Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje Petlje. FOR. WHILE

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Računarstvo i informatika
Advertisements

- PREDAVANJE 9 - Nikola Zubić Novi Sad,
ИНФОРМАТИЧКЕ ТЕХНОЛОГИЈЕ
СЦЕНАРИО ЗА ЧАСА Наставна јединица: Сабирање и одузимање до 20.
Програмски језик Parallaxis
Uvod u programiranje - matematika – XII predavanje Moduli. OOP
Показивачи у програмском језику C Дамјан Илић; Е32 Габриела Миленковић
Јазкот C++ Мандал Сениха.
Elektronički logički sklopovi i registri
Primjena programiranja u nastavi matematike
Programiranje - Nizovi -
Digitalna obrada signala u FPGA
Uvod u funkcije Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19
Tipovi, operatori i izrazi
Statistika cena.
BREGASTI MEHANIZMI.
ОРГАНИЗАЦИЈА ПАРКИРАЛИШТА И ИЗРАЧУНАВАЊЕ ПРИХОДА ОД ПАРКИРАЊА
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 4. dio
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registri
VEDSKA MATEMATIKA (Trikovi lakšeg računanja) 
PROJEKTOVANJE SOFTVERA
Елементи на програмски јазици
Microsoft Access uvod u baze podataka.
VJEŽBA složenie naredbe.
ЦЕЛОБРОЕН ТИП НА ПОДАТОЦИ
POLINOMI :-) III℠, X Силвија Мијатовић.
Nastavna cjelina: 2. Microsoft Excel 2010
Parametarska sinteza regulatora (izbor parametara)
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registry
5 NAREDBE.
Dinamičke strukture podataka
Електрична сила Кулонов закон.
Osnove pseudo jezika operatori, funkcije
Python 8. razred Miodrag Maksimović.
Оператори и изрази Аритметички оператори Оператори на нивоу битова
VIŠEDIMENZIONI NIZOVI
Uvod u programiranje - matematika – VIII predavanje
PRIKAZIVANJE I ANALIZA PODATAKA
Naredba case Komanda "Select Case" se koristi kada u izrazu imamo više uslova. U sledećem primjeru prikazano je korištenje naredbe “If - else“ Izraz postaje.
PyGame.
Спецификатори Иницијализација
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Uskladištene procedure
Uvod u programiranje - matematika – XII predavanje
Podaci.
PROJEKTOVANJE RAZGRANATE ALGORITAMSKE STRUKTURE
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Periodične transakcije
Uvod u programiranje - matematika – V predavanje
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
Zadaci za vježbu Q-Basic Dušanka Tomić.
KREIRANJE GRAFIKONA U EXCEL-U
Projektovanje namenskih računarskih struktura u obradi signala
Увод у објектно оријентисано програмирање
5. razreda.
Добар дан! Научили смо да множимо разломке.
Програмски језик Parallaxis (2)
Структура програма у Паскалу
Logičko projektovanje računarskih sistema 2
Квантитативни принципи пројектовања рачунара
Logičko projektovanje računarskih sistema 2
Algoritmi Vladimir Filipović
Funkcije u ekselu.
MOD MOD je aritmetički operator – predstavlja ostatak cjelobrojnog dijeljenja. Ako je MOD = 0, tada je broj djeljiv bez ostatka. Gleda se samo ostatak.
Napisati program koji izračunava sledeću formulu
MATLAB.
Principi programiranja
Principi programiranja
Java script.
Транскрипт презентације:

Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje Petlje. FOR. WHILE Vesna Veličković vesna@pmf.ni.ac.rs

Tok izvršenja programa Upravljačke strukture Sekvenca (begin ... end) Grananje (if, case) Petlje Moguće je proizvoljno kombinovanje.

Petlje Naredbe u petlji se izvršavaju nula ili više puta. U Pascal-u postoje tri naredbe koje realizuju petlje (cikluse): For While Repeat

Suma {suma n elemenata koji se učitavaju sa tastature} var n, i : integer; S, element : real; begin <učitaj n>; S := 0; for i := 1 to n do begin <učitaj element >; S := S + element; end; <štampaj S>; end.

Proizvod {proizvod n elemenata koji se izračunavaju} var n, i : integer; P, element : real; begin <učitaj n>; P := 1; for i := 1 to n do begin element := <izraz>; P := P * element; end; <štampaj P>; end.

Aritmetička sredina Suma svih brojeva se podeli brojem brojeva S := 0; for i := 1 to n do begin <učitavanje ili izračunavanje elementa> S := S + element; end; aritmetickaSredina := S / n;

Parovi type decaci = (Mirko, Marko, Slavko); devojcice = (Anja, Ana, Sonja, Sanja); var dec : decaci; dev : devojcice; begin for dec := Mirko to Slavko do for dev := Anja to Sanja do <štampanje para (dec,dev)> end.

Da li svi elementi zadovoljajaju neki uslov - tipična greška for i := 1 to n do begin <učitavanje ili izračunavanje elementa> if <element zadovoljava uslov> then sviZadovoljavajuUslov := TRUE; else sviZadovoljavajuUslov := FALSE; end;

Da li svi elementi zadovoljajaju neki uslov sviZadovoljavajuUslov := TRUE; for i := 1 to n do begin <učitavanje ili izračunavanje elementa> if <element ne zadovoljava uslov> then sviZadovoljavajuUslov := FALSE; end;

Da li je formula f(p,q) tautologija – tipična greška p, q, f, tautologija : boolean; for p := true downto false do for q := true downto false do begin f := <formula>; if f { ili f = TRUE } then tautologija := TRUE else tautologija := FALSE; end;

Da li je formula f(p,q) tautologija p, q, f, tautologija : boolean; tautologija := TRUE; for p := true downto false do for q := true downto false do begin f := <formula>; if not f then tautologija := FALSE; end;

Domaći zadatak 7 Ispitati da li je data formula tautologija.

Komentari Ključne reči podvlačimo Komentari između zagrada { } ili (* *). Linijski komentar od // do kraja reda. '; ' se piše posle deklaracija, definicija i između dve naredbe u složenoj naredbi (begin...end)

Konstante Ne menja vrednost u toku izvrsenja programa. Definicija konstanti const <ime konstante> = <konstanta> ; Konstanta određenog tipa Primer. const pi = 3.14; max = 50; ime = 'Ana';

Integer tipovi u Delphi-u Ime tipa opseg vredniosti format ShortInt -128 .. 127 sign. 8-bit SmallInt -32 768 .. 32 767 sign. 16-bit LongInt -2 147 483 648 .. 2 147 483 647 sign. 32-bit Int64 -263 .. 263-1 sign. 64-bit Byte 0 .. 255 unsign. 8-bit Word 0 .. 65 535 unsign. 16-bit LongWord 0 .. 4 294 967 295 unsign. 32-bit Integer = LongInt, Cardinal = LongWord

Real tipovi u Delphi-u Ime tipa opseg vredniosti značajne cifre bit 2.9 e-39 .. 1.7 e38 11 - 12 6 Single 1.5 e-45 .. 3.4 e38 7 - 8 4 Double 5.0 e-324 .. 1.7 e308 15 - 16 8 Extended 3.6 e-4951 .. 1.1 e4932 19 - 20 10 Comp -263 .. 263-1 Currency -922337203685477.5808 .. 922337203685477.5807 Real = Double

Petlje Naredbe u petlji se izvršavaju nula ili više puta. U Delphi-ju postoje tri naredbe koje realizuju petlje (cikluse): For While Repeat

Izbor naredbe za petlju Ako znamo tačan broj prolazaka kroz petlju, biramo FOR. Ako ne znamo tačan broj prolazaka kroz petlju, pitamo se da li se kroz petlju mora proći bar jedanput. Ako se kroz petlju mora proći bar jedanput, biramo REPEAT. Ako se kroz petlju ne mora proći ni jedanput, biramo WHILE.

WHILE petlja Uslov je logički izraz. while <uslov> do <naredba> Uslov je logički izraz. Primenjuje se kada ne znamo broj prolazaka kroz petlju, čak i kada nismo sigurni da se kroz petlju uopšte treba proći. U tom slučaju izlazak iz petlje mora biti definisan nekim uslovom.

Složena naredba u WHILE Ako je unutar while naredbe potrebno napisati više od jedne naredbe, stavljamo ih u složenu naredbu. while <uslov> do begin <naredba1> ; <naredba2> ; ... <naredbaN> end

Izvršenje WHILE naredbe Naredba u petlji se izvršava sve dok je ispunjen uslov. Prvo se izračuna vrednost uslova. Ako je ta vrednost TRUE, izvršava se naredba u petlji. Zatim se ponovo ispituje uslov. Ako je je ta vrednost FALSE, izlazi se iz petlje. Napomena: Sa while naredbom možemo napraviti beskonačnu petlju!

Beskonačna petlja k := 1; while k < 10 do <štampaj k>; Izvršenje: K se postavi na 1. Ispita se uslov k < 10. Kako je k=1<10, uslov je zadovoljen i izvršava se naredba u petlji (odštamta se k=1). Ponovo se ispituje uslov. I dalje je k=1<10, pa se ponovo štampa k=1. Ponovo se ispituje uslov... Na ovaj način smo napravili beskonačnu petlju.

Ispravan primer Naredba u petlji mora da menja uslov! k := 1; while k < 10 do begin <štampaj k>; k := k+1; end

Kada se ne ulazi u petlju Uslov u while naredbi se ispituje pre nego što se izvrši naredba u petlji. Može se desiti da uslov odmah na početku bude netačan, pa se onda u petlju uopšte ne ulazi. k := 1; while k < 0 do begin <štampaj k>; k := k+1; end

FOR i WHILE for i:=1 to 10 do <štampaj i > i := 1; while i<=10 do begin <štampaj i >; i := i + 1; end While je najopštija naredba petlje. Sve što se može uraditi sa for, može se uraditi i sa while.

FOR i WHILE Nekada je while zgodnija, čak i ako znamo tačan broj prolazaka kroz petlju. Odštampati sve parne brojeve do n. for i:=1 to n div 2 do <štampaj 2*i > i := 2; while i<=n do begin <štampaj i >; i := i + 2; end