svim stanovnicima- npr u razvijenim zemljama su to danas obvezno osnovnoškolsko i početno srednješkolsko obrazovanje sve češće (do 16 godine) koji su organizirani i financirani od strane države u potpunosti.

7 OBRAZOVANJE-pitanje jednake dostupnosti
Dodatno – u razvijenim zemljama rasprava jednake dostupnosti sve se više širi na područje višeg i visokog obrazovanja ( za koje svi nemaju niti aspiracije niti potencijale) Zato se u ovom području onda govori o načelu jednakih mogućnosti – koje bi trebalo osigurati za sve one koji imaju aspiraciju i potencijale i za koje bi bilo korisno da sudjeluju u višem i visokom obrazovanju Implementacija ovog načela je važna zato što pristup i završavanje visokog obrazovanja ( ne bi trebao ovisiti o etnicitetu, prihodima roditelja, vjerskim uvjerenjima,) određuje životne prilike pojedincima ali i perspektive razvoja društva.

8 OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije
Troškovi obrazovanja – direktni i indirektni - Problem nepotpunih informacija: Ljudi prilikom upisa studija nemaju sve neophodne informacije ( o zapošljivosti struke nakon završetka studija i sl, visina plaće, i sl) da bi donijeli racionalnu i potpuno informiranu odluku, čak i ako im roditelji pomažu pri tome Zbog tog problema (veće nesigurnosti) financijski sektor ne rado kreditira studente posebice one koji dolaze iz siromašnijih obitelji i krediti su skuplji od onih za kupnju kuće ili stana (kolateral je nesigurniji)

9 OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije
Rezultat ovoga bi u čistom tržišnom modelu obrazovanja moglo biti manje sudjelovanje u obrazovanju od optimalnog –posebice onih studenata koji dolaze iz siromašnijih obitelji Zato države interveniraju u području pružanja usluge obrazovanja, reguliranja , određivanja standarda kvalitetet i gornje cijene koštanja obrazovanja, stipendiranja itd kako –bi se proširila dostupnost obrazovanja i koristi od obrazovanja u društvu

10 OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije
Pozitivne eksternalije – prethodno smo spominjali kao uzrok državne intervencije ( negativne) – ovdje koristi od obrazovanog pojedinca ne ostaju samo za tog pojedinca nego se one rasprostiru i šire na društvo Zato je država zainteresirana da stanovništvo sudjeluje u obr. i da u što većoj mjeri bude obrazovano Tako ovdje državna intervencija ima za cilj povećati ‘traženu količinu ‘ obrazovanja –jer prethodno smo vidjeli da u čisto tržišnom modelu bi mnogi ostali ‘podobrazovani’ te bi se tako značajno umnjili efekti ‘pozitivnih eksternalija’ koje više obrazovanje stanov. donosi sa sobom društvu – to je drugi bitan razlog državne intervencije u obrazovanju.

11 OBRAZOVANJE-načini državne intervencije
Obvezno obrazovanje – (obrazovanje kao meritorno dobro) osnovnoškolsko i srednjoškolso obrazovanje Više i visoko obrazovanje – pružatelj usluge – vlasnik i osnivač sveučilišta i veleučilišta, (financira zgrade, prostor , opremu i osoblje – u najvećoj mjeri fin. direktne troškove studija) Propisuje uvjete i standarde ( kvalitete studijskih programa, standarde vezane uz potrebne kompetencije sveučilišnih i visokoškolskih nastavnika i sl) Sufinancira indirektne troškove studija – stanovanja, hrane, prijevoza (studentski domovi, menze –subvencionirana prehrana) Potiče stipendiranje

12 OBRAZOVANJE- državna intervencije problemi
Nedovoljan naglasak i poticaji na unapređenje kvalitete javnog obrazovanja Uvođenje ‘kvazi-tržišnih’ elemenata u javni sustav visokog obrazovanja kako bi se unaprijedila kvaliteta i povećala efikasnost. Prethodno bi se moglo riješiti sustavom varijabilnih vaučera za redovite studente ( veći vaučer bi dobivali oni sa lošijim socijalnim statusom) tako da mogu sebi financirati skuplji studij u Zagrebu od istog primjerice u Puli ili sličnim rješenjima.

13 Obrazovanje – podaci MZOS
Tablica x: Izdvajanja za obrazovanje u Hrvatskoj prema razinama obrazovanja od godine. giGGi9odina 2014 2013 2012 2009 2008 MZOS -ukupno Osnovno obrazovanje Srednje obrazovanje Visoko obrazovanje Obrazovanje-ukupno Izvor: Ministarstvo Financija- Izvješće o izvršenju državnog proračuna prema programskoj klasifikaciji različita

14 Javni izdaci u obrazovanje u EU-2011

15 Učenici u osnovnim školama

16 Kretanje broja uč. srednjih škola

17 Kretanje broja upisanih studenata.