DIVLJE ŽIVOTINJE.

Презентација на тему: "DIVLJE ŽIVOTINJE."— Транскрипт презентације:

1 DIVLJE ŽIVOTINJE

2 DIVLJE ŽIVOTINJE Naziv divlje životinje koristi se u pravilu za životinje koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka. U svakodnevnom govoru, pojedine vrste divljih životinja nazivaju se prema srodnim vrstama koje su domesticirane. Iako to nije jedina vrsta koju bi se moglo ubrajati u ovu skupinu. Danas bi se divljim konjima mogli nazvati još samo Pševalskijevi konji, no naziv se u širem smislu koristi i za mustange, iako su ustvari potomci domesticiranih konja koji su se kasnije odvojili od čovjeka i vratili se životu u prirodi.

3 ŽIVOTNI PROSTOR Gotovo svuda na svijetu postoje divlje životinje, no najmanje divljih životinja još živi u divljini koju nije čovjek na neki način preoblikovao. Svaka životinjska vrsta ima određene potrebe u odnosu na okoliš ,koje su u dovoljnoj mjeri zadovoljene i u područjima koje je čovjek prilagodio svojim potrebama. Neke su životinje čak razvile naviku korištenja prednosti blizine čovjeka .S druge strane, ljudske aktivnosti razorile su, ili u najmanju ruku osjetno smanjile površine na kojima inače žive divlje životinje.

4 VUK Sivi vuk je najveći pripadnik porodice pasa. Najveći vukovi žive na sjeveru , dok su predstavnici južnijih populacija upola manji. Prosječna je masa odrasloga vuka s područja Hrvatske 31 kg . Od vrha nosa do vrha repa dugački su prosječno 170 cm (rep = 42 cm), a prosječna im je visina u grebenu 70 cm.

5 VUK U Hrvatskoj mu je boja krzna uvijek siva; leđa i rep su tamnosive boje koja prema trbuhu i nogama prelazi u svijetlosivu. Na prednjoj strani podlaktice najčešće ima tamnu prugu, iako su pronađeni i primjerci bez nje. U različitim dijelovima svijeta žive vukovi kojima boja varira, u rasponu od bijele, preko svijetlosmeđe, crvenkaste, do sive i crne.

6 VUK

7 SMEĐI MEDVJED Naseljava prostrana planinska područja obrasla šumom. Naraste u dužinu i do 220 cm, a u visinu do 130 cm. Može biti težak i preko 300 kg. Glava, vrat, trup i noge su izuzetno snažne. Zubi mrkog medvjeda su tupasti jer su prilagođeni uglavnom biljnoj hrani, osim očnjaka koji su oštri i jaki i predstavljaju strašno oružje. Noge se završavaju jakim kandžama, kojim se odlično služi pri hranjenju. 

8 SMEĐI MEDVJED Medvjed je svežder. Zahtjeva istovremeno hranu i biljnog i životinjskog porijekla. Od biljne hrane jede razne nadzemne dijelove biljaka, plodove grmlja i drveća i razne žitarice. Od hrane životinjskog porijekla jede razne insekte i njihove razvojne forme, gmizavce, sitne glodare i lešine svih vrsta. Napada i domaću stoku, ali samo ako nema drugog načina da zadovolji svoje potrebe za mesom.

9 DIVLJA SVINJA Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima.Dugi su 28 cm,nazivaju se brusači i sjekači,a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek rode, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

10 DIVLJA SVINJA Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže.

11 IZRADIO:DANIEL VIDOVIĆ 6.c