Društvene mreže - istine,zablude i zloupotreba

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Lekcija 1: Istorija osiguranja
Advertisements

Sociologija sa sociologijom prava
SISTEMI PODRŠKE.
Kako (pre)živeti na društvenoj mreži
Olivera Hrnjaković, Marko Tot, Aleksandar Kupusinac, Rade Doroslovački
RANGIRANJE UNIVERZITETA KAO PODSTICAJ RAZVOJA
6.1. Sustavno prikupljanje sadržaja s interneta
Новинско-издавачка установа „Руске слово“ чува и негује русински језик и културу, националну свест и идентитет Русина.
TREND 2019 XXV GODINA SKUPOVA TREND Prof. dr VLADIMIR KATIĆ
MOBILNOST STUDENATA I NASTAVNOG OSOBLJA U OBLASTI ARHITEKTURE IZMEĐU FAKULTETA TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU (SRBIJA) I UNIVERZITETA U ALCALI (ŠPANIJA)
Statistika cena.
3. 4. Дизајн статичких веб страна
SIGURNIJI INTERNET ZA DJECU I MLADE
Menadzment I Marketing
ЗАДУЖБИНА СТУДЕНИЦА Алумни клуб
Свет око нас Дани у недељи Први разред.
MARKETING ISTRAŽIVANJE I MIS
  4 Ovaj projekat je finansijski podržan od strane Evropske Komisije. Ova publikacija (sredstvo komunikacije) odražava isključivo stavove autora, i Komisija.
ZAŠTITA DJECE NA INTERNETU
DIGITALNI NOVČANICI Uobičajeni novčanik možemo nazvati «analogni novčanik». Digitalni novčanik teži da po funkcionalnosti liči na neki analogni novčanik.
OPERA.
ФИНАНСИЈСКЕ ОПЦИЈЕ И ФИНАНСИЈСКИ СВОПОВИ
САВРЕМЕНО ДРУШТВО И ЕКОЛОШКИ ПРОБЛЕМИ
OPASNOSTI I ZLOUPOTREBAA LIČNIH PODATAKA
Управљање инвестицијама
Kako koristimo Internet!?
TELEFONIRANJE I ELEKTRONSKA KOMUNIKACIJA
OTKRIĆA KOJA SU PROMENILA ISTORIJU
Електронским учењем до креативне наставе
ДИГИТАЛНО НАСИЉЕ У ОСНОВНИМ И СРЕДЊИМ ШКОЛАМА У СРБИЈИ
1 2 3.
Rješavanje jednadžbi 2.
NEŽELJENI KONTAKT.
Internet.
Katedra za elektroniku
ЧОВЕК КАО ЛИЧНОСТ И ДРУШТВЕНЕ МРЕЖЕ
INOVACIJE KAO PREDMET IZUČAVANJA NA SAVREMENIM UNIVERZITETIMA
ЋИРИЛИЦА НАШЕ КУЛТУРЕ или РАЂАЊЕ ИДЕЈЕ
PC Istorija računara.
Проблемска ситуација Експериментисање Истраживачки рад ??? Досетљивост Маштовитост Оригиналност Комбинаторне способности Решавање проблема на више начина.
općenito i na internetu
Ak. god. 2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
Људски рад је посебно и веома важно обележје људи.
VEZE IZMEĐU SLAJDOVA 8. razred.
Техничка школа Шабац Предмет: рачунарство и информатика
INTERNET Internet predstavlja globalnu računarsku mrežu, tj. mrežu svih mreža koja nema vlasnika i ne pripada nijednoj državi, a na njoj se mogu naći.
Izradila: Marija Klepo, 3.e
Специјализована ИТ одељења
ZAR NIJE SMIJEŠNO?  .
Богдан Трифуновић Центар за дигитализацију
Statičke i dinamičke web stranice
RAČUNARSKE MREŽE.
Revenue Administration Modernization Project External and internal communication modernization Veljača 2012.
INTERNET 5. razred.
Primena softvera u aktuarstvu na pragu IV industrijske revolucije
WORLD WIDE WEB “Globalna hipermedijalna inicijativa ciljno (namensko) pronalaženje informacija”. (skr. WWW, W3) URL i Browseri Značenje Hipermedija Pretraživači.
Дистрибуција и права коришћења програмских производа
Sociologija sa sociologijom prava
PRIVREDA SRBIJE PRED IZAZOVOM ČETVRTE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
STVORIMO BOLJI INTERNET ZAJEDNO!
PROFIL INTERNET Internetski servisi.
Plan poboljšanja pružanja usluge POBOLJŠANJE PRUŽANJA USLUGE
KORISNI_SAJTOVI.pps UPALITE ZVUČNIKE razmišljate o MARKETINGU ?
Prof. dr Vlado Simeunović OSNOVE RAČUNARSKE TEHNIKE vlado
Facebook.
Kreiranje naloga Turnitin.com
МЕЂУНАРОДНИ ДАН ПИСМЕНОСТИ
Bezbednost u sportu, upravljanje rizicima i Menadžment u sportu
Medijska pismenost i mladi
Definicija i osobine digitalnih biblioteka
Транскрипт презентације:

Društvene mreže - istine,zablude i zloupotreba

Društvene mreže Društvene mreže predstavljaju online zajednice koje skupljaju ljude sličnih interesovanja. Igrom slučaja, ljudi njih obično shvataju kao sajtove koji okupljaju ljude koji se inače poznaju, u slučaju facebook-a iz realnog života, međutim, mnogo je šira definicija društvenih mreža, pre svega što postoje brojni sajtovi od ranije koji nisu bili poput facebook-a, recimo kao myspace koji je okupljao ljude koji slušaju istu muziku.  Neki začetak društvenih mreža počinje već 1995. godine sa čuvenim sajtom Classmates.com, da bi se kasnije, pojavio Myspace koji je dugo vremena bio najpopularniji sajt tog tipa u svetu, sve do ove godine. Pojavom Myspace 2003. godine društvene mreže dobijaju svoj standardizovani oblik. Taj pojam se zaokružio i počeli su širom sveta da niču slični sajtovi, da bismo 2006. godine dobili i facebook.

Društvene mreže u Srbiji U Srbiji, prve društvene mreže javljaju se 2006. godine. Prvi sajt ovog tipa bio je bleja.com. Tokom 2007. godine počinje ekspanzija društvenih mreža. Myspace, kao sajt, uneo je novo u internet mogućnost da svako kreira svoju sopstvenu stranu koju ima na internetu. Po prvi put ljudi su dobili mogućnost da naprave svoj nalog, nešto što kasnije podseća na mini blog, na kome mogu da postavljaju i komentarišu šta god požele.

Ono što je zanimljivo za društvene mreže jeste činjenica da ljudi jako puno vremena provode na njima. Na facebook-u po “Nilsen" istraživanju 2010. godine prosečno vreme provedeno na sajtu po korisniku je dva sata i sedam minuta. Razlog popularnosti facebook-a jeste i to da su se mnogi ljudi, koji se poznaju od ranije i koji se nisu videli godinama, zahvaljujući tom sajtu i zahvaljujući činjenici da je postao popularan, ponovo našli.

Zanimljiva činjenica je i to da u svetu društvene mreže predstavljaju najpopularniji tip sajtova među mladim ljudima gde 70% mladih ljudi ima profile, a veruje se da je u Srbiji taj broj i veći, s obzirom da Network Srbije ima između 600 i 700 hiljada registrovanih članova, što je 10% stanovništva.

Hronologija društvenih mreža 1971. godine je poslata prva imejl poruka. Dva računara između kojih je razmenjen imejl bili su jedan pored drugog.     1978. godine je BBS – Bulletin Board System razmenio informacije preko telefonskih linija sa drugim korisnicima. Iste godine se preko Juzneta distribuiraju prvi web-brauzeri.

  1994. godine je pokrenut jedan od prvih sajtova za društveno umrežavanje Geocities. Ideja vodilja je bila da korisnici kreiraju vlastite veb-sajtove u jednoj od 6 kategorija. Kategorije su nosile naziv jednog od šest gradova poznatih po određenim karakteristikama (Holivud, Volstrit,…).   1995. godine theglobe.com je korisnicima dao slobodu da personalizuju svoje onlajn iskustvo tako što im je omogućio objavljivanje vlastitog sadržaja i interakciju sa drugima koji imaju slična interesovanja.

1997. godine je lansiran AOL Instant Messenger koji je popularizovao razmenu instant poruka. Iste godine se lansira i Sixdegrees.com koji omogućava kreiranje profila i dodavanje prijatelja. 2000. godina - Razvoj i rast Interneta je uslovio pojavu Dot-Com Bubble što dovodi do pada tržišta akcija i propasti mnogih Internet preduzetnika.

2002. godine je lansiran Friendster koji omogućava onlajn povezivanje prijatelja. Baza korisnika ove društvene mreže je porasla na tri miliona u toku prva tri meseca. To znači da je 1 od 126 tadašnjih Internet korisnika imao nalog na Friendsteru.   2003. godine je lansiran Myspace, koji je u početku smatran Friendsterovim klonom. Myspace je pokrenula kompanija za Internet marketing i prva verzija je kodirana za samo 10 dana.

    Tokom narednih godina pokrenuti su mnogi sajtovi za društveno umrežavanje, kao što su LinkedIn, Tribe.com, Classmates.com, Jaiku, Netlog.

  2004. godine je lansiran Fejsbuk, prvobitno kao mreža za povezivanje studenata sa američkih fakulteta. Fejsbuk je najpre lansiran na Harvardu, gde je više od polovine od ukupno 19,500 studenata otvorilo Fejsbuk nalog u toku prvog meseca.   2006. godine je lansiran Tviter. Pred kraj fudbalskog meča između Japana i Danske za svetski kup u fudbalu 2010.godine, korisnici Tvitera su objavljivali 3,283 tvita u sekundi.

  2008. godine Fejsbuk je pretekao Myspace po broju jedinstvenih posetilaca u toku jednog meseca. Oba sajta su mnogo popularnija od originalnog Friendstera. Friendster ima najviše uspeha u Aziji, odakle dobija 90% posetilaca. Danas Friendster ima 90 miliona , Fejsbuk 845 miliona, a Tviter 300 miliona korisnika. Zainteresovanost za društvene mreže svakim danom sve više raste. Ljudi često u šali kažu da će jednoga dana biti imperativ imati on-line nalog na nekoj od popularnih društvenih mreža, jer će to biti nova, savremena lična karta svakog čoveka.

Nina Simeunović IV5