Moja ideja za europsko sutra Osnovna škola Popovac

putovanje iz Baranje do Zagreba bilo je mukotrpno i naporno, te je trajalo dosta dugoooo...

zbog prometnih gužvi do osječkog željezničkog kolodvora putovali smo čak sat vremena

nakon sporog putovanja vlakom, u glavi nam se zavrtilo od prometa u zagrebačkoj metropoli...

bezvoljnost s naših lica nestala je u trenutku kada smo saznali da smo prvaci u pisanju eseja “Moja ideja za europsko sutra” We’re #1

oduševljenje je bilo još veće kada su nam uručili karte za Bruxelles

osmijeh s lica nije nestao ni nakon što su nam saopćili kako se putem izgubila naša prtljaga Ništa nam nije moglo europski dan pokvarit’!

učenicima iz svih krajeva svijeta u Europskom parlamentu ponosno smo predstavili našu viziju “Budućnost prometa i prijevoza - moja ideja za europsko sutra” Vežite vaše pojaseve... 8

Budućnost prometa... ... u našoj zemlji i Europi

Najznačajniji problemi suvremenog svjetskog prometa javljaju se u gradovima. Pojedini dijelovi gradova mnogo su stariji od gradskog prometa i to je jedan od razloga zašto se danas kompliciraju uvjeti normalnog odvijanja gradskog prometa.

Mnogi gradovi stariji su od gradskog prometa jer su i njihove jezgre u prošlosti bile građene za neke druge potrebe. Ubrzan tempo razvoja grada doveo je do mnogih konfliktnih situacija u životu grada.

U samim jezgrama većine gradova smještene su glavne društvene i gospodarske institucije. One privlače velik broj stanovnika grada i okolnih mjesta i zbog toga se javljaju veliki problemi prometa u njihovim centrima.

Kako riješiti probleme gradskog prometa? ... Prvo što trebamo napraviti je rasteretiti središnje dijelove naših gradova od individualnog automobilskog prometa.

Ali i prilikom izgradnje pojedinih dijelova gradova treba unaprijed voditi računa da se ti dijelovi grada planski izgrađuju u svim komponentama. To znači da trebamo podjednako opteretiti funkcijama sve dijelove grada na način da su izazvane podjednake prometne potrebe.

Što to konkretno znači? Individualni automobilski promet, kao što smo prethodno naveli, treba zadržati na periferiji gradova i dati veću prednost gradskom javnom prometu.

... Za vožnju većeg broja putnika treba uvesti odgovarajući oblik gradskog prometa. U pojedinim gradovima to su autobusi i/ili tramvaji. Prema potrebi izgraditi i najuspješniji oblik brzog gradskog prometa koji je rasteretio gradski promet u većini svjetskih gradova, a to je podzemna željeznica.

Podzemna željeznica odvozi ljude direktno u grad iz predgrađa i sa željezničkih postaja. Tramvaji se kreću po šinama na gradskim ulicama, ali manje onečišćuju zrak nego autobusi i mogu brže stići do predgrađa kad su šine odvojene od cesta.

... Važno je i povećati broj pješačkih zona u samim središtima naših gradova. Na koji način? Tako što ćemo određene starije kvartove i ulice pretvoriti u pješačke zone ili po potrebi izgraditi nove pješačke zone.

... U nekim gradovima potrebno je i proširiti većinu ulica u kojima je promet sporijeg intenziteta kako bi im se što više povećala njihova prolaznost. Na primjer, ako postoje posebne prometne trake za autobuse, autobusi će se kretati brže nego automobili.

... Cjelokupni prolazni međugradski promet treba se preusmjeriti na novoizgrađene zaobilazne brze ceste koje će biti izvan naših gradova. Nadvožnjaci, tuneli i petlje uvelike će pomoći vozilima da brže uđu u pojedine dijelove grada ili da izađu iz njih.

... Postavljanjem modernijih prometnih signalnih uređaja možemo popraviti prometnu situaciju u gradu kao cjelini. Na koji način? Uvođenjem signalnih uređaji koji se mogu regulirati u svakom trenutku prema potrebi odvijanja prometa u gradu.

... Ali i povećati broj kamera koje snimaju gradski promet. Rezultat toga  vozači će brže stići do željenog odredišta jer će u pravo vrijeme biti obaviješteni kojim putem trebaju voziti kako bi izbjegli moguće zastoje u prometu.

... Za što bolju organizaciju prometa u našim gradovima važno je uspostaviti bolju povezanost s okolnim naseljima. To bi rezultiralo “nestankom” klasičnih gradova, te dovelo do stvaranja jedne simbioze naselja i okoline. Na taj način i brze željeznice dobile bi na značaju i povećala bi se njihova uloga.

Kako adekvatno riješiti problem parkiranja osobnih vozila? U većini gradova jedan od velikih problema predstavlja i promet u mirovanju. Postavlja se pitanje: Kako adekvatno riješiti problem parkiranja osobnih vozila?

Neka od rješenja... izgradnja višekatnih garažnih parkirališta u središnjim dijelovima grada prema gradskoj periferiji izgraditi otvorena parkirališta koja se danas sve više grade oko trgovačkih centara, poslovnih prostora i sl.

Zastoji također oduzimaju naše vrijeme i troše novac. Znamo da su i u našim gradovima često zastoji, a dok vozila stoje, ispuštajući neugodne ispušne plinove onečišćuju zrak. Zastoji također oduzimaju naše vrijeme i troše novac. Budućnost prometa ???

SADAŠNJOST... Budućnost prometa je u našim rukama i zato mislimo i djelujmo već danas kako bi nam bilo bolje sutra.

Budućnost prijevoza I na to smo mislili 

Glasovne naredbe upravljanje glasom biti će dostupno za sve automobile, te će vozači moći u potpunosti prepustiti kontrolu nad svojim vozilima uređaji poput MP4 playera ili navigatora omogućit će nam upravljanje vozilima bez ruku

vozači će moći bezbrižno čitati i slati e-mail poštu, gledati omiljene video sadržaje i to sve dok bez ometanja uživaju u vožnji u svom automobilu vozila će se sama kretati u prometu komunicirajući s drugim vozilima i sa svojom okolinom uz pomoć laserskih senzora i kamera

vozila će tijekom vožnje u koloni biti još više približena jedna drugima što će smanjiti otpor zraka i potrošnju goriva, a unatoč tome putovanje će i dalje biti na najvišoj mogućoj razini sigurnosti na prometnicama biti će sve veći broj prijevoznih sredstava na “eko goriva” i solarnu energiju

Manje je više problem oko parkiranja za neiskusne vozače u potpunosti će nestati parkiranje vozila uz pomoć elektroničkih senzora i računala omogućit će nam ostavljanje automobila u uskim ulicama, nepreglednim mjestima i sasvim blizu rubnika

tehnologija će mladim i neiskusnim vozačima, kao i onima u starijoj životnoj dobi čije je vrijeme reakcije mnogo sporije, uvelike pomoći u sigurnijoj vožnji, kako za njih tako i za sve ostale sudionike u prometu Upozoravat će nas na moguće opasnosti u prometu kao što je nalet automobila pri ulasku u raskrižje, skretanju udesno, ... 33

Kojim putem krenuti!? elektronski uređaji će nas uputiti kako da najbrže stignemo u određeno doba dana od jednog do drugog odredišta najbrži put od ZG do ST autocestom u 5h ujutro nije nužno i najbrži u kasnim večernjim satima

Brže, bolje, jednostavnije... inteligentna prometna signalizacija automatski će prilagođavat svijetla na semaforima povećat će se protočnost na raskrižjima i prometnim čvorištima i omogućiti propuštanje vozila hitne pomoći ili vatrogasaca

Alternativa zrakoplovu... razvoj željeznice neće biti nimalo zaustavljen suvremene željezničke pruge prostirat će se cijelom zemljom tako da ćemo brzinu vlakova od 550 km/h uzimati zdravo za gotovo za vrijeme našeg ugodnog i sigurnog putovanja

U nebeskim visinama putnici će moći pristupiti internetu u svim zrakoplovima koji će biti opremljeni tehnološkom dodatcima za svakog putnika izgubljena prtljaga postat će prošlost jer će se na njoj nalaziti čipovi tako da će se u svakom trenutku znati gdje se nalazi naša prtljaga

Manje automobila... ... čistiji zrak u gradovima biti će omogućen na način da se što više ljudi makne iz automobila sve stanice će biti opremljene biciklima, skuterima i sličnim prijevoznim sredstvima koje ćemo moći rezervirati putem mobitela kako bi primjerice mogli s vlaka prijeći na drugu vrstu prijevoza nakon određenog dijela putovanja

Nadamo se da će prethodno navedeni načini doprinijeti poboljšanju gradskog prometa i da će svatko od nas koristiti ono gradsko prijevozno sredstvo koje je najjeftinije, najbrže i najudobnije za putovanje.

Bruxelles... samo divan san Ali, nešto je ipak stvarno. Moja ideja za europsko sutra!