Globalizacija i njezine refleksije Od globalizacije do glokalizacije

Ekonomska stvarnosti: tri ključna pojma Globalizacija: širenje proizvoda, tehnologije, informacija i radnih mjesta preko nacionalnih granica i kultura. U ekonomskom smislu, ona opisuje međusobnu ovisnost nacija diljem svijeta koje se potiču slobodnom trgovinom (investopedia.com) Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT): odnosi se na svu tehnologiju koja se koristi za upravljanje telekomunikacijama, radiodifuznim medijima, inteligentnim sustavima za upravljanje zgradama, sustavima za audiovizualnu obradu i prijenos, te mrežne funkcije nadzora i nadzora (technopedia.com) Globalna ekonomija / svjetska ekonomija: svjetska gospodarska aktivnost između različitih zemalja koje se smatraju međusobno isprepletenima te zbog toga mogu pozitivno ili negativno utjecati jedne na druge (BusinessDictionary.com) Globalizacija kao fenomen

Suvremeni ili povijesni proces: vrijeme i prostor Kronološki kontekst: društveni znanstvenici: globalizacija kao suvremeni proces povjesničari: globalizacija kao povijesni proces Zemljopisni kontekst: planetarna perspektiva: globalizacija se pojavila nakon što je Kolumbo povezao Stari i Novi svijet. Prema Becku (2003.), neki autori tvrde da je ekonomska globalizacija započela još u 16. st. s početkom kolonijalizma, drugi u doba stvaranja međunarodnih koncerna, a treći da globalizacija počinje ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva ili s raspadom Istočnog bloka.

Prvo pojavljivanje globalizacije kao pojma Pojam globalizacija se prvi puta spominje 1944. godine u Merriam Webster Dictionary, ali u geografskom smislu. Kao ekonomski pojam globalizacija se prvi puta spominje u časopisu The Economist od 04. travnja 1959. vezano uz talijansku automobilsku industriju: Italy’s “globalised quota” for imports of cars has been increased. Prvo pojavljivanje pojma globalizacije u sadašnjem kontekstu objavio je Theodore Levitt 1983. godine u djelu The Globalization of Marktes (1983: 92). Revolucija korištenja samog pojma značajnije započinje od 1985. godine kada je pojam „globalno“ prihvaćen u akademskim krugovima.

Pokušaj definiranja globalizacije 1/2 Globalizacija predstavlja socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999.). Martin Albrow: Globalizacija označava skup procesa putem kojih cijelo čovječanstvo prerasta u jednu kompaktnu zajednicu. Emmanuel Richter: Globalizacija...je svjetska mreža koja nekada potpuno razdvojena i međusobno izolirana društva povezuje u svijet potpune međuovisnosti. Robertson: Globalizacija ili planetarna povezanost svijeta je pojam koji ukazuje na dinamičan progres svijeta i intenziviranje saznanja o svijetu kao jednoj cjelini, ali i na međuovisnost i kompaktnost svijeta u dvadesetom stoljeću.

Pokušaj definiranja globalizacije 2/2 Friedman (2000: 16) globalizaciju definira kao „neumoljivu integraciju tržišta, nacija-država i tehnologija do nikada ranije nedoživljenog stupnja, na način da se do njih dopre jače, brže, dublje i jeftinije nego ikada prije... uz širenje slobodnog tržišnog kapitalizma u gotovo svakoj zemlji na svijetu“. Larsson (2001: 9) definira globalizaciju kao „proces skupljanja svijeta, u kojemu udaljenosti postaju sve kraće, stvari se kreću bliže. To se odnosi na sve veću lakoću s kojom netko na jednoj strani svijeta može komunicirati, na obostranu korist, s nekim na drugoj strani svijeta.“ Langhorne (2001: 2): „…..globalizacija je posljednja faza duge akumulacije tehnoloških prednosti koja je ljudskim bićima dala mogućnost obavljanja poslova diljem svijeta bez obzira na nacionalnost, državnu upravu, doba dana ili fizičko okruženje.“ Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija. (…)

U kontekstu predmeta … Anthony Guiddens: Globalizacija se može definirati kao snaženje i intenziviranje društvenih odnosa na globalnoj razini, što dovodi do povezivanja geografski najudaljenijih područja. U ovom procesu neka lokalna događanja izazvana su događajima koji su se zbili kilometrima daleko.

Danas govorimo o … Globalizaciji kriminala: npr. proizvodnja i prodaja teških droga, gdje se droga proizvodi u jednom dijelu a prodaje u drugom dijelu svijeta Globalizaciji ratova: gdje ratuju zemlje koje se ne dodiruju teritorijalno već politički ili interesno Globalizaciji medija: npr. CNN-a koji je zadnje ratove SAD-a pretvorio u medijske sapunice

Faze globalizacije i 10 sila koje su promijenile svijet 1492-1800: XL na L trgovačko povezivanje Starog i Novog svijeta 1800-2000: L na M industrijska revolucija; snižavanje transportnih troškova (parni stroj, željeznica), telekomunikacijskih troškova (telegraf, telefon, PC), nastanak globalnog gospodarstva (proizvodi, radna snaga, ponuda i potražnja) Od 2000: M na S snagu promjene čine pojedinci kroz globalnu suradnju i konkurenciju (INTERNET) vodeći čimbenici postaju ne-zapadnjaci i ne- bijelci (Kina i Indija)

Deset sila Kada su se srušili zidovi i podignuli Windowsi: 9.11.1989. Kada se umrežio svijet, a Netscape postao javno dioničko društvo: 9.8.1995. Softver za integraciju radnog procesa: vaša aplikacija dogovara s mojom. Otvoreni kod. Iskorištavanje moći zajednica: besplatni softver. Outsourcing ili prebacivanje posla: američki doktori i indijska administracija. Trčati s gazelama, a jesti s lavovima: preseljavanje kompanija u druge zemlje; offshore komapnije. Dobavljački lanci i njihovi procesi – kako jesti suši u Arkansasu: poboljšan sustav nabave i distribucije, manji troškovi, veća kvaliteta. Optimizacija posla: što stvarno rade dečki u smiješnim smeđim kratkim hlačama (UPS): od dostave do remonta. In-formiranje – Google, Yahoo!, MSN pretraživač: milijarda pretraživanja godišnje. Steroidi – Digitalni, mobilni, osobni i virtualni: novi Intel čip obrađuje oko 11 milijuna uputa u sekundi u odnosu na 60.000 u 1971. Deset sila koje su poravnale svijet i otvorile put novom pogledu na život i rad:

Kako poslovna zajednica gleda na globalizaciju: četiri faze globalizacije poduzeća 1. faza: poduzeće se obično usredotočuju na svoja domaća tržišta. Razvijaju i jačaju svoje sposobnosti u nekim ključnim područjima. 2. faza: poduzeća počinju ozbiljnije gledati na prekomorska tržišta, ali orijentacija ostaje pretežno domaća. Različite mogućnosti koje poduzeće ima u ovoj fazi su izvoz, postavljanje skladišta u inozemstvu i uspostavljanje proizvodnih linija na glavnim tržištima. Poduzeće dobiva bolji uvid u prekomorska tržišta s niskim rizikom, ali bez obavezivanja velikih količina resursa. 3. faza: povećava se predanost inozemnim tržištima. Poduzeće počinje uzimati u obzir razlike na različitim tržištima kako bi svoje proizvode prilagodila na odgovarajući način te stvara različite strategije za različita tržišta kako bi se povećala odaziv korisnika. Poduzeće može uspostaviti prekomorske centre za istraživanje i razvoj i proizvodne pogone specifične za zemlju ili regiju. 4. faza: pojavljuje se transnacionalna korporacija. Poduzeće uzima u obzir sličnosti i razlike na različitim tržištima. Neke su aktivnosti standardizirane širom svijeta dok su druge prilagođene potrebama pojedinačnih tržišta. Poduzeće nastoji kombinirati globalnu učinkovitost, lokalnu odgovornost i razmjenu znanja među različitim podružnicama. Pojavljuje se besprijekorna mreža podružnica diljem svijeta. Vrlo je teško odrediti gdje se nalazi matična zemlja ili sjedište. Izvor: https://voballano.com/2018/07/04/4-major-stages-in-the-globalization-of-business-firms/ (12.03.2019.)

Izvori globalizacije 1/2 Tehnološki napredak: Smanjenje troškova komunikacije i prijevoza; mikročip revolucija: e-mail, Internet, www Liberalizacija trgovine i drugi oblici ekonomske liberalizacije: smanjivanje barijera za slobodni protok dobara i usluga: GATT (1946.), WTO; povećano kretanje ljudi i kapitala Promjene u institucijama: promjene u industrijskoj strukturi, veći doseg organizacija, globalna poduzeća veći doseg i utjecaj nevladinih organizacija (NGO) Globalno slaganje o ideologiji: konvergencija vjerovanja u tržišnu ekonomiju i sustav slobodne trgovine: počelo s Kinom (1978.), serijom revolucionarnih promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi (1989.), završilo s raspadom Sovjetskog Saveza (1991.) Kulturološki razvoj: globalizirani i homogenizirani mediji, umjetnost, popularna kultura; dominacija engleskog jezika; mandarinski se približava

Dilema o globalizaciji: dobra ili loša? Jedna je krajnost kako je globalizacija neodoljiva i benigna snaga koja omogućava gospodarski prosperitet ljudi diljem svijeta – druga je krajnost da je globalizacija izvor svih zala suvremenog društva. Lall (u: Bianchi i Labory, 2006.) pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiske koje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža.

Suprotnosti Globalizaciju obilježavaju brojne suprotne/oprečne tendencije (McGrew, 1992., u: Rahimić & Podrug, 2013.): Univerzalizam versus partikularizam Globalizacija pokušava unificirati mnoge aspekte modernog života (prehrana, modna industrija…), ali upućuje i na različitost (identitet); Homogenizacija versus diferencijacija Globalizacija pokušava homogenizirati proizvode, procese i institucije, no to u isto vrijeme znači i asimilaciju globalnih elemenata unutar lokalnih elemenata (npr. ljudska prava, religija…); Integracija versus fragmentacija Globalizacija pokušava stvoriti nove oblike globalnih, regionalnih i transnacionalnih integracija, ali istovremeno ima mogućnosti fragmentiranja i stvaranja fragmentiranih zajednica;

Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije Nova tržišta Novi akteri Nova pravila i norme Novi komunikacijski alati Razvoj globalnih tržišta usluga – bankarstvo, osiguranje i transport, Nova financijska tržišta, Rast aktivnosti spajanja i preuzimanja, Globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima Multinacionalne korporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom WTO, MMF, WB Razvoj mreže međunarodnih nevladinih organizacija EU, NAFTA, ASEAN i sl. Privatizacijski proces, Širenje demokracije, Rast broja konvencija o ljudskim pravima, Konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša, Multilateralni trgovinski sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasništva Internet, Pokretne telekomunikacije, Brži i jeftiniji zračni, riječni, pomorski i kopneni transport, Kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999.

Dobiti od globalizacije Povećanje konkurencije: veća produktivnost ili efikasnost kroz specijalizaciju i podjelu rada Stvaranje ekonomije razmjera i obujma: smanjivanje troškova i cijena Dobitak od slobodne trgovine veći izbor dobara i usluga, veća zaposlenost – diskutabilno! Povećana produktivnost: racionalizacija proizvodnje, širenje tehnologije i konkurentski pritisci na kontinuirano inoviranje

Troškovi globalizacije Problem pravednosti (tzv. equity problem) kod raspodjele dobitaka od globalizacije Divergencija ili polarizacija dohodaka/ nejednakost ili jednakost: teorija: konvergencija dohodaka globalno --- siromašne nacije rastu bržom stopom od bogatih nacija; praksa: neke siromašne nacije rastu brže (npr. Azijski tigrovi) dok druge rastu sporije (tzv. afrikanizacija siromaštva) rast nejednakosti između zemalja i unutar zemalja (UN Human Development Report): nestanak srednje klase

Troškovi globalizacije 2/2 Potencijalne regionalne i globalne nestabilnosti kao rezultat međuovisnosti gospodarstava na svjetskoj razini: lokalne krize s regionalnim i globalnim utjecajem: financijska kriza u Aziji 1989. godine se “prelila” na Južno Istočnu Aziju sve do Sjeverne Koreje Kontrola nacionalnih gospodarstava: gubitak suvereniteta: s nacionalnih vlada na najjače države, MNC ili međunarodne organizacije; od ekonomskog konflikta do vojnog sukoba: ksenofobija, ekstremni nacionalizam kao nus-proizvod Nezaposlenost u visoko-industrijaliziranim zemljama: bijeg radnih mjesta u zemlje s manjim troškovima rada Prijetnje nacionalnoj sigurnosti: konvencionalno oružje vs. oružje za masovno uništenje Političke krize: od lokalnih sukoba do onih većih razmjera Uništenje okoliša i ugrožavanje zdravlja: globalni ekološki učinci (npr. globalno zagrijavanje) ugroženo zdravlje: epidemije, pandemije (npr. širenje HIV/AIDS-a)

Ekonomska globalizacija: tržište i industrija Globalizacija tržišta (potražnja) Stupanj globalnosti nekog tržišta ovisi o stupnju sličnosti u potrebama potrošača za određenim proizvodima i/ili uslugama Primjer: Je li tržište kruha globalno? Obilježja: Informirani potrošači i sofisticirana potražnja; Umjesto standardiziranih proizvoda, potrošači zahtijevaju različite, kompleksne proizvode i usluge; Globalni potrošači cjenovno su osjetljivi, iako pridaju važnost prvenstveno kvaliteti, tehničkim karakteristikama i dizajnu (Stonehouse, Hamill, Campbell, Purdie, 2000., u: Rahimić i Podrug, 2013.:27); Globalizacija industrija (ponuda) Odnosi se na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i unutar nacionalnih granica. Poduzeće može sve svoje aktivnosti disperzirati diljem svijeta ili samo dio njih, a preostale aktivnosti koncentrirati na lokacijama koje imaju specifične prednosti. Obilježja: Jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta, Mogućnost za ostvarivanje ekonomije obujma i ekonomije opsega, Brze tehnološke promjene, Slični tehnički standardi, Povoljni uvjeti za trgovinu.

Gubitnici i dobitnici globalizacije Potencijalni dobitnici Potencijalni gubitnici Poduzeća Trgovci; Vlasnici vodećih brandova; Poslovni servisi; Mediji ; Niše proizvođača visokih dodanih vrijednosti; Pružatelji zdravstvenih i obrazovnih usluga; Financijski servisi koji su u mogućnosti penetrirati na E7 tržište; Energetska i komunalna poduzeća; Masovna tržišna prerađivačka industrija (i nisko i visoko tehnološke razine); Financijski servisi koji neće biti u mogućnosti penetrirati na E7 tržište; Tvrtke koje ulažu napore na ključnim tržištima u nastanku, ali bez pravih lokalnih partnera i poslovne strategije; Pojedinci „globalne zvijezde“; Potrošači radi niske cijene uvoza; Pružatelji usluga migrantskoj radnoj snazi u smislu uklanjanja njihovih kulturnih barijera; Individualci koji raspolažu multikulturalnim vještinama; Nisko i niže kvalificirana radna snaga u sektorima razmjene (uključujući i one u offshoring-u); Nisko i niže kvalificirana radna snaga u sektorima koji nisu vezani uz razmjenu, a otvoreni su migrantskoj radnoj snazi;

Globalizacija nije događaj već proces. Međusobno povezani elementi: Globalna ekonomija Tehnologija Regionalna ekonomija Nacionalna ekonomija Lokalna ekonomija Transnacionalne korporacije Države

Globalizacija kao proces se odražava kroz promjene: menadžerskog i poduzetničkog ponašanja (kreiranje uspješnih poslovnih i tehničkih inovacija, stvaranje i održavanje konkurentskih prednosti, umrežavanje), promjene u sferi smanjena troškova koordinacije, komunikacije i transporta, intenziviranje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj (eng. R&D), skraćivanje životnog vijeka procesa i proizvoda, povećanje orijentacije na krajnjeg potrošača, kreiranje stabilnog makroekonomskog i mikroekonomskog okruženja, fleksibilnost javne uprave (podrška razvoju poduzetništva), produbljivanju ekonomske i političke integracije, podršku inovacijskih aktivnosti i slično.

Glokalizacija T.L.Friedman: "Lexus i maslina – razumijevanje globalizacije„: "Jer, uz snagu i brzinu globalizacije kakva je danas, kulture koje ne budu dovoljno otporne bit će zbrisane kao i sve žive vrste koje se ne mogu prilagoditi promjenama u svom okolišu. Mislim da je najvažniji filtar sposobnost "glokalizacije". Zdravom glokalizacijom držim sposobnost neke kulture da, kad se susretne s drugim snažnim kulturama, prihvati utjecaje koji se prirodno uklapaju u nju i mogu je obogatiti: da se odupre stvarima koje su joj uistinu strane i da na odgovarajući način razvrsta stvari u kojima se, iako su drukčije, može uživati kao takvima. Cijela svrha glokalizacija jest u tome da budete sposobni asimilirati one oblike globalizacije u svoju zemlju i kulturu koji će pridonijeti vašem rastu i raznolikosti, a ne pokopati ih...Znak je zdravog upijanja kad društvo može nešto primiti izvana, prihvatiti to kao vlastito, prilagoditi svojim okvirima i zaboraviti da je ikad izvana došlo...". Glokalizacija jest lokaliziranje globalnoga. "Glokalizacija se rađa iz želje da se iz inventara kulturnih i drugih elemenata koji čine određeni identitet odaberu oni koji se smatraju izvornim ili originalnim obilježjima određene skupine i/ili prostora te da se kombiniraju s onima koji se smatraju globalnima" (Kalapoš 2002). Glokalizacija je način na koji ideje i strukture koje cirkuliraju globalno se prilagođavaju i mijenjaju prema lokalnim stvarnostima (Tiplady, 2002).

Razlike u stopi i razini glokalizacije  Što uvjetuje razlike: Razina gospodarskog razvoja zemalja i regija Veličina tržišta u smislu broja stanovnika Kontrast između urbanih i ruralnih područja Razina infrastrukture (ceste, komunikacije) Kulturno prihvaćanje globalnog poslovanja Reakcija vlade na izravna strana ulaganja i prisutnost inozemnog poslovanja, npr. porezne olakšice u zonama slobodne trgovine Gospodarska aktivnost na lokalnoj razini   Od globalizacije do glokalizacije: McDonalds, Barbie (Mattel), Internet)