Primjer održivosti bioreaktorskog odlagališta komunalnog otpada Autori: Marin Herenda, dipl.ing.prom. Kristina Tomašić, dipl.ing.građ. H-PROJEKT.

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Osnovne karakteristike poljoprivrede
Advertisements

УРЕЂАЈИ ЗА НАПАЈАЊЕ БИЗНИС ЦЕНТРАЛА
Građevinski fakultet u Beogradu, školska 2018/19 godina
ENZIMI.
Stalno opterećenje Bg = (30×122/2)/9 = 240 kN
Formalnost ugovora o prijevozu cestom
Dinamika konstrukcija i zemljotresno inženjerstvo
G4 Tim: Tatjana Ružman Krešo Barić Marija Đapić Darko Jovišić.
HRANA Problemi i rješenja.
Primorski krajevi Naselja
Menadzment I Marketing
SMANJENJE GUBITAKA U MREŽI BARA KAO REZULTAT IZMJEŠTANJA I UGRADNJE NOVIH BROJILA I UVOĐENJA AMM-a Sve studije gubitaka električne energije,koje su do.
Šta pokreće promene na tržištu goriva
PRODAJA Prof. dr Igor Todorović.
Lokalna razvojna strategija
САВРЕМЕНО ДРУШТВО И ЕКОЛОШКИ ПРОБЛЕМИ
Plan upravljanja otpadom EPCG AD
EKONOMIKA PREDUZEĆA Nastavnik: dr. sc. Jasmin Halebić
Magdalena Dragičević Vanja Rakela VII.raz
UKLJUČIVANJE RODNE DIMENZIJE U JAVNE POLITIKE
KRIMINOLOŠKA ETIOLOGIJA 2. DIO Doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.
IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA GRAD SVETA NEDELJA
NISPUSŠ - Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole Zvonimir Stanić.
ENERGIJA IZRADILA:LORENA LAUŠ.
AGREGATI, BATERIJE I AKUMULATORI
Физика као наставни предмет
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE – 2020.
Osnovne klasifikacije troškova u trgovinskim preduzećima
Informativna radionica Poziv na dostavu projektnih prijedloga
Др Ката Шкарић Јовановић
КОНФЕРЕНЦИЈА ЗА МЕДИЈЕ
Секундарна обрада, Анаеробни процеси-анаеробни биолошки реактор
Strukturni (međusektorski) modeli
UNUTARNJA REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU SJEVERNE MAKEDONIJE – PRVI KORACI, POSTIGNUĆA I DALJNJI IZAZOVI – Mite Mitevski, voditelj Središnje harmonizacijske.
Logički sklopovi Zadaci.
Autori: dipl. el. ing. Branko Glomazić dipl. el. ing. Milica Glomazić
GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, ENERGETIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA
Еколошки ефекти пројекта
Potpore u Gospodarstvu ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Zakonska regulativa za postupanje s otpadom
Физика 1 ИТ.
Milica Glomazić, COTEE prof.dr Jadranka Radović, ETF
UNUTRANJI TRANSPORT I SKLADIŠTENJE Vježbe
Sistem plata zaposlenih u javnim službama u Srbiji
Gospodarenje otpadom u RH
MSc. Mirjana Božović Glogovac Prof. dr Saša Mujović
Minimizacija gubitaka u prenosnoj mreži Srbije uticajem na tokove reaktivne snage V.Bečejac, M.Mosurović, B.Šumonja, D.Aničić.
DAN PLANETA ZEMLJE
VEŽBA 3: EKONOMIČNOST POTROŠNJE GORIVA
TERMOELEKTRANE U REPUBLICI HRVATSKOJ
PREGLED OBVEZA OPERATERA ZA SPRJEČAVANJE POJAVE VELIKE NESREĆE NA PRIMJERU TERMOELEKTRANE-TOPLANE SISAK Andrija Šaban 1 Ivana Roksa 2 1 Veleučilište Velika.
Izlazne karakteristike asinhrone mašine pri različitim frekvencijama
dr.sc. Ivan Strnad, Pro Integris mr.sc. Ivan Višić, Pro Integris
Računalni otpad Pošast modernog doba Edi Vulić 2.a.
IEE projekt “Bio-methane Regions”
PRORAČUN GRADA CRIKVENICE ZA GODINU
2.РАЧУНОВОДСТВО, УПРАВЉАЧКО РАЧУНОВОДСТВО И ЊЕГОВА ИНФОРМАЦИОНА УЛОГА
FIZIKA POLUPROVODNIKA
Hrvoje Volarević Ivan Šutalo
Klasifikacija električnih uređaja
Kontrolne karte – 1. dio.
У циљу коришћења електричне енергије за различите намјене неопходно је да постоје:
GRUPA 1.
Unutarnja energija i toplina
Poglavlje treće: Troškovi kao vid ulaganja u reprodukciju
Električni vodiči i izolatori
DINAMIKA KONSTRUKCIJA I ZEMLJOTRESNO INŽENJERSTVO
NOVE ULOGE ODS-A NA MALOPRODAJNOM TRŽIŠTU I
SVE ŠTO TREBATE ZNATI O UGRADNJI SOLARNIH IZVORA ENERGIJE NA VAŠ KROV
Unapređenje sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Srbiji Udruženje operatera za upravljanje ambalažom I ambalažnim otpadom Srbije.
Транскрипт презентације:

Primjer održivosti bioreaktorskog odlagališta komunalnog otpada Autori: Marin Herenda, dipl.ing.prom. Kristina Tomašić, dipl.ing.građ. H-PROJEKT

Cilj prezentacije Naglasiti činjenice o bioreaktorskom odlagalištu u kontekstu planiranja, projektiranja, izgradnje i održavanja odlagališta komunalnog otpada u sklopu Centara za gospodarenje otpadom (CGO) u Republici Hrvatskoj. H-PROJEKT

Polazne točke – Razlozi izgradnje Ubrzati proces razgradnje organskih tvari Ubrzati produkciju odlagališnog plina Ubrzati inertizaciju otpada H-PROJEKT

Polazne točke – Regulativa Republike Hrvatske Zabranjeno odlaganje komunalnog otpada u CGO ukoliko mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase H-PROJEKT

Polazne točke – Karakteristike odlagališta Sastav i količina otpada je najvažnija veličina: 70.000 t prethodno obrađenog komunalnog otpada s max 35% biorazgradive komponente koju čine sporije razgradivi materijali Aktivacija bioreaktorskog odlagališta se odvija u petogodišnjim ciklusima – odlagalište se prekriva radi osiguranja anaerobnih uvjeta – odlagalište se aktivira dodavanjem vode – plin se koristi pet godina H-PROJEKT

Princip rada bioreaktorskog anaerobnog odlagališta s kontroliranim dodavanjem vode: H-PROJEKT

Otpad u bioreaktorskom odlagalištu Na temelju prethodno navedenih karakteristika otpada određuju se način i dinamika ugradnje iz čega slijede vrijednosti bitne za rad i održavanje: Vodopropusnost Stabilnost H-PROJEKT

Vodopropusnost k= 10-3 do 10-10 m/s Loša vodopropusnost vodi do aktivacije manjeg dijela otpada (do 90% otpada može ostati suho) kh/kv > 10 (procjedna voda na pokosima, začepljivanje drenaže, voda u plinskim bunarima i plinovodima) H-PROJEKT

Stabilnost Diferencijalna slijeganja i do 20% Deformacije u drenažnim cijevima i plinovodima H-PROJEKT

Utrošak vode u bioreaktorskom odlagalištu Voda je neophodna za aktivaciju bioreaktorskog odlagališta Premalo vode ne dovodi do ubrzane razgradnje, a previše vode otežava ekstrakciju plina Utrošak vode se kreće od 100 do 350 l/t (max 800) odloženog otpada godišnje H-PROJEKT

Utrošak vode Uz pretpostavku 200 l/t godišnje, dnevno će trebati 192.000 l vode Moguće je koristiti procjednu i oborinsku vodu, ali treba računati i s vodom iz vodovodne mreže H-PROJEKT

Plin u bioreaktorskom odlagalištu Cilj je veća produkcija odlagališnog plina Proračuni moraju uzeti u obzir, osim sastava (max 35% sporije razgradivih komponenti) i količine odloženog otpada slijedeće veličine: odlagališni plin koji nastaje i prije aktivacije bioreaktorskog odlagališta (unutar 5 godina) postotak metana postotak prikupljenog plina H-PROJEKT

Plin u bioreaktorskom odlagalištu Teorija (u Nm3/h) Praksa (u Nm3/h) H-PROJEKT

Financijska korist Uz pretpostavku da su zadovoljeni tehnički preduvjeti ta da su ekonomska i društvena korist izgradnje prihvatljive veličine, ostaje financijska korist izgradnje bioreaktorskog odlagališta H-PROJEKT

Financijska korist – troškovi za 5 godina rada Drenažne cijevi – 1.700.000 Kn Drenažni šljunak – 850.000 Kn Jedan plinski motor – generator (600 kWel) – 5.000.000 Kn Utrošak vode iz vodovodne mreže (50% potreba) – 2.600.000 Kn Ostalo (5% izgubljenog volumena odlagališta, održavanje, monitoring ...) H-PROJEKT

Financijska korist – dobit za 5 godina rada Prodaja eventualno proizvedene električne, odnosno toplinske energije što se, vrlo optimistično, može prikazati izrazom 600 kWel * 250 radnih dana * 24 sata * 5 godina * 0,36 Kn/kWh = 6.480.000 Kn H-PROJEKT

Zaključak Planiranje bioreaktorskog odlagališta je vrlo složen problem (projektiranje i održavanje) Složenost pojačava činjenica da se radi o odlagalištu s prethodno obrađenim komunalnim otpadom u kojem se nalazi max 35% biorazgradivog materijala što je vrlo slab potencijal s obzirom na potencijal za proizvodnju energije HVALA NA PAŽNJI H-PROJEKT