Katedra za elektroniku

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Računarstvo i informatika
Advertisements

69. Основне сметње и њихово отклањање.
Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka
ВИСОКИХ СТРУКОВНИХ ШКОЛА
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZVEČAN
PRIMENA OBRAZOVNIH TEHNOLOGIJA NA UNIVERZITETU
Olivera Hrnjaković, Marko Tot, Aleksandar Kupusinac, Rade Doroslovački
RANGIRANJE UNIVERZITETA KAO PODSTICAJ RAZVOJA
V Саветовање ЦГ КО ЦИГРЕ, Бечићи мај 2017.год.
UPOREDNA ANALIZA NAUČNE PRODUKCIJE
Tatjana Pivac, Milica Pavkov Hrvojević, Lana Zorić
TREND 2019 XXV GODINA SKUPOVA TREND Prof. dr VLADIMIR KATIĆ
MOBILNOST STUDENATA I NASTAVNOG OSOBLJA U OBLASTI ARHITEKTURE IZMEĐU FAKULTETA TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU (SRBIJA) I UNIVERZITETA U ALCALI (ŠPANIJA)
SIGURNIJI INTERNET ZA DJECU I MLADE
POREĐENJE KARAKTERISTIKA KOLABORACIJE
ОСНОВНЕ СТУДИЈЕ IV ГОДИНА VII СЕМЕСТАР VIII СЕМЕСТАР
Мерни ланци Провера: Машински елементи
Edin Delić Univerzitet u Tuzli
Nenad Grahovac, Miodrag Žigić
OSNOVNI ELEMENTI PLC KONTROLERA
DIGITALNI NOVČANICI Uobičajeni novčanik možemo nazvati «analogni novčanik». Digitalni novčanik teži da po funkcionalnosti liči na neki analogni novčanik.
OPERA.
Предавач: Маја Димитријевић Асистент: Јована Сабљић
ГРАФИЧКЕ КОМУНИКАЦИЈЕ
КАРИЈЕРНО ВОЂЕЊЕ У ОБЛАСТИ СТРУКОВНОГ ТУРИЗМА
Internet.
БЕЗБЕДНОСТИ МАШИНА АЛАТКИ ЗА ОБРАДУ СКИДАЊЕМ СТРУГОТИНЕ
INOVACIJE KAO PREDMET IZUČAVANJA NA SAVREMENIM UNIVERZITETIMA
SARADNJA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA - AKADEMSKE I STRUKOVNE STUDIJE
RAČUNAROM PODRŽANE TEHNOLOGIJE
Konferencija o istraživanju i razvoju u hrvatskoj ICT industriji
PC Istorija računara.
OSI referentni model Miljan G. Jeremić.
Seminarski rad: Referentni sistemi
Техничка школа Шабац Предмет: рачунарство и информатика
INTERNET Internet predstavlja globalnu računarsku mrežu, tj. mrežu svih mreža koja nema vlasnika i ne pripada nijednoj državi, a na njoj se mogu naći.
UNIVERZITET SINGIDUNUM DEPARTMAN ZA MASTER STUDIJE
Избор у звање научни сарадник кандидат: Никола Веселиновић
Специјализована ИТ одељења
Излагач: Марко Маслаћ Април, 2014.
LED IZVORI SVETLOSTI KAO ALTERNATIVA
DOBRODOŠLI NA DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU
INOVATIVNI TIM DUNĐER NIŠ
RAČUNARSKE MREŽE.
POSLOVNE MREŽE U DIGITALNOJ EKONOMIJI
Internet i računalne mreže
ЖЕНЕ НА ЕТФ-у Универзитет у Београду, Електротехнички факултет
Dr Biljana Lazović Biotehnički fakultet Podgorica
IPX/SPX.
Osnovne informacije o projektu
Relacione baze –primer modelovanja baze
Projektovanje namenskih računarskih struktura u obradi signala
TEHNOLOGIJA ZAVARIVANJA
PRIVREDA SRBIJE PRED IZAZOVOM ČETVRTE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
TEHNOLOGIJA MAŠINOGRADNJE
PROFIL INTERNET Internetski servisi.
С о ц и о л о г и ј а С о ц и о л о г и ј а
STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA
AMPLITUDO – jedan od vodećih digitalnih inovatora u Crnoj Gori
Процесорска поља Организација процесорских поља
Analiza i prikaz mjerenja ugrađenog monitoringa vibracija, vazdušnog zazora i magnetnog fluksa na HE „Perućica“ VI SAVJETOVANJE CG KO CIGRE Bečići, 14.
METODE PREZENTACIJE NASTAVNO OSOBLJE: Dr Branko Kolin, red. prof. Dr Goran Milić, docent Godina slušanja: II Semestar: III Tip predmeta: opšteobrazovni.
Facebook.
Kreiranje naloga Turnitin.com
МЕЂУНАРОДНИ ДАН ПИСМЕНОСТИ
Оптички пријемник и примопредајник, принципијелна шема.
ЗНАЧАЈ ОСПОСОБЉАВАЊА, ИНФОРМИСАЊА И ИЗГРАДЊЕ СВЕСТИ О БЗР др Биљана Гемовић др Аница Милошевић мр Тања Крунић мр Наташа Субић.
63. Common-rail систем.
Студијски програм Економија и менаџмент енергетике
Osnovne informacije o projektu
Транскрипт презентације:

Katedra za elektroniku Departman za energetiku, elektroniku i telekomunikacije, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu UVOĐENJE IoT KONCEPTA U NASTAVU NA MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA SMERA MIKRORAČUNARSKA ELEKTRONIKA Doc. dr Vladimir Rajs , BSc. Miloš Arbanas , MSc. Branislav Batinić , MSc. Sanja Kovačić

Komunikacija kao sredstvo sporazumevanja Katedra za elektroniku FTN Komunikacija kao sredstvo sporazumevanja Istorijski gledano, primarni fokus komuniciranja je bio na komunikaciji između ljudi, u najvećoj meri govornoj komunikaciji. S’ toga su protokoli i infrastruktura optimizovani za saobraćaj koji u najvećoj meri podrazumeva komunikaciju između ljudi. Ipak, pojavila se potpuno nova paradigma, koja u komunikaciju uključuje mašine. U tom smislu, mašine/uređaji koji su uglavnom bežični, imaju mogućnost da komuniciraju međusobno razmjenjujući informacije i podatke bez učešća ljudi. Očekuje se da će broj povezanih mašina/uređaja koji imaju osobinu da međusobno komuniciraju bez uticaja ljudi biti desetinama puta veći od broja uređaja namenjenih za medju-ljudsku komunikaciju

M2M (Machine To Machine) komunikacija Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka M2M (Machine To Machine) komunikacija M2M (Machine To Machine) komunikacija postaje ključni element u budućim mrežama Zbog pojave novih generacija bežičnih komunikacija, pametnih mikro- elektromehaničkih sistema (MEMS) i razvoja interneta koncept M2M evoluirao u IoT na način kao što je to prikazano na slici Sa ekspanzijom M2M komunikacija, Internet sledeće generacije ‐ IoT (Internet of Things), ima mogućnost povezivanja različitih objekata, bilo da oni pripadaju ljudima ili ne.

АRHITEKTURA IoT-A Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka АRHITEKTURA IoT-A Mikrokoračunarski sistemi su pametni uređaji koji sadrže senzore za merenje različitih parametrara. Ovi uređaji imaju mogućnost medjusobnog povezivanja (M2M koncept) i/ili povezivanja na internet. U okviru IoT koncepta uredjajima se može upravljati sa bilo kog mesta u bilo koje vreme pomoću određenog komunikacijskog protokola koji je specificiran za svaki dati uređaj pojedinačno

PLATFORMA IOT-ELEKTRONIKA Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka PLATFORMA IOT-ELEKTRONIKA Internet of Things platforma, čija je instanca IoT-elektronika instalirana na serverskom računaru na Fakultetu tehničkih nauka, omogućava studentima da isprobaju savremene tehnologije. Pomoću platforme, moguće je slati podatke sa uređaja i komande prema uređajima. Ova platforma omogućava praćenje informacija putem WEB aplikacije ili aplikacije na pametnom telefonu

UREĐAJI KOJI MOGUDA SE POVEŽU NA PLATFORMU IoT-elektronika Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka UREĐAJI KOJI MOGUDA SE POVEŽU NA PLATFORMU IoT-elektronika Sistem je napravljen tako da svaki uređaj ima svoju jedinstvenu adresu u okviru IoT mreže, po kojoj je prepeoznatljiv. Zahvaljujući adresi uređaj može da šalje i prima poruke. Znači, svaki uredjaj koji ima pristup ima mogućnost umrežavanja i pristup internetu može da se poveže na IoT platformu Primeri takvih uređaja su Raspberry Pi, Intel-Edison, mikrokoračunarski sistemi čije su osnove esp32 ili esp8266 mikrkokontroleri...

Kako povezati uređaj na platfomu IoT-elektronika Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka Kako povezati uređaj na platfomu IoT-elektronika Primer manifesta sa jednim senzorom je dat na slici Uređaji koji šalju podatke na platformu moraju imati pristup internetu. Potrebno je takođe ispoštovati niz pravila i podatke slati po strogo određenom protokolu. Uređaj mora da zna tačno kome šalje podatke, a platforma mora da zna koje podatke očekuje. Svaki uređaj koji se povezuje na platformu mora da bude opisan manifestom, jedinstvenim ključem i šifrom. Manifestom se definiše klasa uređaja koja ima tačno određene senzore/aktuatore i razmenjuje uvek podatke istog tipa. Svaki podatak koji se šalje mora da ima jedinstvenu referencu, kojom se definiše koji podatak dobijen od uređaja odgovara kom senzoru/aktuatoru. Takođe je potrebno definisati tip podatka, jedinicu, opseg vrednosti, kao i broj podataka u vezi sa timsenzorom/aktuatorom.

Vizuelizacija i interakcija korisnika sa platformom i podacima Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka Vizuelizacija i interakcija korisnika sa platformom i podacima Vizuelizacija podataka i interakcija sa uređajima se vrši preko WEB aplikacije ili aplikacije na mobilnom telefonu. Na slici je predstavljen primer gde su vizuelizovani podaci o temperaturi, pritisku i pritisku. Pored ovih načina za vizuelizaciju, moguće je napraviti i izveštaj, gde se tokom vremena mogu na grafiku predstaviti podaci prikupljeni taj dan, tu nedelju, mesec ili za proizvoljne datume. Još jedna korisna stvar je mogućnost da se postave pravila, odnosno uslovi pri kojima se desi neki događaj. Na primer, može se podesiti da se otvori notifikacija na pametnom uređaju ako temperatura pređe neku vrednosti.

PRIMERI KORIŠĆENJA PLATFORME IoT-elektronika Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka PRIMERI KORIŠĆENJA PLATFORME IoT-elektronika

ZAKLJUČAK Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka ZAKLJUČAK Uvođenjem IOT koncepta u nastavu na master akademskim studijama na smeru mikroračunarska elektronika na predmetima PES I PRIMENA ELEKTRONIKE U INDUSTRIJI dobijen je proširen spektar znanja koji studenti trebaju da usvoje, a ujedino se prate trenutni tehnološki trendovi. Ovim konceptom povećavaju se mogućnosti studenata da se nakon završenih master studija zaposle u vodeće IT kompanije i proširuju se naučni vidici što predstavlja jednu od osnova za dalje naučne radove iz oblasti Primenjene elektronike.

Katedra za elektroniku Fakultet tehničkih nauka HVALA NA PAŽNJI!!!