RAZVOJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA Marino Pešut, prof

Kurikulum??? Nekad! U pedagoškom razmatranju: Izvorno značenje Curriculum = od (lat.) tijek, slijed U pedagoškom razmatranju: U kasnoj antici (sedam slobodnih vejština - gramatika, retorika, dijalektika, aritmetika, geometrija, astronomija i teorija muzike) → srednjovjekovni fakulteti (sedam viteških vejština - jahanje, plivanje, mačevanje, gađanje lukom i strijelom, lov, stihotvorstvo, društvene igre) = opseg znanja i vještina Prijelazi iz 16. u 17. st. = redoslijed učenja gradiva po godištima = poistovjećivanje s nastavim planom i programom

Kurikulum ≠ Nastavni plan i program Kurikulum ??? Danas! U pedagogiji i didaktici = ciljno usmjeren pristup odgoju i obrazovanju kao relativno pouzdan, precizan i optimalan način provođenja fleksibilno planiranog procesa učenja, obrazovanja te stjecanja kompetencijskih sposobnosti Kurikulum ≠ Nastavni plan i program (Individualizirani pristup) (Uniformirana škola)

Odgojno - obrazovna (kurikulumska) područja Jezično-komunikacijsko Društveno-humanističko Matematičko-prirodoslovno Tehničko-tehnologijsko Tjelesno-zdravstveno Umjetničko Praktični rad i dizajniranje

Polazište za izradu školskog kurikuluma Nacionalni kurikulum (Okvir koji osigurava jednakost mogućnosti svim školama) 70% 30% Školski kurikulum (Osigurava prilagodljivost individualnim potrebama i specifičnosima lokalne zajednice u kojoj škola djeluje) ?

RAZVOJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA CILJEVI UČENJA (potrebe) SADRŽAJI UČENJA UVJETI UČENJA (programiranje) (poučavanje) ISHODI UČENJA (vrednovanje)

RAZVOJ ŠKOLSKOG KURIKULUMA Ključna pitanja za određivanje ciljeva i ishoda učenja: U čemu se razlikuje učenik prije i nakon učenja? Što će učenik nakon učenja biti sposoban učiniti, a prije to nije mogao? Po čemu ćemo znati da je učenik zaista naučio ono što je ciljevima predviđeno?

Kriteriji za određivanje sadržaja učenja: ciljevi učeničke sposobnosti uvjeti učenja u školi osospobljenost nastavnika interesi učenika

Razrada prijedloga u zadanim obrascima aktivnost, program ili projekt cilj i zadaće namjena, sadržaji nositelji aktivnosti način realizacije; metode i sociološki oblici rada vremenik detaljni troškovnik načini vrednovanja i samovrednovanja

Koji programi čine sadržajnu strukturu? Izborni i fakultativni programi Izvannastavni i izvanškolski programi Druge odgojno obrazovne aktivnosti, npr. dodatni programi

Kada i kako (tko)? Na početku školske godine! Sastavnice školskog kurikuluma izrađuju se u obliku dokumenta koji se može osloniti na nastavni plani i program. I kao takav mora biti transparentan (na Web-u). Individualno Timski

Primjer

Literatura Prevšić V.(ur.)(2007.)Kurikulum.Zagreb, Školska knjiga MZOŠ RH (2007.)Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za... Zagreb