PSIHIČKI POREMEĆAJI ODRASLIH

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14
Advertisements

ДРУШТВЕНЕ ГРУПЕ.
ЧОВЕК И РАД.
SISTEMI PODRŠKE.
69. Основне сметње и њихово отклањање.
Шта је наука?.
Да поновимо:. Здравствено васпитни рад у превенцији менталних и емоционалних поремећаја.
Здрави стилови живота.
DETERIORACIJA.
Bajka u radu s djecom i odraslima
Etika u psihologijskim istraživanjima 2
PROBLEM SOLVING TEHNIKE
Здрава исхрана.
ALICE SALOMON OSOBA I DJELO.
OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJIŽNIČNE USLUGE – o gledištu knjižničara
Smjernice za znanstveno utemeljenu prevenciju nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja u sportu Doc.dr.sc. Zrinka Greblo Jurakić Odsjek za psihologiju,
UPISI U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE
UPISI U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE
ДРУШТВЕНЕ ГРУПЕ.
SIGURNO VOĐENJE GRUPE NA IZLETE I TURE
Израда ИНДИВИДУАЛНОГ ОБРАЗОВНОГ ПЛАНА
НАУЧНИ ИДЕНТИТЕТ НАСТАВНЕ ДИСЦИПЛИНЕ
EVOLUCIJA SPECIFIČNIH OSOBINA LJUDI
„MEDIJI I MI” „Mobitel u slobodno vrijeme koristim više od 5 sati dnevno.” „Pažljivo biram koga prihvaćam za prijatelja/pratitelja na društvenim mrežama.”
ОСНОВНИ ФИЗИЧКИ ПОЈМОВИ У КВАНТНОЈ МЕДИЦИНИ ( први део)
bioloških karakteristika
EKONOMIKA PREDUZEĆA Nastavnik: dr. sc. Jasmin Halebić
KAKO NAUČITI STARIJE OSOBE NA RAČUNALO
KRIMINOLOŠKA ETIOLOGIJA 2. DIO Doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.
ЧОВЕК КАО ЛИЧНОСТ И ДРУШТВЕНЕ МРЕЖЕ
Физика као наставни предмет
3. SOCIJALNI RAD I BOLESTI ZAVISNOSTI Oktobar 2016.
Fiksacija azota – primer Frankia
općenito i na internetu
OSI referentni model Miljan G. Jeremić.
МОТИВИ, КОНФЛИКТИ И ОДБРАНЕ
Seminarski rad: Referentni sistemi
EUROPSKO VIJEĆE.
ULOGA ŠKOLSKIH BIBLIOTEKA I BIBLIOTEKARA S OBZIROM NA KONCEPT CJELOŽIVOTNOG UČENJA Seminar za direktore škola o ulozi školskih biblioteka u demokracijskim.
Cigarete Sanja Ružić & Sanela Islamović.
BAZE PODATAKA.
RAVNATELJ I SIGURNOST ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE Suzana Hitrec, prof.
ПРОДОР ПРАВЕ КРОЗ ПРОЈЕКЦИЈСКЕ РАВНИ
ULOGA KINEZITERAPIJE KOD FIZIOLOŠKOG I IZMENJENOG OBIMA POKRETA
КRIMINOLOGIJA SA PENOLOGIJOM - PREDAVANJA - Doc
Šuma LANA BISTROVIĆ, 7.a.
Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija
ТРАНСФОРМАЦИЈА И РОТАЦИЈА
Решавањем асоцијације открићете о чему ће бити речи на овом часу!
Gospodarski sastav stanovništva.
DIVLJE ŽIVOTINJE.
LOGISTIKA mr.sc. Hrvoje Budić, viši predavač E -
POSEBNI PROBLEMI PSIHOLOŠKOG TRETMANA STARIJIH LJUDI
OSOBE S INVALIDITETOM Listopad
КRIMINOLOGIJA SA PENOLOGIJOM - PREDAVANJA - Doc
Сиромаштво и друштвена изопштеност
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I IZRADA LOGIČKOG OKVIRA
Spinalna mišićna atrofija - SMA
Dr Maturantus.
RAZVOJ INDIKATORA DISKRIMINACIJE
IZMJENIČNE STRUJE perioda napona T uz kutnu brzinu kut je
НАСТАВНИ ПРЕДМЕТ-ПРОТЕТИКА И ОРТОТИКА
ZDRAVSTVENA NEGA U PSIHIJATRIJI
МЕЂУНАРОДНИ ДАН ПИСМЕНОСТИ
DIJETE I PROSTOR U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA
Socijalno analitičke teorije
Nikola Beljkaš, Ljubo Čepić, Dobrilo Gačević, Martin Ćalasan
Istraživanje provedeno za potrebe Grada Splita u okviru projekta: „OTPAD NIJE SMEĆE” (prvi val istraživanja – ožujak 2019.) Projekt je sufinancirala.
14. PREDAVANJE.
Tржишна вредност и цена акција
Транскрипт презентације:

PSIHIČKI POREMEĆAJI ODRASLIH

Što smatramo normalnim ponšanjem? Normalno ponašanje i doživljavanje jest ono koje je uobičajeno u većine ljudi. Svako ponašanje koje odudara od uobičajenog smatra se nenormalnim. Primjer čovjek koji razgovara s Bogom,muškarac koji se oblači u žensku odjeću...

Dans se psihikči poremećaji uglavnom određuju prema tzv Dans se psihikči poremećaji uglavnom određuju prema tzv. medicinskom modelu.

Što je psihički poremećaj? Psihički poremećaj može se definirati kao stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe nije uobičajeno niti prilagođeno i predstavlja smetnju te nije opravdano situacijom u kojoj se nalazi.

Uzroci Faktor nasljeđa Faktor sredine Psihičke traume Fizičke traume

Poremećaji nekad i danas Nekada-”lakši” i “teži” poremećaji Danas-razvrstani po skupinama -DSM-IV(priručnik psihičkih poremećaja)

Dimenzije DSM-IV Os I-svi poremećaji osim poremećaja ličnosti i mentalne retardacije Os II-razvojni poremećaji i poremećaji ličnosti Os III-bilo koje medicinsko stanje uz pretpostavku da je važno za određeni psihički poremećaj Os IV-psihosocijlni i okolinski faktori koje osoba doživljava stresnim situacijama Os V-trenutačna razina općeg funkcioniranja osobe

Poremećaji ličnosti Ne predstavljaju bolest u medicinskom smislu već neprilagođenost svakodnevnom životu. Javljaju se u kasnom djetinjstvu i adolescenciji i nastavljaju se u odraslom dobu. Da bi se dijagnosticirao poremećaj ličnosti obilježja moraju postojati najmanje odinu dana.

Klasifikacija poremećaja ličnnosti Paranoidni poremećaj ličnosti Shizoidni poremećaj ličnosti Shizotipni poremećaj ličnosti Granični poremećaj ličnosti Narcisoidni poremećaj ličnosti

Histrionski poremećaj ličnosti Izbjegavajući poremećaj ličnosti Ovisni poremećaj ličnsti Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti Antisocijalni poremećaj ličnosti

Liječenje psihičkih poremećaja Medicinska terapija Psihoterapija

Medicinska terapija Psihijatri Terapija lijekovima Elektrokonvulzivna terapija Psihokirurgija

Psihoterpija Utječe na doživljavanje,mišljenje i ponašanje. Psihoanalitičke terapije Humanističke psihoterapije Kognitivno-biheviorističke terapije

Psihičke bolesti u različitim kulturama Anorexia nervosa-srednji i viši sloj zapadne kulture Koro-Kinezi i Malajci Windigo-neke domorodačke kulture Taijin kyofusho-Japan

Marija Matijašević  Tihana Metić  Melinda Andrić 