Ivan Milenković mast. inž. elektr. i računar.

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Osnovne karakteristike poljoprivrede
Advertisements

РАЧУНОВОДСТВО ОДЛУЧИВАЊА (диференцијалних вредности)
Мале хидроелектране у Републици Српској
СТАРОСНА СТРУКТУРА СТАНОВНИШТВА И ПЕНЗИЈСКИ СИСТЕМ СРБИЈЕ
BUILD UP Skills Croatia
Statistika cena.
SMANJENJE GUBITAKA U MREŽI BARA KAO REZULTAT IZMJEŠTANJA I UGRADNJE NOVIH BROJILA I UVOĐENJA AMM-a Sve studije gubitaka električne energije,koje su do.
РАДОЈКА ПОПОВИЋ, дипл.инж.техн.
КАПИТАЛ БАНАКА ЧЕТВРТО ПРЕДАВАЊЕ.
Šta pokreće promene na tržištu goriva
Град Ужице Инвестициони програм централне припреме и соларног грејања санитарне топле воде на Градском базену.
КОНФЕРЕНЦИЈА ЗА НОВИНАРЕ
РАЗВОЈ ДРУШТВА.
САВРЕМЕНО ДРУШТВО И ЕКОЛОШКИ ПРОБЛЕМИ
EPCG na Crnogorskom elektroenergetskom tržištu
Упутство о друштвеној одговорности
РАЧУНОВОДСТВО ОДЛУЧИВАЊА (диференцијалних вредности)
EKONOMIKA PREDUZEĆA Nastavnik: dr. sc. Jasmin Halebić
Priredila: Aleksandra Vladisavljević
КАРИЈЕРНО ВОЂЕЊЕ У ОБЛАСТИ СТРУКОВНОГ ТУРИЗМА
Obnovljivi izvori energije i njihov uticaj na životnu sredinu
EKONOMSKA ANALIZA DOBITI I TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE NAPREDNIH MREŽA
Еконономска и монетарна унија
Делија Балош, ВТШСС Нови Сад
EKONOMSKE FUNKCIJE.
Ronnie Downes Odjel za planiranje proračuna i javne rashode
Обновљиви извори у саобраћају
КОНФЕРЕНЦИЈА ЗА МЕДИЈЕ
EKONOMIKA PREDUZEĆA osmo predavanje Rezultati reprodukcije
КОНФЕРЕНЦИЈА ЗА НОВИНАРЕ
ОДРЖИВИ РАЗВОЈ ЕНЕРГЕТИКЕ
Olivera Kujundžić Ministarstvo održivog razvoja i turizma Oktobar 2017
Autori: dipl. el. ing. Branko Glomazić dipl. el. ing. Milica Glomazić
Развој тржишта основних сточарских производа у Србији у контексту Европских интеграција Раде Поповић, Марија Кнежевић Биљана Штављанин Универзитет у.
KGH sistemi u školama u Srbiji
FINANSIJSKO UPRAVLjANjE I KONTROLA (FUK) I INTERNA REVIZIJA (IR) – usaglašavanje sa poglavljem 32 – FINANSIJSKA KONTROLA Plenarni sastanak Napredak u reformi.
EFEKTI INSTRUMENATA MONETARNO-KREDITNE POLITIKE BRZINA OPTICAJA NOVCA
INOVATIVNI TIM DUNĐER NIŠ
URBANISTIČKO GRAĐEVINSKE PROCEDURE
Општина пријепоље Генерални пројекат повећања енергетске ефикасности санацијом јавне рАсвете у Општини пријепоље.
Цена капитала корпоративног предузећа
Milica Glomazić, COTEE prof.dr Jadranka Radović, ETF
Značaj objavljivanja finansijskih izvještaja za tržište kapitala
ЛИКВИДАЦИЈА ИНДУСТРИЈЕ УГЉА
Високоризични кредити у банкарском сектору Републике Србијe
Minimizacija gubitaka u prenosnoj mreži Srbije uticajem na tokove reaktivne snage V.Bečejac, M.Mosurović, B.Šumonja, D.Aničić.
Aутор: Драган Јовановић
ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE U JUGOISTOČNOJ EVROPI
Ustavno pravo I Doc.dr. Lejla Balić.
Светски дан здраве хране
ТРАНСПОРТНА ПОЛИТИКА У СВЕТЛУ ЕВРОПСКИХ ИНТЕГРАЦИЈА У СРБИЈИ
Procena vrednosti kapitala troškovnim pristupom
PRIVREDA SRBIJE PRED IZAZOVOM ČETVRTE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
Зелена економија и административни капацитети Србије
Mreža za društveno odgovorno poslovanje (DOP)
PRIMER: Uduženje TERRA’S i Regionalni Arhus centar Subotica
2.РАЧУНОВОДСТВО, УПРАВЉАЧКО РАЧУНОВОДСТВО И ЊЕГОВА ИНФОРМАЦИОНА УЛОГА
Testiranje novog proizvoda
Унапређење локалних финансија
Analiza i prikaz mjerenja ugrađenog monitoringa vibracija, vazdušnog zazora i magnetnog fluksa na HE „Perućica“ VI SAVJETOVANJE CG KO CIGRE Bečići, 14.
Ministarstvo zaštite životne sredine
CIGRE KO CG, V Savjetovanje Ana Šljukić Bečići 2017.
GRUPA 1.
Studiju izradio Luka Mišović
ПОДРШКА НА ПОКРАЈИНСКОМ И ЛОКАЛНОМ НИВОУ
Sadržaj predavanja Uvod u postupak procjene Metodologija procjene
NOVE ULOGE ODS-A NA MALOPRODAJNOM TRŽIŠTU I
Unapređenje sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Srbiji Udruženje operatera za upravljanje ambalažom I ambalažnim otpadom Srbije.
Студијски програм Економија и менаџмент енергетике
Tржишна вредност и цена акција
Транскрипт презентације:

Uticaj uvođenja tržišta emisije CO2 na tržište električne energije u Srbiji Ivan Milenković mast. inž. elektr. i računar. Irena Savković mag. dipl.ing el.teh Radomir Živić mast. inž. elektr. i računar.

PREGLED RAZVOJA TRŽIŠTA GASOVA KOJI STVARAJU EFEKAT STAKLENE BAŠTE Direktivom 2003/87/EC Evropskog parlamenta i saveta od 18.10.2003. napravljen je 2005. godine EU ETS(European Union Emissions Trading System - sistem za trgovinu emisijama). ETS predstavlja okosnicu evropske strategije u borbi za smanjenje emisija karbon-dioksida i ostalih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte Cilj je smanjenje emisije gasova koji uzrokuju pojavu efekta staklene bašte, a sa tim smanjenje efekta globalnog zagrevanja

Istorija razvoja ETS sistema 1997. Kjoto protokol – postavlja ciljeve smanjenja štetnih gasova 2000. Zeleni papir – donet od strane Evropske Komisije, postavlja načelno principe smanjenja emisija u Evropi Direktiva 2003/87/EC Evropskog parlamenta 2005. na osnovu direktive uspostavlja se ETS sistem

2005.-2007. I faza razvoja EU ETS sistema Aspekti: Pokrivene su emisije CO2 iz elektrana i iz industrisjkih objekata koji imaju veliku potrošnju energenata Besplatne emisione dozvole Kazna za neslaganje 40 evra po toni CO2 Ostvarenja I faze: Postignuta cena CO2 Slobodna trgovina emisionim dozvolama u Evropi Uspostvljena infrastruktuta za merenje, monitoring i proveru emisije Usled nedostataka podataka granične količine emisionih dozvola su date na osnovu procena pa je količina izdatih jedinica je premašila količinu stvarne emisije. Emisione dozvole iz prve faze ne važe u drugoj fazi.

2008.-2012. II faza razvoja Aspekti: Smanjenje za oko 6.5 % izdatih dozvola u odnosu na 2005. Besplatne dodele su pale na 90% ukupnih dodela Kazna za neslaganje 100 evra po toni gasa Avio sektor uključen od 01. januara 2012. Ostvarenja u II fazi: Svetska ekonomska kriza prouzrokovala je da emisije štetnih gasova budu manje od predviđenih

2013.-2020. III faza razvoja Aspekti: Jedinstveno ograničenje količina izdatih dozvola na nivou EU Aukcije za dodelu dozvola + harmonizovana pravila Uključivanje više oblasti privrede i gasova u tržište Sistemom ETS pokriveni su sledeći gasovi i oblasti privrede: Ugljen-dioksid CO2 : - Iz proizvodnje toplotne i električne energije - Iz industrije sa velikom potrošnjom energije - Iz komercijalne avijacije Azotsuboksid NO2 – iz proizvodnje azota, adipinske i glikolne kiseline i glikolina Fluorougljenika PFCs – iz proizvodnje aluminijuma

OSNOVNI PRINCIPI ETS SISTEMA Glavna ideja EU ETS sistema je izdavanje određene godišnje količine emisionih dozvola za svaku zemlju koja je članica ovog sistema Ciljevi za 2030. godinu: Ukupno 40 % smanjenja svih emisija, 43% kroz ETS Povećanje ukupnog udela obnovljivih izvora u proizvodnji el.energije na 27% Povećanje energetske efikasnosti za 27%

Princip rada 1 t emitovanog štetnog gasa = 1 t prijavljene emisije = 1 emisiona dozvola koja je predata na usaglašenje ETS osnovne definicije: Nadgledanje(Monitoring) - direktno merenje ili procenu količine emisije štetnih gasova entiteta ili instalacije Izveštavanje(Reporting) - obavezno objavljivanje nadgledanih podataka o emisiji štetnih gasova od strane operatora entiteta ili instalacija nadležnoj regulatornoj agenciji i javnosti Provera(Verification) - nezavisna potvrda tačnosti izveštaja kao i potvrda tačnosti metoda za prikupljanje datih podataka Akreditacija - potvrda kompetentnosti proveravača(verifikatora) za izveštavanje unutar ETS sistema Saglasnost(Compilance) - uslaglašenje sa pravnim zahtevima ETS sistema Primena(Enforcement) - sposobnost regulatornih vlasti da osiguraju usaglašavanje i često je kažnjive prirode – naplata u slučaju debalansa

Šema usaglašavanja ETS sistema na godišnjem nivou

ANALIZA Analiza ETS sistem u Nemačkoj Uspostavljen ETS sistem – dobar reprezent funkcionalnog ETS sistema Analiziraju se podaci u periodu od 2013. do 2016. godine Aukcije za aukcione dozvole su bile održavane na EEX spot marketu Aukcije su održavane na sedmičnom nivou Ovo su prosečne cene emisionih dozvola ne mesečnom nivou

Grafički prikaz

Prosečne cene za emisione dozvole i cene električne energije na mesečnom nivou

Prosečne mesečne cene na tržištu ANALIZA Prosta analiza je nemoguća Na osnovu grafika, ove dve tržišne kategorije nemaju direktnih dodirnih tačaka Zaključak je da je cena na ova dva tržišta dominantno određena zakonom ponude i potražnje Za utvrđivanje uticaja potrebna je dublja analiza koja bi obuhvatila još aspekata koji povezuju ove dve tržišne kategorije Na osnovu prikupljenih podataka i trenutnog stanja jako je teško utvrditi uticaj cene emisionih dozvola na cenu električne energije, iako je uticaj logičan jer direktno poskupljuje proizvodnju električne energije dobijene iz fosilnih goriva. Ovaj uticaj će verovatno postati jači ukoliko vremenom cena emisionih dozvola poraste, što se može očekivati usled smanjenja broja emisionih dozvola koje su u opticaju. Prosečne mesečne cene na tržištu maksimalne cene minimalne cene period EUA EE nov 2015 8.48 32.39 may 2013 3.46 32.06 feb 2013 4.14 44.62 feb 2016 5.21 22.16

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji je bitan aspekt uspostavljanja ETS sistema

1990. u poređenju sa 2016. Udeo u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora je značajno porastao i dalje beleži rast

Na osnovu grafika Tržište gasova utiče indirektno na tržište električne energije preko tržišta garancija porekla svoji uticajem na proizvodni miks Promena proizvodnog miksa i uvođenjem nekonvencionalnih obnovljivih izvora (vetar, sunce..) koji su stohastički nepredvidljivi javlja se uticaj na balansno tržište – povećanje ukupnih troškove zakupa balansnih rezervi, balansiranja kao i održavanja sigurnosti sistema Jači uticaj na tržište električne energije tek možemo da očekujemo u slučaju da cene emisionih dozvola porastu i da regulativa postane strožija, što se zapravo i može očekivati uzimajući u obzir trenutne pokazatelje i najnovije izveštaje globalog zagrevanja

ETS sistem u Srbiji Regulatorni preduslov uključuje niz institucionih i pravnih infrastruktura za tržište emisijama štetnih gasova: odeljenja vlade i vlasti koje bi bile odgovorne za sprovođenje pravila ETS sistema. Glavni preduslovi uključuju: Liberalizaciju energetskih tržišta, ili makar tržišta u procesu liberalizacije Iskustvo u nadgledanju tržišta, posebno za tržište kapitala Postojanje drugih tržišno baziranih instrumenata za rešavanje problema zaštite okoline, kao što je odlaganje otpada

ETS sistem u Srbiji Republika Srbija je od 2001. godine članica Okvirne konvencije UN o promeni klime (UNFCCC) 2008. godine je potpisnica Kjoto protokola, u statusu zemlje u razvoju (ne- Aneks I država). Srbija nema obavezu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali je u obavezi da redovno podnosi izveštaje Konferenciji Prvi paket zakona u oblasti zaštite životne sredine je donet 2004. godine Prvi izveštaj Republike Srbije prema UNFCCC je podnet 2010. godine, u kojem je između ostalog navedeno da je energetski sektor najveći izvor gasova sa efektom staklene bašte, ali istovremeno i sektor sa navećim potencijalom za primenu mera mitigacije.

ETS sistem u Srbiji Tvining projekat „Uspostavljanje sistema za monitoring, izveštavanje i verifikaciju neophodnog za uspešnu implementaciju Sistema trgovine emisijama EU“ iniciran je od strane Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Projekat je planiran da bude rađen u periodu od 2013. - 2015. godine. Ovaj projekat je sprovodio sve preporuke EU za uvodjenje ETS sistema u Srbiju. ETS sistem u Srbiji nije još uvek u dovoljnoj meri zaživeo da bi se moglo govoriti o uticaju na tržište ektrične energije Da bi sistem zaživeo i bio održiv potrebno je da Srbija dodatno uloži u razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora jer je potrebno nadoknaditi proizvodnju koja je redukovana smanjenjem kapaciteta proizvodnje iz izvora koji emituju štetne gasove Takođe pored ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora, uporedo je potrebno ulagati u energetsku efikasnost

ZAKLJUČAK ETS sistemi širom sveta imaju težak zadatak pred sobom Postavka ovog sistema nije idealna jer je jako teško uticati na sve zemlje, naročito na one u razvoju, da tom sistemu pristupe Uvođenje ETS sistema u Srbiji je u toku - kada bude dovoljno razvijeno, direktno će uticati na cenu proizvodnje električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, ali se ne može zaključiti u kojoj će meri uticati na cenu električne energije na tržištu Pretpostavka je da usled povećanja cene emisionih dozvola proizvodni miks će menjati svoju strukturu na račun proizvodnje fosilnih izvora u korist proizvodnje iz obnovljivih izvora Većim učešćem nekonvencionalnih obnovljivih izvora cene zakupa balnsnih rezervi, balansiranja i održavanja sigurnosti sistema će rasti Srbija mora posebnu pažnju da usmeri na razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora kao i na razvoj energetske efikasnosti, kako bi ETS sistem mogao da zaživi

ZAKLJUČAK Svetski ekološki trendovi i kretanja u svim oblastima su neminovnost kako za Srbiju tako i za ostatak sveta Pored ovog tržišnog metoda borbe za očuvanje životne sredine, u vidu ETS platforme, potrebno je razvijati i druge metode koje će dovesti do osvešćavanja javnosti o svim problemima sa kojima se planeta zemlja suočava, kao i o svim posledicama koje nas očekuju ako u ovoj borbi pokleknemo Ovo je bitka za sveopštu dobrobit čovečanstva

Pitanja za diskusiju: Da li ste upoznati šta obuhvata ENVI (Enviroment Comitee of European Parlament) reforma koja se odnosi na ETS sistem? Da li smatrate da je organizacija i funkcionisanje ETS-a, danas , onakav kakav jeste dovoljan da smanji emisiju štetnih gasova u značajnijem obimu? Da li ste analizirali kolika je količina ispuštenih štetnih gasova (obuhvaćenih ETS-om ) kao posledica funkcionisanja elektrana u Srbiji? Kolika je količina besplatnih emisionih dozvola koja bi joj mogla biti dodeljena? Na koji način Srbija ili njena industrija može profitirati korišćenjem ovog modela?

Da li ste upoznati šta obuhvata ENVI (Enviroment Comitee of European Parlament) reforma koja se odnosi na ETS sistem? Reforma se odnosi na pooštravanje zahteva za smanjenjem emisije štetnih gasova, tj. smanjuju se količine izdatih emisionih jedinica Linearno smanjenje će biti 2.2 % do 2021. godine i povećaće se najmanje na 2.4% do 2024. godine najdalje 800 miliona dozvola će biti poništeno iz rezervi za stabilnost tržišta smanjujući broj dozvola na tržištu za 24% (duplo u odnosu na 12% prvobitno predviđenih)... 57 % dozvola biće izdato na aukcijama Svi prihodi od dozvola biće upotrebljeni u investiranje u zelene tehnologije i druge vidove borbe za očuvanje životne sredine Novi paket uključuje ETS sistem u pomorski saobraćaj od i ka Evropskim lukama Smanjuje se za 10 % broj dozvola izdatih u avio saobraćaju ...

Da li ste analizirali kolika je količina ispuštenih štetnih gasova (obuhvaćenih ETS-om) kao posledica funkcionisanja elektrana u Srbiji? Kolika je količina besplatnih emisionih dozvola koja bi joj mogla biti dodeljena? Godišnja proizvodnja električne energije za 2015. godinu iznosila je prema izveštaju EPS-a na pragu elektrana 35 708 GWh Od toga 25 062 GWh dobijeno je iz termoelektrana, što čini 70.2 % ukupne proizvodnje Ako uzmemo da je za 1 MWh električne energije dobijene iz termoelektrane na ugalj emitovano 1000 kg CO2 dobijamo da je emisija CO2 za 2015. godinu bila 25 062 000 000 kg što predstavlja 25 062 000 emisionih jedinica Pretpostacićemo da je 80 % jedinica besplatno dodeljeno, dolazimo do konačne brojke od 20 049 600 besplatnih emisionih jedinica za srpsku elektro privredu Naravno ovo je gruba procena

Na koji način Srbija ili njena industrija može profitirati korišćenjem ovog modela? Srbija kao zemlja u razvoju nije u zavidnom položaju što se tiče koristi od upotrebe ovog sistema Prema nekim procenama ulaganje Srbije samo u ekološki sektor do pristupanja EU bi treblo da iznosi oko 10 milijardi evra Sa druge strane dugoročno i generalno gledano ETS sistem, iako skup, donosi boljitak na duži vremenski period ako se u obzir uzmu sve posledice koje globalno zagrevanje ima na sveukupan život (poljoprivreda, voda za piće...)

Da li smatrate da je organizacija i funkcionisanje ETS-a, danas, onakav kakav jeste dovoljan da smanji emisiju štetnih gasova u značajnijem obimu? Potrebno je uložiti dodatan napor, kako bi se svetska javnost najpre upoznala sa svim aspektima i posledicama koje donosi globalno zagrevanje Neophodna je svest svih ljudi o ovom problemu Sam ETS sistem nije savšen i uklopljen je u današnji materijalni sistem vrednosti, a problem globalnog zagrevanja prevazilazi potrebe običnog čoveka za materijanim dobrima Sa sadašnjim stanjem i brzinom razvoja situacije, ishod borbe protiv globalnog zagrevanja je u najmanju ruku neizvestan Problem globalnog zagrevanja bi trebalo da bude broj jedan na listi prioriteta svakog savremenog društva jer u pitanju je sam opstanak čovečanstva

HVALA NA PAŽNJI!