Francuska revolucija Vesna Janko, prof.

Uvod U 18. st. Francusku su smatrali najnaprednijom državom. Francuska je bila središte filozofije prosvjetiteljstva, ali još uvijek su postojali zakoni i običaji iz srednjeg vijeka. Potkraj 18. st. još je vladao feudalni sustav. Taj je sustav dijelio ljude na tri društvene klase zvane staleži. Prvi stalež činio je samo 1% stanovništva (svećenstvo Katoličke crkve) i nije plaćao poreze. Drugi stalež također je činio 1% stanovništva (plemstvo) i gotovo da nije plaćao poreze. Treći stalež činio je 98% stanovništva (seljaci, radnici, trgovci, obrtnici, bankari…) i bio je vrlo teško oporezivan stoga je bio nezadovoljan.

Treći stalež Pogledajte kraljicu kako je rastrošna! Kralj se uopće ne bavi državnim poslovima! Vlast kralja potječe od naroda. Plaćamo poreze, a nemamo vlast!

Skupština generalnih staleža Skupština generalnih staleža nije održavana gotovo 200 godina. Kralj Luj XVI. obnavlja Skupštinu kako bi odobrila nove poreze jer se Francuska našla u novčanoj krizi. Skupština je započela s radom 4. svibnja 1789. godine u dvorcu Versailles. Trebalo je glasovati po staležima, a ne pojedinačno. Svaki je stalež pritom imao jednak glas. Pitanje glasovanja postalo je važnije od samih poreza. Predstavnici trećeg staleža borili su se za pojedinačno glasovanje jer bi ih zastupnici prvog i drugog staleža mogli nadglasovati. Kad u tome nisu uspjeli, proglasili su svoje tijelo – Narodnu skupštinu.

Prisega u teniskoj dvorani Kako bi spriječio rad Skupštine radi neželjenih posljedica, kralj je dao zaključati dvoranu generalnih staleža u lipnju 1789. Članovi Narodne skupštine otišli su zato u dvoranu za igru sličnu tenisu dvorca Versailles i obvezali se da neće izaći dok ne napišu ustav. Uskoro je Narodna skupština izglasala i ukidanje feudalnih tereta, a 26. kolovoza 1789. godine Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina. Konačno je Skupština 1791. godine izglasala Ustav. Time je Francuska postala ustavna monarhija. Ipak, glasovalo se prema imovnom statusu pa su Ustavom bili zadovoljni samo bogatiji slojevi.

Rušenje Bastille Zatvor Bastillu srušili su članovi pariškog trećeg staleža 14. srpnja 1879. Naime, proširile su se glasine da dolazi strana vojska ubijati francuske građane pa su napali Bastillu kako bi razdijelili barut za obranu. Taj čin simbolizira početak Francuske revolucije. Danas Francuzi slave taj dan svake godine kao najveći nacionalni praznik - Dan francuske republike.

Hoćemo kruha! Hoćemo kruha, kraljice! Pohod na Versailles Hoćemo kruha! Hoćemo kruha, kraljice! 17. listopada 1789. oko 6.000 Parižanki krenulo je prema dvorcu Versailles tražeći kruha za gladne mase u Parizu. Kralj je obećao masama da će se s njima vratiti u Pariz. Kralj se više neće vratiti u Versailles.

Obrana domovine i rađanje francuske nacije U međuvremenu znatno se pogoršao položaj Francuske. Europski vladari bili su nezadovoljni revolucionarnim promjenama koje su smatrali opasnima za svoju vlast. Austrija i Pruska povele su 1792. ¸rat protiv Francuske. Francuska je regularna vojska zajedno s revolucionarnim dobrovoljačkim odredima odbacila prusku armiju. 1792. Luj XVI. bit će optužen za veleizdaju, a 1793. i pogubljen. 1792. proglašena je Republika. Klikni ovdje! Himna dobrovoljaca iz Marseillea, danas himna Francuske

Vlast terora “Vlast terora” razdoblje je Francuske revolucije kada su na vlast došli jakobinci – siromašni građani. Maximilien Robespierre odlučivao je tko će biti proglašen neprijateljem Republike a onda i pogubljen. Pogubljenja su vršena giljotinom. Od srpnja 1793. do srpnja 1794. pogubljeno je oko 40.000 ljudi, većina bila je krivo optužena a 85% optuženih činili su seljaci. “Vlast terora” završit će pogubljenjem Maximiliena Robespierrea (28.7.1794.). Na vlast su se vratili pristaše umjerenih promjena.

Građanine, riješi ova dva zadatka! Klikni na njih! izlaz DA – NE pitalica Premetaljka