Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Strategija pametne specijalizacije (S3) i financijska perspektiva EU 2021. – 2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dobar dan! Tomislav Pinter, voditelj Službe za pripremu i provedbu projekata u područjima jačanja gospodarstva i konkurentnosti

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - uloga

Operativni program Konkurentnost i kohezija i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali – raspoložive alokacije

S3 2016 Tomislav Pinter 2016 S3 pitanja i ….odgovori S3 vs RIS3? Što je Poduzetničko otkrivanje? Ciljevi S3? MZO, MGPO, MRMS, HZZ, HZŽ, HGK, HKO…? TPP i PTPP, horizontalne teme, vertikalna logika, KET, ICT…? IRI teme? Je li TPP dio PTPP ili obrnuto? Koliko ima TPP? Što su specifični ciljevi S3? Što su to provedbeni instrumenti za S3? Kakva je veza provedbenih instrumenata i Poziva OPKK? TPP-a ili SC OPKK? IRI, CEKOM, GLV, Klasteri, CCC, triple helix? Alokacija ESI fondova za S3? Što je Nacionalno inovacijsko vijeće? Koji je odnos između MRS S3 i INI? Koja je uloga INI? Tehničko tajništvo za S3? Da li je TIP dio TIV-a ili obrnuto? Što je ARG?

Pametna specijalizacija u EU S3 2016 Tomislav Pinter 2016 Pametna specijalizacija u EU Europska unija je pokrenula inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije (RIS3) kao novi pristup gospodarskom razvoju koji se bazira na ciljanoj podršci istraživačko-razvojnim aktivnostima i inovacijama. Kohezijska politika EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. kao „ex ante” uvjet očekuje od država članica identificiranje područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju njihovom inovacijskom potencijalu. Cilj je omogućiti učinkovitije korištenje ESI fondova te povećati sinergiju između sredstava EU-a i sredstava nacionalnih i regionalnih politika.

Pametna specijalizacija u RH (1) SPECIJALIZACIJA ZNANJA ex ante uvjeti zahtijevali su identifikaciju znanja koja najbolje odgovaraju potencijalu zemlje za inovacije PODUZETNIČKO OTKRIVANJE poduzeća, istraživačka središta i sveučilišta surađuju na identificiranju područja specijalizacije koja najviše obećavaju, ali i slabosti koje u tim područjima otežavaju inovaciju STRATEGIJA DOKUMENT Usvojena Strategija pametne specijalizacije RH (S3), koja ocrtava predložene aktivnosti te planirana javna i privatna ulaganja uključujući ona iz strukturnih fondova za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

Pametna specijalizacija u RH (2) S3 2016 Tomislav Pinter 2016 Pametna specijalizacija u RH (2) Strategija pametne specijalizacije RH (S3): Tematska prioritetna područja S3 Zdravlje I Kvaliteta života Energija i Održivi okoliš Promet i mobilnost sigurnost Hrana i bioekonomija 5 tematskih prioritetnih područja 13 pod-tematskih područja (PTPP) 2 horizontalne teme (KET* i ICT) Indikativne IRI** teme u svakom PTPP *KET – ključne razvojne tehnologije (tehnologije budućnosti) **IRI - istraživanje, razvoj i inovacije (eng. RDI)

Upravljački i provedbeni sustav Strategije pametne specijalizacije u RH Vlada rh NACIONALNO INOVACIJSKO VIJEĆE Određuje prioritete, donosi odluke i preporuke, usklađuje proračun, politike i metodologije vrednovanja Savjetodavna tijela - Inovacijsko vijeće za industriju - Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i razvoj tehnologije - Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala Provedbena tijela MFIN, MRRFEU, MGPO, MZO… Posrednička tijela razine 1 i 2 Međuresorna radna skupina za S3 (organizacija, koordinacija, razrada, analitika, monitoring i vrednovanje) IZVORI FINANCIRANJA ESI fondovi, Horizon 2020, COSME, nacionalna sredstva Nacionalno inovacijsko vijeće – NIV: nadzor i upravljanje nad S3 osnovano od strane VRH zajedničko predsjedanje ministara odgovornih za gospodarstvo i znanost sveukupna koordinacija provedbom S3, neovisno donošenje odluka u pogledu promjena i revizija S3 sastavljeno od dužnosnika više rukovodeće razine i čelnika UT za OPKK i OPULJP dodatna podrška od strane stručnjaka iz tri ekspertna Savjetodavna vijeća Inovacijsko vijeće za industriju Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uključeni i ostali dionici: HGK, HOK, imenovani predstavnici Tematskog inovacijskog vijeća Inovacijsko vijeće za industriju – IVI uspostavljeno pod inicijativom MGPO podržano kroz strateški projekt „Inovacijska mreža za industriju – INI” svrha INI-ja: omogućiti stalnu provedbu procesa poduzetničkog otkrivanja kroz komunikaciju i razmjenu informacija (Triple Helix model) podrška strateškom planiranju daljnjeg razvoja identificiranih S3 TPP i PTPP i stvaranje strateške zalihe istraživačkih projekata usmjerenih na gospodarstvo izvještavanje NIV-a o rezultatima provođenja tematskih istraživačko razvojnih strategija institucionalizirani instrument koji je operativan i uključuje dionike bliske realnom gospodarstvu važan za brzi protok informacija na relaciji donositelji odluka – realni sektor predsjednik Vijeća sudjeluje u radu NIV-a Tematske inovacijske platforme – TIP uspostavljene u okviru Inovacijskog vijeća za industriju podržane kroz strateški projekt „Inovacijska mreža za industriju – INI” glavna operativna podrška Inovacijskom vijeću za industriju svaka platforma sastavlja se po jednom TPP svaki TIP sastoji se od Tematskog inovacijskog vijeća – TIV koje je glavno koordinacijsko tijelo za pojedini TPP akcijske radne grupe imaju zadatak operativne podrške u izradi specifičnih tematskih istraživačko-razvojnih strategija za svaki TPP i PTPP uspostava u svakom TIP-u Tematskog inovacijskog vijeća (TIV) za operativno upravljanje odabranih područja, identifikaciju i usvajanje novih potencijala za ulaganja u IRI, ubrzavanje faza razvoja istraživanja povezanih s TPP, identifikacijom i eliminacijom barijera za provedbu i razvoj novih tehnologija Dionici u istraživanju i razvoju Poduzeća, klasteri, sveučilišta i znanstveno-istraživačke organizacije

Nacionalno inovacijsko vijeće – NIV S3 2016 Tomislav Pinter 2016 Nacionalno inovacijsko vijeće – NIV nadzor i upravljanje nad S3 osnovano od strane Vlade RH (priprema prijedloga od strane MRRFEU - srpanj 2018. godine) zajedničko predsjedanje ministara odgovornih za gospodarstvo i znanost sveukupna koordinacija provedbom S3, neovisno donošenje odluka u pogledu promjena i revizija S3 sastavljeno od dužnosnika više rukovodeće razine i čelnika Upravljačkih tijela za OPKK i OPULJP dodatna podrška od strane stručnjaka iz tri ekspertna Savjetodavna vijeća Inovacijsko vijeće za industriju Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala uključeni i ostali dionici: HGK, HOK, imenovani predstavnici Tematskih inovacijskih vijeća

Provedbeni instrumenti za S3 (1) S3 2016 Tomislav Pinter Provedbeni instrumenti za S3 (1) 2016 14 provedbenih instrumenata za S3  20 poziva na dostavu projektnih prijedloga koji su sufinancirani sredstvima Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” (OPKK) Svaki poziv doprinosi nekom od strateških ciljeva S3 i povećanju konkurentnosti svakog od 5 tematskih prioritetnih područja (TPP) i 13 podtematskih prioritetnih područja (PTPP) Pozivi su kreirani za poboljšanje uvjeta i pristupa financiranju istraživanja i razvoja Služe pretvaranju S3 ciljeva u mjere potpore i u investicije koje će isporučiti konkretne rezultate Pokrivaju cjelokupni vrijednosni lanac i uključuju sve relevantne dionike OPKK-om je predviđena objava 20 poziva kojima se osnažuju provedbeni instrumenti za S3. Svakim pozivom doprinosi se nekom od strateških ciljeva S3 i povećanju konkurentnosti odabranih 5 tematskih i 13 podtematskih prioritetnih područja S3. Pozivi su kreirani kako bi se poboljšali uvjeti i pristup financiranju istraživanja i razvoja te služe pretvaranju S3 ciljeva u mjere potpore i u investicije koje će isporučiti konkretne rezultate. Pozivima je pokriven cjelokupni inovacijski vrijednosni lanac te su uključeni svi relevantni dionici inovacijskog sustava.

Partnerski rad na rješavanju društvenih izazova Pametna specijalizacija u RH i strateški ciljevi koje ostvaruje Strateški cilj 1 Povećanje kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora za provedbu vrhunskih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva Strateški cilj 3 Modernizacija i diverzifikacija hrvatskog gospodarstva kroz ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije Strateški cilj 5 Partnerski rad na rješavanju društvenih izazova OPKK OPKK OPKK OPULJP Strateški cilj 6 Razvoj pametnih vještina – unaprjeđenje kvalifikacija postojeće i nove radne snage za pametnu specijalizaciju Strateški cilj 2 Prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora Strateški cilj 4 Nadogradnja u globalnom lancu vrijednosti i poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva Transformacija i rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u kontekstu pametne specijalizacije postiže se ostvarivanjem šest strateških ciljeva usmjerenih prema pametnom, uključivom i održivom rastu Republike Hrvatske. Za ostvarivanje navedenih ciljeva predviđeno je 14 vrsta provedbenih instrumenata za S3. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ primarni je mehanizam operacionalizacije provedbenih instrumenata za S3, jer je za apsorpciju raspoloživo 664 milijuna EUR iz Prioriteta 1 i oko 100 milijuna EUR iz Prioriteta 3 kroz pozive na dostavu projektnih prijedloga. OPKK pozivima financira implementaciju provedbenih instrumenata u strateškim ciljevima 1 do 4.

OPKK 1 2 3 4 Područja provedbe instrumenata za S3 Uspostava učinkovitijeg nacionalnog inovacijskog sustava 2 Razvoj infrastrukture i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija OPKK 3 Nadogradnja u globalnom lancu vrijednosti i promicanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva S obzirom da se provedbeni instrumenti S3 odnose na više od jednog utvrđenog strateškog cilja, grupirani su u četiri područja provedbe, sukladno njihovoj ulozi u inovacijskom lancu vrijednosti. Predviđenim pozivima na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz OPKK, Prioritetnih osi 1 i 3, u S3 se stvaraju pretpostavke za uspostavu učinkovitijeg nacionalnog inovacijskog sustava, razvoj infrastrukture i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija te nadogradnju u globalnom lancu vrijednosti i promicanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva. 4 Razvoj pametnih vještina

Objavljeni pozivi ovog Strateškog cilja doprinose: Povećanju ukupnih domaćih izdataka za istraživanje i razvoj na 1,4% BDP-a do 2023. godine Sustavu istraživanja i razvoja koji je otvoren za inovacije i potrebe gospodarstva Povećanoj suradnji istraživačkih organizacija s poduzećima Jačanju kapaciteta za IRI unaprjeđenjem postojeće i razvojem nove znanstveno-istraživačke infrastrukture i e-infrastrukture Pretvaranju hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodno konkurentne institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost Objavljenim pozivima ojačani su kapaciteti za IRI, unaprjeđenjem postojeće i razvojem nove znanstveno-istraživačke infrastrukture. Pokrenuto je pretvaranje hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodno konkurentne institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost. Istovremeno, stvorile su se pretpostavke za intenziviranu suradnju istraživačkih organizacija i poduzeća. Sve to bi trebalo rezultirati doprinosom povećanju ukupnih domaćih izdataka za istraživanje i razvoj na 1,4% BDP-a do 2023. godine.

Objavljeni pozivi ovog Strateškog cilja doprinose: Provedbi istraživačko-razvojnih projekata poslovnog sektora usmjerenih na razvoj, primijenjena istraživanja i komercijalizaciju rezultata temeljem učinkovite suradnje Specijalizaciji hrvatskog gospodarstva i transformaciji industrije kroz strukturne promjene Stvaranju platformi za komunikaciju te razvoju dugoročnih programa i smjernica za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora u tematskim prioritetnim područjima S3 Umrežavanju dionika industrijskog razvoja, stvaranje inovacijske zajednice i pokretanje inovacija Objavljenim pozivima potiče se stvaranje platformi za komunikaciju te razvoj dugoročnih programa i smjernica za IRI aktivnosti poslovnog sektora u tematskim prioritetnim područjima S3 umrežavanje dionika industrijskog razvoja, stvaranje inovacijske zajednice i pokretanje inovacija provedbu IRI projekata poslovnog sektora usmjerenih na razvoj, primijenjena istraživanja i komercijalizaciju rezultata temeljem učinkovite suradnje kao i specijalizaciju hrvatskog gospodarstva i transformaciju industrije kroz strukturne promjene

Objavljeni pozivi ovog Strateškog cilja doprinose: Povećanju privatnih ulaganja u IRI Jačanju kapaciteta poduzeća za IRI kroz poboljšanu suradnju sa znanstvenim institucijama Poticanju poduzetnika koji provode IRI projekte unutar jednog ili više prioritetnih tematskih i podtematskih područja S3 Razvoju novih proizvoda, tehnologija i poslovnih procesa Objavom ovog Poziva dodijeljeni su poticaji poduzetnicima koji provode IRI projekte unutar jednog ili više prioritetnih tematskih i podtematskih područja S3. Potaknut je razvoj novih proizvoda, tehnologija i poslovnih procesa, povećanje privatnih ulaganja u IRI i jačanje kapaciteta poduzeća za IRI kroz poboljšanu suradnju sa znanstvenim institucijama.

Objavljeni pozivi ovog strateškog cilja doprinose: Konkurentnosti i poboljšanom položaju RH u globalnim lancima vrijednosti i opskrbe Izradi izvoznih strategija za nove tržišne niše Teritorijalnom i proizvodnom brendiranju Identifikaciji tržišnih nedostataka i područja pogodnih za privlačenje izravnih stranih ulaganja Utvrđivanju novih tržišnih niša i industrija u nastajanju Tim strateškim projektom potiče se: identifikacija tržišnih nedostataka i područja pogodnih za privlačenje izravnih stranih ulaganja, otkrivanje novih tržišnih niša i industrija u nastajanju izrada izvoznih strategija za nove tržišne niše i teritorijalno i proizvodno brendiranje kako bi se poboljšao položaj RH u globalnim lancima vrijednosti i opskrbe.

Kohezijska politika u Programskom razdoblju 2021. – 2027. Ulaganja će biti usmjerena na 5 glavnih ciljeva/investicijskih prioriteta: pametniju Europu – usmjeravanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku transformaciju i podršku MSP-ovima zeleniju Europu bez ugljika – ulaganjem u energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije povezaniju Europu – opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama socijalniju Europu – podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja i stjecanja vještina Europu bližu građanima – podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja

Kohezijska politika u Programskom razdoblju 2021. – 2027. (2) Ulaganja će se snažno usredotočiti na investicijske prioritete 1 i 2 Od 65% do 85% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda će se dodijeliti tim prioritetima Europska komisija dostupnost ESIF sredstava u okviru investicijskog prioriteta 1 uvjetuje kvalitetnim upravljanjem strategijom pametne specijalizacije: analizama „uskih grla” u širenju inovacija, uključujući digitalizaciju učinkovitim funkcioniranjem procesa poduzetničkog otkrivanja aktivnostima potrebnim za poboljšanje nacionalnih sustava istraživanja i inovacija

Fulfilment criteria for the enabling condition Smart specialization strategy(is) shall be supported by: Up-to-date analysis of bottlenecks for innovation diffusion, including digitalization Existence of competent regional/national institution or body, responsible for the management of the smart specialization strategy Monitoring and evaluation tools to measure performance towards the objectives of the strategy Effective functioning of entrepreneurial discovery process Actions necessary to improve national or regional R&I systems Actions to manage industrial transition Measures for international collaboration Najave iz Europske Komisije EU Budget for the future Moving to smart specialization 2.0

Preparatory Work Country Report Croatia, SWD (2019) 1010 final •Annex D: Investment Guidance on Cohesion Policy Funding 2021 –2027 for Croatia Investment needs under PO1: • collaboration between research, universities and businesses • SMEs to move up the value chains • reap the benefits of digitalization • enhance skills especially as regards smart specialization areas 3

How are we preparing? Commission ready to start informal dialogue, important to make as much progress as possible in 2019 and 2020 Engage from the start in dialogue with all relevant stakeholders Member State programming plans by end of June 2019 (roadmap) Technical seminar with Managing Authorities in Brussels in the summer Joint objective to adopt all Partnership Agreements and programmes

Hvala na pažnji!