3. PRIHODI LOKALNIH JEDINICA VLASTI 2017./2018.

Презентација на тему: "3. PRIHODI LOKALNIH JEDINICA VLASTI 2017./2018."— Транскрипт презентације:

1 3. PRIHODI LOKALNIH JEDINICA VLASTI 2017./2018.

2 Osnovni pojmovi: prihodi, izvori prihoda lokalnih
jedinica vlasti, vlastiti prihodi, lokalni porezi, fiskalna autonomija lokalnih jedinica vlasti, neporezni prihodi.

3 Prihodi lokalnih jedinica vlasti se mogu prikupiti kroz: - samostalno prikupljanje prihoda - dodjelu prihoda. Samostalno (autonomno) pravo prikupljanja prihoda je određeno i propisano zakonom, a obuhvaća pravo lokalnih jedinica vlasti na vlastito stvaranje izvora financiranja.

4 Lokalna fiskalna autonomija
Fiskalna autonomija - veće oslanjanje lokalnih jedinica na vlastite izvore prihoda. Dijeljenje prihoda između države i lokalnih jedinica stvara iluziju o stvarnoj fiskalnoj autonomiji. Centralizirano financiranje je oslanjanje na dodjele dotacija i dijeljenje prihoda.

5 Lokalne jedinice ostvaruju prihode radi sljedećih razloga: - kako bi obavile samoupravne funkcije - kako bi podmirile zakonima definirane javne potrebe - kako bi pružile lokalnom stanovništvu razinu dobara i usluga u skladu sa njihovim potrebama.

6 Dodjela prihoda lokalnim jedinicama vlasti
Načela dodjele prihoda lokalnim jedinicama: • Dodjela prihoda mora biti utemeljena na dodjelama rashoda. • Lokalni porezi ne smiju prouzročiti ekonomske probleme zbog neprimjerenog oporezivanja faktora proizvodnje. • Ovlasti za prikupljanje poreza treba dodijeliti najnižoj razini vlasti, osim kada te ovlasti uzrokuju ekonomske poremećaje i negativne eksternalije.

7 Model financiranja lokalnih jedinica vlasti sastoji se od
dva osnovna oblika fiskalnih prihoda: Vlastiti izvori prihoda Zajednički izvori prihoda

8 Vlastiti prihodi pristojbe naknade lokalni porezi i
korisničke naknade. Osnovicu, stope i izuzeća, olakšice određuju izabrani predstavnici jedinica lokalne samouprave unutar zakonodavnog okvira kojeg utvrđuje središnja država.

9 Zajednički prihodi Zajednički prihodi – prihodi koji se u izvjesnom postotku dijele između države i lokalnih jedinica Četiri su kriterija na temelju kojeg se utvrđuje jesu li neki porezi zajednički prihodi: Postoji li utvrđeni udio (lokalne jedinica u potpunosti se susreću s rizicima promjena/varijacija prihoda), Podijeljeni prihod je bezuvjetan (nema utvrđenu namjenu) Unaprijed (a najmanje za godinu dana) postoji stabilna formula za dijeljenje prihoda Podijeljeni prihod razmjeran je visini prihoda prikupljenih na području lokalne jedinice. Ukoliko ti uvjeti nisu zadovoljeni, zajednički izvori smatraju se dotacijama (pomoćima) ili transferima. Zajednički porezi nikada se ne smiju klasificirati kao lokalni vlastiti izvori prihoda

10 Razlike u prihodima Zemlje s višim udjelom lokalne potrošnje ( poput nordijskih zemalja) oslanjaju se u većoj mjeri na porez na dohodak ali naginju primjeni ravnomjerne porezne stope radi smanjenja progresivnosti i u cilju minimiziranja fiskalnih nejednakosti među lokalnim jedinicama. Hrvatska je donekle neobična: nizak stupanj decentralizacije, ali veće naslanjanje na progresivne poreze (porez na dohodak) u financiranju lokalnih jedinica.

11 U Republici Hrvatskoj su utvrđeni izvori prihoda za financiranje lokalnih jedinica vlasti kroz: - Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - Zakon o proračunu

12 Model financiranja lokalnih jedinica vlasti može se i drugačije
podijeliti (u okviru glavnih izvora prihoda lokalnih jedinica): Porezni prihodi Neporezni prihodi Kapitalni prihodi Dotacije (potpore)

13 POREZNI PRIHODI (1)

14 POREZI – lokalne jedinice vlasti - karakteristike
Lokalni porezi pružaju lokalnim jedinicama vlasti najveći stupanj autonomije u odlučivanju o namjeni prihoda za financiranje javnih dobara i usluga na svom području. Međutim, lokalne jedinice vlasti ne mogu samostalno utjecati na visinu porezne stope lokalnih poreza jer odluke o vrstama, osnovici i stopama poreza donosi središnja država.

15 Porezi – lokalna i središnja vlast - dileme
Pri raspodjeli poreznih instrumenata među razinama fiskalne vlasti potrebno je: - definirati lokalne vrste poreza - odrediti koji subjekt bira poreznu osnovicu, koja se vrijednost uzima kao porezna osnovica i koji subjekt ju procjenjuje - koji subjekt određuje poreznu stopu - koji subjekt vodi administraciju poreza - koji subjekt prima porezne prihode.

16 Klasifikacija porezne autonomije lokalnih jedinica
POTPUNA AUTONOMIJA lokalnih jedinica nad poreznim osnovicama i poreznim stopama AUTONOMIJA lokalnih jedinica nad poreznim stopama AUTONOMIJA lokalnih jedinica nad poreznim osnovicama Dijeljenje poreza s višom razinom vlasti Lokalne jedinice nemaju nikakvu moć nad poreznim osnovicama ili stopama.

17 KRITERIJI OPRAVDANOSTI PRIMJENE LOKALNIH
POREZA 1.) Stabilnost prihoda je važan kriterij koji moraju udovoljiti i lokalni porezi jer moraju lokalnim jedinicama osigurati redovite prilive u proračun s ciljem osiguranja uravnoteženog proračuna. 2.) Lokalni porezi trebaju biti pravedni što znači da iznos porezne obveze treba uskladiti s poreznom snagom poreznog obveznika.

18 3.) Lokalni porezi ne bi trebali imati redistribucijski
karakter i biti izrazito progresivni jer njihova svrha nije ujednačavanje raspoloživog dohotka u lokalnom području. 4.) Lokalni bi porez trebao biti alokacijski i lokacijski neutralan. 5.) Porezni bi obveznici trebali jasno sagledati vezu između plaćenih poreza i koristi javnih dobara i usluga, koje im stoje na raspolaganju u lokalnoj sredini – utemeljeni na načelu koristi (bitna sveza između plaćenih poreza i koristi od javnih dobara.

19 6.) Porezna osnovica lokalnog poreza ne bi smjela biti
mobilna, jer će u suprotnom porezni obveznici seliti s područja s visokim u područja s niskim poreznim stopama (ili bez poreza), što može ograničiti slobodu poreznih vlasti da mijenjaju porezne stope.

20 7,) Prihod koji se prikuplja lokalnim porezom treba biti
dovoljno izdašan za zadovoljenje potreba lokalnih jedinica. 8.) Administrativni troškovi i troškovi naplate poreza ne bi smjeli prelaziti određen postotak prikupljenih prihoda.

21 Najčešće vrste lokalnih poreza: a. ) porez na dohodak fizičkih osoba b
Najčešće vrste lokalnih poreza: a.) porez na dohodak fizičkih osoba b.) porez na imovinu c.) opći porezi na potrošnju d.) porez na dobit e.) porezi na kućanstva i glavarine

22 a.) Lokalni porez na dohodak fizičkih osoba - Osnovicu i stope poreza određuje središnja država. - Progresivnost poreza - rezultat ugrađenih osobnih odbitaka. - Regresivnost poreza - rezultat izuzeća od plaćanja pojedine grupe poreznih obveznika ili dohodaka.

23 Prednosti: izdašnost, izvjesnost incidencije, mogućnost
utvrđivanja jasne veze između porezne obveze i koristi od lokalnih javnih dobara i usluga te jednostavnost plaćanja. Nedostaci: političke prepreke zbog kojih središnja država nije sklona dijeliti prihode tog poreza s lokalnim jedinicama te visoki administrativni troškovi lokalnih jedinica za oporezivanje dohotka jer je osnovica poreza na dohodak (ljudi) mobilnija od osnovice nekog drugog lokalnog poreza (npr. poreza na imovinu).

24 Porez na dohodak prikladan je izvor prihoda lokalnih
jedinica vlasti jer udovoljava većini kriterija koji se postavljaju pred lokalne poreze. Pri oblikovanju lokalnog poreza na dohodak treba posvetiti pozornost izboru osnovice i stope, te postupcima obračuna, plaćanja i naplate.

25 b.) Lokalni porez na imovinu
- Porez na određene vrste osobnog i poduzetničkog bogatstva - Imovina: financijska i nefinancijska - Uglavnom se pojavljuje kao porez na nefinancijsku (nepokretnu) imovinu - Problem: porezna kapitalizacija – ugrađivanje iznosa poreza u cijenu nekretnina.

26 Glavne su prednosti poreza na imovinu:
• velik prihodni potencijal i stabilnost prihoda • autonomija lokalnih jedinica zbog nemobilnosti porezne osnovice oporezuje bogatstvo, ali samo ako je osnovica dovoljno široka obuhvaća nerealizirane elemente dohotka od kapitalnih dobitaka koji su proizašli iz transakcija nekretninama.

27 Porez na imovinu-nedostaci:
visoki troškovi administracije i značajan stupanj pristranosti pri vrednovanju imovine lokalni poduzetnici plaćaju veći dio poreza, a istovremeno ne mogu utjecati na strukturu rashoda lokalnog proračuna za kućanstva porez na imovinu je vidljiv te ih smatraju nepravednim, jer nema ugrađenu sposobnost rasta prihoda paralelno sa rastom dohotka i cijena.

28 U unitarnim državama središnja država ograničava lokalne jedinice u utvrđivanju stopa i osnovica poreza na imovinu, kao i u procjenjivanju imovine. Iako postoje nedostaci, zbog velike lokacijske i alokacijske neutralnosti te stabilnosti prihoda porez na imovinu je prikladan izvor prihoda lokalnih jedinica i postoji u lokalnim jedinicama većeg broja država.

29 c.) Opći porez na potrošnju
• neprihvatljiv na užim geografskim područjima • uzrokuju visoke administrativne troškove • značajno utječu na lokacijske odluke • uzrokuju visoke troškove obračuna • narušavaju načela horizontalne i vertikalne jednakosti • ne odražavaju potražnju za lokalnim dobrima i uslugama. Zbog brojnih nedostataka porez na potrošnju nije prikladan izvor prihoda lokalnih jedinica te se koristi samo u državama s prostorno velikim lokalnim jedinicama.

30 Selektivni porezi na potrošnju - trošarine
Prednosti: visoki i stabilni prihodi, mogu utjecati na dvojako koristan način. Trošarina na duhan i alkoholna pića ispravljaju inače nefikasnu alokaciju resursa, dok se trošarine za gorivo za motorna vozila mogu shvatiti kao naknada za upotrebu cesta ili za društvene troškove zagađenja. Nedostaci: regresivnost, mogu dovesti do preusmjeravanja kupovine u područja bez trošarina i do promjena odluka o lokaciji određenih djelatnosti, kako ih plaćaju i kućanstva i poduzeća KONAČNI POTROŠAČ u određenim situacijama može biti oporezivan dvaput (kaskadni učinak).

31 d.) Porez na dobit Lokalni porez na dobit može poremetiti normalne tokove proizvodnih faktora unutar države, pa je nepopularan jer narušava konkurenciju na neefikasan i nepošten način. Kod uvođenja lokalnog poreza na dobit javlja se pitanje kako se odnositi prema poduzećima koja posluju unutar više lokalnih jedinica. Lokalni porez na dobit ne može se smatrati prikladnim izvorom financiranja lokalnih razina vlasti.

32 Ostali oblici lokalnih poreza su:
porez na promet nekretnina porezi u vezi s motornim vozilima (porez na gorivo, dozvole za motorna vozila, porez na prodaju i preprodaju automobila, naknade za parkiranje, naknade za prometno zakrčenje) porez na kapitalne i financijske transakcije porezi na zabavu (automate za zabavne igre i klađenje) porez na oglašavanje porez na telefonske usluge porez na vlasništvo kućnih ljubimaca porez na korištenje javnih površina u privatne ili poslovne svrhe porez na djelatnost gradnje porez na tranzit i tranzitni smještaj porez na obavljanje određene djelatnosti (porez na ukupni prihod poduzeća i paušalni porez na poduzeća) i drugi.

33 LOKALNI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ

34 Lokalni porezni prihodi
Lokalne jedinice vlasti ostvaruju porezne prihode iz dva osnovna izvora: - županijskih i općinskih/gradskih poreza - zajedničkih poreza.

35 U strukturi poreznih prihoda uglavnom dominiraju porezi
koje lokalne jedinice dijele s državom, prije svega, porez i prirez na dohodak i porez na promet nekretnina. Ta dva porezna izvora čine ukupno 90 % poreznih prihoda lokalnih jedinica vlasti, a u strukturi ukupnih prihoda od 50- 60% prihoda lokalnih jedinica vlasti.

36 Lokalni porezi u Republici Hrvatskoj
Županijski porezi su: - porez na nasljedstva i darove - porez na cestovna motorna vozila - porez na plovila - porez na automate za zabavne igre.

37 Porez na nasljedstva i darove
Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj naslijedi ili primi na dar ili stekne po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez. Porezna osnovica Iznos gotova novca te tržišnu vrijednost financijske i druge imovine na dan utvrđivanja porezne obveze. Porezna stopa do 5% (propisuje se županijskim odlukama).

38 Porez na cestovna i motorna vozila
Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba vlasnik registriranih osobnih automobila i motocikala. Predmet oporezivanja Osobni automobil do 10 godina starosti i motocikl. Iznos poreza Oporezuje se prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila.

39 Pravna ili fizička osoba vlasnik plovila.
Porez na plovila Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba vlasnik plovila. Predmet oporezivanja Plovilo prema dužini iskazanoj u metrima, s kabinom ili bez kabine, te snazi motora iskazanoj u Kw.

40 Porez na automate za zabavne igre
Porezni obveznik Pravna ili fizička osoba koje automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugima javnim prostorima. Predmet oporezivanja Automati za zabavne igre. Iznos poreza Iznosi 100 kn mjesečno po aparatu.

41 Općinski i gradski porezi su:
- prirez poreza na dohodak - porez na potrošnju - porez na kuće za odmor (ukida se 2018.godine) - porez na korištenje javnih površina - jednostavni porez na nekretnine????

42 Prirez porezu na dohodak
Porezni obveznik Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine/grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza. Porezna osnovica Iznos poreza na dohodak.

43 2.) grad ispod 30 000 stanovnika po stopi do 12%
Porezna stopa 1.) općina po stopi do 10% 2.) grad ispod stanovnika po stopi do 12% 3.) grad iznad stanovnika po stopi do 15% 4.) grad Zagreb po stopi do 30% Grad Osijek ima stopu prireza od 13%. Grad Varaždin ima stopu prireza od 10%. Grad Slavonski Brod ima stopu prireza od 8%. Grad Zagreb ima stopu prireza od 18%.

44 Pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge.
Porez na potrošnju Porezni obveznik Pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge. Porezna osnovica Prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima. Porezna stopa do 3% (prema odluci grada/općine).

45 Pravna i fizička osoba vlasnik kuće za odmor.
Porez na kuće za odmor Porezni obveznik Pravna i fizička osoba vlasnik kuće za odmor. Porezna osnovica Četvorni metar korisne površine kuće za odmor. Porezna stopa Od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne površine.

46 Porez na korištenje javnih površina
Porezni obveznik Pravna i fizička osoba koja koristi javnu površinu. Predmet oporezivanja Javne površine što ih koriste pravne i fizičke osobe. Porezna stopa Iznos poreza propisuje općina ili grad.

47 Uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj
•Supstitucija poreza na kuće za odmor i komunalne naknada s porezom na nekretnine. •Napomena: ne uvodi se novi porez nego supstituiraju postojeći imovinski porezi (porez na kuće za odmor, komunalna naknada i spomenička renta).

48 Predmet oporezivanja •sve nekretnine, izgrađene i neizgrađene, koje se nalaze unutar granica građevnog područja naselja, •na kojem se u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, sportske i druge namjene. Sve nekretnine predmet oporezivanja upisuju se u Fiskalni katastar koji se nalazi u nadležnosti Porezne uprave

49 Zajednički porezi u Republici Hrvatskoj
i DECENTRALIZACIJA

50 Zajednički porezi u Republici Hrvatskoj
i DECENTRALIZACIJA U Republici Hrvatskoj je zakonom propisana raspodjela zajedničkih poreza između države i lokalnih jedinica vlasti. Lokalnim jedinicama pripada dio prihoda od zajedničkih poreza na dohodak, prometa nekretnina i do poreza na dobit.

51 Vrsta zajedničkih poreza
Vrste zajedničkih poreza u Republici Hrvatskoj Vrsta zajedničkih poreza Razdoblje važenja – – … Porez na dohodak + Porez na dobit --- Porez na promet nekretnina Porez od priređivanja igara na sreću

52 Za raspodjelu prikupljenih prihoda od poreza na dohodak
ključna tri su čimbenika: pripadnost određenoj razini vlasti preuzimanje obavljanja tzv. decentraliziranih funkcija status jedinice samouprave.

53 U svrhu decentralizacije određeni su dodatni udjeli u
raspodjeli prihoda od poreza na dohodak koji pripadaju županijama, gradovima i Gradu Zagrebu, koji preuzimaju pojedine poslove decentraliziranih funkcija. Stoga je dio prihoda od ostvarenog poreza na dohodak prema kriteriju namjene odlazio za financiranje decentraliziranih funkcija, a dio u tzv. fond izravnanja, odnosno u svrhu osiguranja potpore izravnanja za decentralizirane funkcije za one samouprave koje ne mogu iz dodatno prikupljenih prihoda zadovoljiti minimalne standarde obavljanje pojedine decentralizirane funkcije.

54 Razlikuju se četiri načina raspodjele prihoda od poreza na dohodak, i to: (1) uobičajena (standardna) raspodjela (2) raspodjela u Gradu Zagrebu (3) raspodjela na područjima posebne državne skrbi i na brdsko-planinskim područjima (4) posebna raspodjela na otocima, koji su sklopili sporazum o financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka razvoj

55 Lokalne jedinice koje su u srpnju 2001. godine preuzele
financiranje decentraliziranih funkcija (osnovno i srednje obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, vatrogastvo) središnja država je osigurala veći udio u porezu na dohodak.

56 Decentra-lizirane funkcije
Osnovni okvir raspodjele prihoda od poreza na dohodak za razdoblje od – standardna raspodjela Razdoblje Država Županija Grad / općina Decentra-lizirane funkcije Fond izravnanja – 29,20 8,00 32,00 9,80 21,00 – 29,60 9,40 – a 25,60 10,00 34,00 – b --- 15,00 52,00 12,00 – 15,50 55,00 17,50 – 16,00 56,50

57 Raspodjela prihoda od poreza na dohodak od 01.01.2015. god.
Područje Županija Grad / općina Decentral. funkcije Fond izravnanja Pomoći za EU projekte Pomoći za kap. projekte Standardna raspodjela 16,5 60,0 6,0 16,0 1,5 --- Grad Zagreb 76,5 Potpomognuta područja (I. i II. skup.) 12,0 88,0 Otoci

58 U okviru započetog procesa administrativne i fiskalne decentralizacije određene su sljedeće decentralizirane funkcije: (1) osnovno školstvo (2) srednje školstvo (3) socijalna skrb i to centri za socijalni rad i domovi umirovljenika (4) zdravstvo i to investicijsko održavanje ustanova u vlasništvu županija, zdravstvena zaštita neosiguranih osoba i zdravstvena zaštita članova poljoprivrednih kućanstava iznad 65 godina života.

59 Raspodjela poreza na dohodak ovisno o statusu lokalne samoupravne
jedinice (grada/općine) u pojedinim razdobljima do (u %) # Razdoblje Država Županija Općine / gradovi Fond izravnanja Decentr. funkcije Udio za kap. proj.c PPDSa – --- 8 92 – 10 90 BPP – Lokalne jed. na otocimab – 17,8 32 21 29,2 – 17,4 29,6 – 19,4 34 25,6 – 15,0 52 12 21,0 – 15,5 55 17,5 – 16,0 56,5 Grad Zagreb 24,2 54,8 24,6 54,4 21,6 57,4 79,0 82,5 84,5

60 Decentralizirana funkcija
Dodatni udjeli JLP(R)S-a u prihodima od poreza na dohodak za financiranje decentraliziranih funkcija za izabrana razdoblja (u %) Decentralizirana funkcija Udio u razdoblju od do Udio u razdoblju od do Udio nakon Osnovno školstvo 2,9 3,1 1,9 Srednje školstvo 2,0 2,2 1,3 Socijalna skrb --- a) centri za socijalnu skrb 0,4 0,5 0,2 b) Domovi za starije i nemoćne osobe 1,6 1,7 0,6 Zdravstvo 2,5 3,2 1,0 Vatrogastvoa Ukupno: 10,4 12 6,0

61 Fond izravnanja Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (tzv. fond izravnanja) mogu se definirati kao prijenosi sredstava iz državnog proračuna JLP(R)S-ima, koji su namijenjeni financiranju decentraliziranih funkcija u slučaju kada prihodi ostvareni iz dodatnog udjela poreza na dohodak nisu dostatni za financiranje minimalnih financijskih standarda utvrđenih za pojedinu decentraliziranu funkciju.

62 Na ovaj način, središnja država želi osigurati JLP(R)S-ima potreban iznos financijskih sredstava za obavljanje preuzetih poslova. Način izračuna pomoći izravnanja uređen je godišnjim uredbama Vlade RH-a u kojima se definira ukupan iznos financijskih sredstava za decentralizirane funkcije na temelju posebno određenih kriterija i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

63 Decentralizirana funkcija
Ukupni iznosi sredstava za decentralizirane funkcije JLP(R)S-a (prenesene obveze ili bilančna prava) – izabrana razdoblja Decentralizirana funkcija 2002. 2007. 2010. 2013. Osnovno školstva Srednje školstvo Centri za soc. skrb i pomoć za ogrjev Domovi za starije i nemoćne osobe Zdravstvo Vatrogastvo --- Ukupno:

64 NEPOREZNI PRIHODI (2)

65 Korisničke naknade- lokalni porezi-drugi važan izvor prihoda....
Korisničke naknade najvažniji su izvor neporeznih vlastitih prihoda na lokalnoj razini. Korisnička je naknada plaćanje za učinjenu uslugu ili nekapitalno dobro koje nije industrijske prirode. Obično se naplaćuje za usluge električne energije, plina, vodovoda, odvodnje, sakupljanja i zbrinjavanja otpada, za usluge aerodroma, javnih knjižnica, parkova, rekreacijskih centara, održavanja cesta i mostova, zaštite od požara, itd...

66 Postoje tri vrste naknada:
Naknade za usluge – njima pripadaju naknade za različite dozvole i za raznovrsne sitne takse i to za korisnike koji se lako mogu identificirati, radi se o naknadama troškova u javnom sektoru. Javne cijene – to su prihodi koje lokalne jedinice ostvaruju prodajom privatnih dobara i usluga, te se ovdje privatni korisnik može lako identificirati. Porezi za posebne koristi – to su naknade s posebnim koristima koje ostvaruju posebne skupine stanovništva, obično se razrezuju na vrijednost ili svojstva imovine.

67 Lokalni neporezni prihodi u Republici Hrvatskoj
Neporezni prihodi su autonomni prihodi lokalnih jedinica koji imaju unaprijed utvrđenu namjenu. Visinu stope neporeznih prihoda samostalno utvrđuju lokalne jedinice te samostalno obavljaju njihovu naplatu.

68 Neporezni prihodi su namjenski prihodi i mogu se
koristiti samo za točno utvrđene namjene za koje su i uvedeni. Naplaćuju ih: državne upravne službe, lokalne jedinice, javna poduzeća, komore i udruženja obrtnika. U strukturi općinskih i gradskih proračuna od tih prihoda najizdašniji su: komunalne naknade i doprinosi.

69 Postoje naknade i pristojbe: iz komunalnog gospodarstva,
za korištenje pomorskog dobra, za mineralne sirovine, za prostore elektrana, za javne površine, za lovozakupnine, za boravišne pristojbe, od prodaje državnih biljega, za šumski doprinos, za spomeničku rentu, prihodi od koncesija i mnogo manjih oblika koje su propisale lokalne jedinice vlasti.

70 Kao najvažniji neporezni prihod pojavljuju se....
Komunalna naknada prihod je proračuna lokalne jedinice namijenjen za financiranje komunalnih djelatnosti: odvodnje atmosferskih voda, održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanja javnih površina, održavanja nerazvrstanih cesta, održavanja groblja i krematorija, javne rasvjete.

71 Komunalni doprinos prihod je proračuna lokalne jedinice koji se koristi za financiranje gradnje i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture: javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.

72 KAPITALNI PRIHODI (3)

73 Kapitalni prihodi - tu spadaju: prodaja imovine i privatizacija
komunalnih (lokalnih) poduzeća. Kapitalni se prihodi sukladno definiranoj imovini dijele na prihode od financijske imovine i na prihode od nefinancijske imovine.

74 Prihodi od financijske imovine su:
- Prihodi od kamata (na dane zajmove, na vrijednosne papire, na oročena sredstva, na depozite po viđenju te zatezne kamate) - Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika i dividendi - Prihodi od dobiti trgovačkih društava i financijskih institucija

75 - Prihodi od nefinancijske imovine ostvaruju se kroz zakup i
Kapitalni prihodi - prihodi od nefinancijske imovine - zakup, iznajmljivanje i prodaja. - Prihodi od nefinancijske imovine ostvaruju se kroz zakup i iznajmljivanje imovine(I). - Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvaruju se prodajom(II): prirodnih bogatstava (poljoprivredno i građevinsko zemljište, rudna bogatstva, vodna bogatstva) proizvedene imovine (stambeni i poslovni objekti, nematerijalna proizvedena imovina, proizvedena kratkotrajna imovina-zalihe) postrojenja i opreme prijevoznih sredstava knjiga i umjetničkih djela plemenitih metala.

76 Kapitalni prihodi u Republici Hrvatskoj
Kapitalne prihode lokalne jedinice ostvaruju prodajom imovine i privatizacijom komunalnih (lokalnih) poduzeća. Ovi prihodi se dijele na: prihode od prodaje financijske imovine i na prihode od prodaje nefinancijske imovine.

77 Prihodi od privatizacije komunalnih poduzeća - dilema Prihodi od privatizacije javnih poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica i privatizacija tih poduzeća ostali su u sjeni procesa privatizacije državnih javnih poduzeća. Malo je informacija o privatizaciji komunalnih poduzeća lokalnih jedinica, a ne zna se ni u čijem su vlasništvu ta poduzeća. Uočljivo je da su u dosta slučajeva privatizirana poduzeća koja se bave prijevozom putnika.

78 DOTACIJE/POTPORE (4)

79 Postoje tri različita oblika potpora: Uvjetni transferi - predstavljaju transfere sredstava za jedinice lokalne vlasti osigurane u okvirima decentralizacijskih procesa gdje se transferi pomoći prema lokalnim jedinicama vlasti ostvaruju putem određenih zajedničkih fondova

80 Dotacije (potpore) – dalje....
Opće ili neuvjetovane potpore - predstavljaju potpore jedinicama lokalnih vlasti koje imaju specifične poteškoće pri financiranju zbog teritorijalnih, geografskih ili ostalih poteškoća usmjerenih k ujednačavanju fiskalnih sposobnosti i kapaciteta. Različiti oblici potpora - predstavljaju oblike potpora koji su usmjereni na potpore koje pružaju tijela središnje razine vlasti (npr. poduzetnički programi i kapitalne investicije).

81 Dotacije ili pomoći mogu se definirati kao bespovratni prijenosi sredstava koje JLP(R)S-i mogu primati iz inozemstva i od domaćih subjekata unutar opće države. Inozemne pomoći potječu od međunarodnih organizacija i inozemnih vlada, a domaće pomoći dolaze iz državnog i županijskog proračuna te od drugih subjekata unutar opće države.

82 Zakon o financiranju JLP(R)S-a navodi dotacije i pomoći kao jedan od izvora financiranja, a dijeli ih na dotacije iz središnjeg i županijskog proračuna. Tako je zakonom regulirano da se županiji s prosječnim poreznim opterećenjem, na čijem su području ostvareni prihodi po stanovniku ispod državnog prosjeka (bez Grada Zagreba), osigurava isplata dotacije iz središnjeg (državnog) proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% državnog prosječnog prihoda po stanovniku.

83 Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći temeljili su se, u načelu, na broju stanovnika prema popisu iz 2001., prosječnim proračunskim prihodima pojedine županije, odnosno prosječnim rashodima za kapitalne programe u 2000., a sve u usporedbi s istim prosječnim veličinama na državnoj razini. Veće promjene u smislu namjene i kriterija raspodjele dotacija za županije slijede od god.

84 Kriteriji dodjele tekućih pomoći županijama
Od do 2004. Od do 2014. Broj stanovnika prema popisu iz 2001./2011. + Prosjek proračunskih prihoda po stanovniku županije na razini države (državni prosjek) Prihodi županijskog proračuna po stanovniku Prosjek rashoda za kapitalne programe iz županijskog proračuna po stanovniku na razini države (državni prosjek) - Rashod za kapitalne programe iz županijskog proračuna po stanovniku županije Broj stanovnika RH (bez Grada Zagreba) po 1 km2 površine RH (državni prosjek) Broj stanovnika pojedine županije po 1 km2 površine županije

85 na PPDS-u (prva i druga skupina)
Kriteriji dodjele tekućih pomoći gradovima i općinama na PPDS-u (prva i druga skupina) Kriteriji 2002. b Broj stanovnika prema popisu iz /2011. + Prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) Prosjek prihoda po stanovniku skupine PPDS-a (po stanovniku pojedine općine ili grada) Udio rashoda za kapitalne programe u ukupnim rashodima Racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) Rashodi za funkcije grada (ispod stanovnika) Faktor korekcije za postupni prijelaz na novi model izračuna potpora - Uravnoteženje materijalnih rashoda (broj stanovnika i rashod po stanovniku ostvareno 2 god. prije) Broj stanovnika po 1 km2  na razini I. i II. skupine PPDS-a (skupinski prosjek) Broj stanovnika po 1 km2 pojedine općine i grada

86 Osim gore navedenih tekućih dotacija Ministarstva financija
namijenjenih županijama te općinama i gradovima na PPDS-u prve i druge skupine, postoje još četiri vrste tekućih dotacija lokalnim i područnim samoupravama: pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije tekuće dotacije ostalih ministarstva i institucija središnje države (3) proračunska zaliha i naknada za štete prouzročene elementarnim nepogodama (4) tekuća dotacija kao zamjena za prihode od poreza na dobit.