Etika u psihologijskim istraživanjima 2

Alternative obmani Igranje uloga – pretvaranje da je osoba u nekoj situaciji. Istraživanja sa simulacijom – što sličnije stvarnosti , to ljudi ozbiljnije odglume svoje uloge. Opasnost: naškode psihološki ili fizički ostalima u simuliranoj situaciji (Zimbardo).

Zatvorski eksperiment u Stanfordu (Zimbardo, 1971.) Philip Zimbardo 1971.godine na Sveučilištu Stanford, SAD. Cilj vidjeti kako se ponašaju „dobri” ljudi u „zlim” okolnostima Kako bi ljudi reagirali kad su smješteni u zatvorsko okruženje? Sudionici: 24 muškarca, zdravi (emocionalno, fizički i psihološki) 12 igralo ulogu zatvorenika, 12 igralo ulogu čuvara – dodijeljeno po slučaju.

Zimbardo - opis: Zimbardo sudjelovao kao upravitelj zatvora i voditelj eksperimenta. Sudionici 2 tjedna smješteni u simuliranom zatvorskom okruženju. „Službeno” uhićeni, na ulici. Dobili odore, sukladno ulozi. Zatvorenici u ćelijama po 3. Čuvari u smjenama po 8 sati, ostalo vrijeme slobodni. Nisu smjeli fizički kažnjavati zatvorenike, ali su smjeli pojačati osjećaj nemoći zatvorenika, dezorijentirati ih i depersonalizirati.

Zimbardo – opis… Zatvorenici i čuvari prihvatili svoje uloge Već drugi dan počela je pobuna Nakon napada panike jednog sudionika počeo otpor zatvorenika Štrajk glađu, samica, kažnjavanje (verbalno, psihičko, fizičko iscrpljivanje i sl.) 5. dan kolegica vidjela eksperiment – šokirana patnjom sudionika 6. dan eksperiment prekinut.

Zimbardo – zaključak: Zimbardo očekivao da će se „dobri” ljudi uspjeti oduprijeti ili uzdići iznad „zle” situacije. Nije se pokazalo – ili su neupitno prihvatili ulogu ili se nisu oduprli ulozi. I sam se uživio preko mjere. Neovisno o osobinama, kad se nađu u određenim situacijama, ljudi se ponašaju na načine na koje inače ne bi.

Etični istraživački postupci Poštena istraživanja – sudionici znaju cilj istraživanja prije početka. - npr.: razvoj programa promjene ponašanja i istraživanje učinaka toga naspram situacije bez promjene, npr. agresija. Kvazi eksperimenti – opažanje pojava koje su se spontano pojavile. – npr. ponašanje ljudi u prirodnim nesrećama.

Mjere zaštite sudionika Suglasnost uz informiranje – etički preduvjet ili standard za provođenje psihologijskih istraživanja. Sudionici pročitaju (ili istraživač izgovori) i potpisuju izjavu da su bili upoznati s općom svrhom i odvijanjem istraživanja, s mogućim štetnim posljedicama i da mogu odustati od sudjelovanja u bilo kojem trenutku. U slučaju djece, roditelji potpisuju suglasnost. U najnovije vrijeme, obavezna i suglasnost ustanove putem koje će istraživač doći do sudionika (npr. fakultet, bolnica, poduzeće i sl.). Osobito važno kad su sudionici posebno osjetljive skupine: djeca, zatvorenici, duševni bolesnici itd.

Zaštita sudionika… Rasterećenje (debriefing) – bitan dio istraživanja – pružaju se detaljne informacije o istraživanju ili sudjelovanju u njemu. Savjetovanje – ako su sudionici bili izloženi stresnim iskustvima, ili su izvještavali o tome. Ponovno informiranje – kad su u suglasnosti obećani rezultati ili kad su ponuđeni u rasterećenju. Grupni sastanci – sudionika ili cijele zajednice.

Zaštita sudionika… Privatnost i povjerljivost Anonimnost - najavljena u suglasnosti, u potpunosti očekivana i zaštićena u istraživanju i u objavljivanju rezultata. Pomoću šifri – samo sudionik zna svoju šifru i kasnije može zatražiti uvid u svoje rezultate. Štiti od pristranosti istraživača.

Kodeks etike HPK o istraživanjima d) Istraživanja i znanstveni rad 1. Planiranje istraživanja – Čl. 23. 2. Dozvole institucija – Čl. 24. 3. Znanstvena odgovornost – Čl. 25. 4. Suglasnost ispitanika – Čl. 26. 5. Informiranje ispitanika o istraživanju –Čl. 27. 7. Izvještavanje o istraživanju – Čl. 29. 8. Recenzije – Čl. 30.