SVE ŠTO TREBATE ZNATI O UGRADNJI SOLARNIH IZVORA ENERGIJE NA VAŠ KROV

Презентација на тему: "SVE ŠTO TREBATE ZNATI O UGRADNJI SOLARNIH IZVORA ENERGIJE NA VAŠ KROV"— Транскрипт презентације:

1 SVE ŠTO TREBATE ZNATI O UGRADNJI SOLARNIH IZVORA ENERGIJE NA VAŠ KROV

2 Agencija za energetiku i informacijske tehnologije d.o.o.
IVAN GRBAVAC, dipl.ing.rač., znanstveni novak na UNIDU, doktorand na FER-u ANAMARIJA ŠARE, apsolvent na FSB-u DINKA LALE, dipl.ing.el., znanstveni novak na UNIDU, doktorand na FER-u Com Eng MARIO MAJSTOROVIĆ, mag.ing.el. DARKO GUDIĆ, tehn.

3 Dubrovnik, 11. listopada 2012. Uvod Općenito o solarnoj energiji
Solarni kolektori Solarni paneli Financiranje i poticaji Projekcije isplativosti i tipske elektrane Energetsko certificiranje Vaša pitanja...

4 Općenito o solarnoj energiji
Sunce je zvijezda koja se nalazi u središtu našeg Sunčevog sustava. Površinska temperatura na Suncu je 5507°C.

5 Usporedba Odnos dozračenosti solarne energije u odnosu na rezerve
goriva primarnih oblika energije.

6 Općenito o solarnoj energiji
INSOLACIJA je količina energije koju prima Zemlja sa sunčevim zrakama, a najveći dio te energije je u obliku kratkovalnog zračenja i svjetla. U Hrvatskoj je prosječna vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu 3 – 4,5 kWh/m2. (Munchen kWh/m2) S 2554 sunčana sata u godini, Dubrovačka regija je prema iznosu insolacije u samom vrhu Europe. (Munchen 1708)

7

8 Solarni sustavi Sustavi za proizvodnju tople vode
Ostvarujete uštedu na računima Sustavi za proizvodnju struje Dobivate novce prodajom struje

9 Solarni toplinski sustavi
Priprema tople vode Konstantna potreba za toplom vodom tokom cijele godine Grijanje prostora Potrebna znatno veća ulaganja Preporuča se koristiti u kombinaciji s podnim grijanjem Priprema tople vode i grijanje prostora troše više od 60% energije u kućanstvu

10 Solarni toplinski sustavi
Nije potrebno tražiti dozvole za ugradnju Jednostavno održavanje sustava Očekivani životni vijek dulji od 20 godina

11 Elementi solarnog toplinskog sustava
Kolektori pretvaraju solarnu energiju u toplinsku energiju koja se potom putem toplinskog medija (mješavina vode i propilen-glikola; propilen-glikol je bezopasan spoj, često korišten u prehrabmenoj industriji) prenosi u spremnik topline. Toplina se u spremniku predaje preko izmjenjivača topline da bi se postiglo razdvajanje kolektorskog kruga od potrošne vode. Vrlo je važno da i spremnik i cijevi koje vode do spremnika budu dobro toplinski izolirani jer to direktno utječe na efikasnost sustava. Moguće je koristiti postojeći kotao ili električni grijač za grijanje vode kada nema dovoljno solarne energije. U slučaju da je mjesto potrošnje vode daleko od spremnika, moguće je izvesti recirkulaciju – na taj način nije potrebno čekati da topla voda stigne do mjesta potrošnje. Ostali elementi – pumpe, ventili, senzori temperature i protoka… Optimalan rad sustava postiže se korištenjem odgovarajućih upravljačkih algoritama… Za ograničavanje temperature istjecanja, može se koristi termostatski miješajući automat (nije prikazan na slici) – ako je topla voda iz spremnika prevelike temperature, miješa se s hladnom vodom da do korisnika ne bi došla prevruća voda.

12 Solarni kolektori Pločasti kolektori Vakuumski kolektori
S obzirom na veliku kolicinu dozracenosti i tijekom zime, za nase podneblje dovoljno je koristiti plocaste kolektore

13 Primjer solarnog toplinskog sustava za pripremu tople vode
Šesteročlano kućanstvo Prosječno 300 litara tople vode dnevno Kolektori okrenuti prema jugu i nagnuti pod kutom od 40° Standardni uvjeti za montažu cijevi i spremnika Prije solarnog sustava, topla voda se zagrijavala pomoću električne energije Prilikom ugrađivanja solarnog toplinskog sustava, važno je konzultirati se sa stručnjacima!!

14 Primjer 1: Optimalni sustav
Pločasti kolektori Površina kolektora: 6 m2 Volumen spremnika: 320 litara Godišnja ušteda: kuna Potrebna električna energija: 700 kuna Iznos investicije: kuna Uz subvenciju: kuna (50%) Povrat investicije: 5 godina Uz subvenciju: 2,5 godina Subvencija od 45% investicije koju ove godine daje Opcina Konavle Moguce je ugraditi manji sustav – manja investicija, dugorocno manje isplativo

15 Primjer 1: Optimalni sustav
U ljetnim mjesecima postoji visak toplinske energije, dok je zimi nedostaje. Iskustvo pokazuje da se najbolji rezultati postižu kada se u ljetnim mjesecima generira % potrebne toplinske energije. Manji sustav bi jednostavno generirao manje toplinske energije (blago raste vrijeme za povrat investicije, ali su zato manja pocetna ulaganja) Veci sustav u pravilu nije dobro postavljati – tesko je dobiti puno vise energije (jer i ovako ljeti ima i vise nego je potrebno), a ukoliko se pretjera s brojem kolektora, moguci su problemi u ljetnim mjesecima zbog velikih temperatura u kolektorskom krugu

16 Primjer 2: Manja ulaganja u sustav
Pločasti kolektori Površina kolektora: 4 m2 Volumen spremnika: 220 litara Godišnja ušteda: kuna Potrebna električna energija: kuna Iznos investicije: kuna Uz subvenciju: kuna (50%) Povrat investicije: 5,7 godina Uz subvenciju: 2,9 godine manji sustav – potrebe za energijom su zadovoljene u manjoj mjeri; godišnji račun za električnu energiju je veći Isplativost je nesto manja, jer ostaju troskovi montaze koji se ne mijenjaju znatno s povrsinom kolektora i dimenzijama spremnika…

17 Primjer 2: Manja ulaganja u sustav
manji sustav – potrebe za energijom su zadovoljene u manjoj mjeri; godišnji račun za električnu energiju je veći Isplativost je nesto manja, jer ostaju troskovi montaze koji se ne mijenjaju znatno s povrsinom kolektora i dimenzijama spremnika…

18 Fotonaponski sustavi – proizvodnja struje
Fotonaponska pretvorba je metoda proizvodnje električne energije pretvorbom sunčeva zračenja u istosmjernu električnu struju Fotonaposki sustavi se dijele na samostalne sustave (off-grid) i na sustave spojene na elektroenergetsku mrežu Samostalni sustavi sadrže i akumulacijske baterije ili pomoćne generatore za napajanje potrošača u uvjetima slabe insolacije Fotonaponski moduli su predviđeni za montažu na krov objekta, ili na montažnu konstrukciju. Posjeduju zaštitu od prirodnih pojava, npr. vjetar, tuča

19 Fotonaposki sustav

20 Sustav poticaja obnovljivih izvora energije
Prema Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije propisani su poticaji za proizvodnju električne energije iz sunčanih elektrana, vjetroelektrana … (EU 20/2020) Sustavom poticaja obuhvaćene su sunčane elektrane na tri razine: sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW   Otkupna cijena (2,63 kn – 3,63 kn) / površina m2 sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do 30 kW    Otkupna cijena (2,23 kn – 3,82 kn)    sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW Otkupna cijena (1,65 kn – 1,95 kn)  

21 Povlašteni proizvođač
Da bi bilo moguće koristiti poticaje potrebno je steći status povlaštenog proizvođača električne energije: Prethodno energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje ga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva); Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje ga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva); Ugovor ili predugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu (sklopljen s HEP- Operatorom distribucijskog sustava  d.o.o. ili HEP-Operatorom prijenosnog sustava d.o.o.); Prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača (izdaje ga Hrvatska energetska regulatorna agencija); Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača (izdaje ga Hrvatska energetska regulatorna agencija nakon što je postrojenje zgrađeno) 

22 Sustav poticaja obnovljivih izvora energije
Povlašteni proizvođač sklapa sa operaterom tržišta (HROTE) ugovor o otkupu električne energije Ugovor o otkupu električne energije se sklapa se na rok važenja od 14 godina. Operater tržišta dužan je tijekom 14 godina otkupiti svu proizvedenu električnu energiju po povlaštenoj tarifi Nakon 14 godina proizvedenu struja ide investitoru, a višak se prodaje po cijeni od 70 lipa. Uvjet za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača: uredni papiri objekta na kojem se gradi elektrana

23 Financiranje investicije
Prosječna cijena malog fotonaponskog sustava iznosi cca € po kW instalirane snage Cijena najviše varira ovisno o vrsti modula, proizvođaču, vrsti ispravljača i montaži sustava Mogućnosti financiranja projekta su raznolike. Gotovo svaka banka nudi posebne “zelene” kredite za obnovljive izvore energije S obzirom na stjecanje statusa povlaštenog proizvođača procedura za dobivanje kredita je relativno jednostavna Najbolji oblik financiranja trenutačno je kreditiranje putem Hrvatske Banke za obnovu i razvoj ( HBOR) sa kamatnom stopom od 1-4%

24 Isplativost ? Banka (ZABA – klasični model štednje kamatna stopa 2,90%) Fotonaponski sustav Preuzimanje kamata na kraju godine Preuzimanje kompletne štednje nakon 14 godina Ulog 5 godina 29 000 50 000 14 godina 81 200 98 430 650 –