SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD SINJ Gospodarska zona KUKUZOVAC d.o.o. Sinj

Republika Hrvatska Splitsko dalmatinska županija Grad Sinj Površina: 14.045 km2 - od toga kopno 4.572 km2 Proteže se: od Vrlike na sjeveru, do otoka Visa na jugu, pa do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže, na zapadu do Marine, a na istoku do Vrgorca odnosno Gradaca. Ukupno stanovništva: 463.676 Grad Sinj Ukupno stanovništva: 25.373 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku."Popis stanovništva i kućanstava i stanova” od 31. ožujka 2001. Splitsko dalmatinska županija Sinj

Prometna povezanost Sinja i ... Budimpešta 703 km Zagreb 333 km Wien 733 km Splitsko dalmatinska županija Sinj Ljubljana 473 km Sarajevo 753 km

Grad Sinj - iz povijesti U XIV. i XV. stoljeću Cetina je posjed najmoćnije hrvatske obitelji Nelipića, a njihovo sjedište je na tvrdom sinjskom gradu. Turci 1536. g. osvajaju Cetinu i ostaju 150 godina. 1686. g. su protjerani iz Sinja. Mirom u Karlovcima 1699. g. utvrdena je granica koja je zapadnu polovicu Sinjskog polja dodijelila Mlečanima, a istočnu Turcima. Niti u narednom razdoblju nije bilo mira. Turci su nekoliko puta pokušali preoteti Sinj. Dana 23. srpnja 1715. g. Mehmed paša s mnogobrojnom vojskom prikupljenom na Livanjskom polju (oko 70 000 momaka) prešla je Dinaru i utaborila se uz Cetinu. Razdvojivši se, dio vojske udari na Vrliku i osvoji je, a drugi dio opkoli Sinj. Juriš na Sinj počeo je 8. kolovoza. 700 boraca s nekoliko obitelji i 8 fratara prestrašeno je gledalo, slušalo prijetnje i uvrede tisuća ratnika pod tvrđavom i molilo pred Marijinom slikom za pomoć. Karizma fra Pavla Vučkovica hrabrila je branitelje i odbila predaju. Poslije 8 dana opsade i bezbrojnih juriša, Turci su odbačeni. Mnoštvo ih pogibe, a većina pobježe, noću izmedu 14. i 15. kolovoza, točno na dan Velike Gospe. Marija je dala takvu hrabrost braniteljima «da se viteški braniše i obraniš».To je bila nebeska pomoć Majke od milosti - Gospe Sinjske! Kao spomen na slavnu Gospinu pobjedu, uvedena je u Sinju viteška igra Alka!

Idejna parcelizacija zone Na osnovi prostorne strategije razvoja, Grad Sinj je: predvidio izgradnju GOSPODARSKE ZONE KUKUZOVAC: južno od naselja grada, na površini od oko 156 ha izvanredno povoljnog terena za ovu namjenu, samo oko 10 km od čvora Dugopolje na autocesti Zagreb – Split.

Realizacija projekta - etape I etapa realizacije obuhvaća površinu od oko 57 ha ili oko 37% ukupno planirane zone Na RASPOLAGANJU: Potencijalnim poduzetnicima preko 40 ha uređenog građevinskog zemljišta Budućim korisnicima i upravljačima zone oko 17 ha sadržaja od javnog dobra (ceste, zelene površine parkirališta i dr.)

Tko provodi projekt? Grad Sinj i Društvo: Gospodarska zona Kukuzovac - društvo za razvitak, izgradnju i upravljanje gospodarskom zonom Kukuzovac, d.o.o., Sinj na temelju Društvenog ugovora sklopljenog između Grada Sinja i Instituta građevinarstva Hrvatske d.d., kao osnivačima društva

Što je Gospodarska zona KUKUZOVAC? Ukupne površine 156 ha u vlasništvu Grada Sinja 128 ha ukupne površine Zone pripada području za koje je Vlada RH dala koncesiju za osnivanje slobodne zone trgovačkom društvu “Splitsko-dalmatinska zona” d.o.o. Split Zona u kojoj je moguće organizirati površine za gradnju pogona i brojnih pratećih sadržaja, parkiralište i zelene površine što sve čini područje vrlo atraktivnim za ulaganja Zona udaljena oko 10 km od čvora Dugopolje na autocesti Zagreb – Split Smještena u području koje gravitira zaleđu i graničnim područjima, kao i blizini mora i lučkom središtu Jadrana.

Namjena Gospodarska namjena (106,20 ha, organiziranih u 31 prostornoj cjelini) omogućava se gradnja proizvodnih i poslovnih sadržaja: proizvodnih pogona, zanatskih pogona, skladišta, prodajnih prostora (prodavaonice, manje robne kuće, prodajni saloni i slični prostori koji služe za prodaju - promidžbu vlastitih i drugih proizvoda), izložbenih salone, uslužnih sadržaja, administrativno-upravnih sadržaja, manjih ugostiteljskih sadržaja i drugo. Uslužni sadržaji smješteni su u središnjem području gospodarske zone uz glavnu uzdužnu sabirnu ulicu u četiri prostorne cjeline. Namijenjeni su za: gradnju javnih i društvenih sadržaja, ugostiteljsko turističkih sadržaja (smještajni dio – hoteli, pansioni, ugostiteljski dio – restorani, kafe bar, disco klub i sl.), zabavnih i sličnih sadržaja te športskih sadržaja (zatvoreni športski sadržaji, otvorena igrališta, dječja igrališta i sl.).

... i zašto investirati u Gospodarsku zonu KUKUZOVAC Sinj? GOSPODARSKA ZONA KUKUZOVAC nalazi se na području koje IMA STATUS SLOBODNE CARINSKE ZONE Povlastice su definirane: Zakonom o slobodnim zonama (NN 44/96) Zakonom o poticanju ulaganja (NN 73/00) GOSPODARSKA ZONA KUKUZOVAC nalazi se na području koje IMA STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUČJA – Zakon o brdsko-planinskom području (NN. 12/02,32/02 I 117/03, 42/05,90/05)

Porezne olakšice? POREZ NA DOBIT - POREZNE OLAKŠICE Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko - planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko - planinskom području ili području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit po stopi od 15%. Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit po stopi od 10%. Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekta ulaganjem više od 1.000.000,00 kn, nakon što uloži ta sredstva, u godini ulaganja i idućih pet godina poslovanja u zoni, oslobođen je od plaćanja poreza na dobit najviše do visine uloženih sredstava. Na dobit ostvarenu od ulaganja (najmanji iznos ulaganja 2 mil. kn), porez na dobit plaća se po sniženim stopama (od 0 do 10%), u razdoblju od deset godina od početka ulaganja, ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih djelatnika. Ukupna potpora iznosi do 50% opravdanih troškova ulaganja za velike poduzetnike, 60% opravdanih troškova za srednje poduzetnike i 70% troškova za male poduzetnike. POREZ NA DOHODAK - POREZNE OLAKŠICE Svi građani s prebivalištem na brdsko-planinskom područjima koji ostvare prihode po osnovi samostalnog i nesamostalnog rada prilikom sastavljanja godišnje porezne prijave koristit će osnovni porezni odbitak utvrđen za III skupinu područja posebne državne skrbi u visini od 2.400,00 kn (umjesto 1.600,00 kn)

HVALA NA POZORNOSTI !