Alfred nobel

Djetinjstvo Alfred Nobel rođen je 21. listopada 1833. godine u Stockholmu. Bio je treći sin Immanuel Nobela (1801-1872) i Andriette Ahlsell Nobel (1805-1889). Imanuel Nobel Adriette Nobel

Alfredov otac Immanuel Nobel izumio je šperploču, ali bez novca da svoje ideje ostvari. Posebno se zanimao za korištenje baruta, u ono vrijeme praktično jedinog poznatog eksploziva, pa je to svoje zanimanje prenio i na sina.

obrazovanje U Rusiji su Alfred i njegova braća, s obzirom na to da se materijalno stanje obitelji popravilo, imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i kemiju.

Alfred je učio jezike i kemiju, a sa 18 godina otišao je na četiri godine u SAD gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod John Ericssona. Nakon kraja Krimskog rata 1856.g. obiteljska tvornica je propadala, pa su se roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon. John Ericsson

Pogibija brata Emila Nakon kraja Krimskog rata 1856.g. obiteljska tvornica je propadala, pa su se roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon. Godine 1859. upravljanje obiteljskom tvornicom preuzeo je drugi sin Ludvig Nobel (1831-1888) koju ju je značajno proširio. Alfred se posvetio istraživanju eksploziva, osobito sigurnoj proizvodnji nitroglicerina u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni. Dana 3. rujna 1864. u njihovoj tvornici u Stockholmu dogodila se velika eksplozija u kojoj su život izgubila petorica radnika, uključujući i Alfredovog najmlađeg brata Emila. Emil Nobel

Jezična spoznaja Alfred Nobel, koji je osim švedskog izvrsno govorio ruski, francuski, engleski i njemački jezik, bio je veliki poklonik prirodnih znanosti.

Ljubavi Nije se ženio, ali je navodno imao dvije velike ljubavi: barunicu Nije se ženio, ali je navodno imao dvije velike ljubavi: barunicu Bertu Kinsky i mlađahnu Austrijanku Sophie Hess, koja ga je ostavila i udala se za nekog mladog austrijskog činovnika Berta Kinsky

Najvažniji izum Godine 1865. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum - detonacijsku kapsulu koja je sadržavala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg se nitroglicerin mogao sigurno paliti u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju eksploziva ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime.

Tako je nastao eksploziv, nalik na tijesto, koji je bio za 25 % slabiji od čistog nitroglicerina, ali unatoč tomu mnogo snažniji od baruta i lako se njime manipuliralo.

Kada je nekoliko mjeseci kasnije otvorena Nobelova oporuka njegov rođak, braća i ostala rodbina bili su neugodno iznenađeni; Alfred ih je u potpunosti isključio iz oporuke. Umjesto rodbini Nobel je svoje golemo bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna (premda današnjem tečaju to bi iznosilo oko 150.milijuna USD) ostavio čovječanstvu. Oporuku je Nobel, navodno, napisao na komadiću poderanog papira 27. studenog 1895. godine.

Nobelova nagrada Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir.

Pogibija alfreda Alfred Nobel je preminuo 10. prosinca 1896. godine u San Remu (Italija) od posljedica krvarenja u mozgu. Na dan njegove smrti u Stockholmu se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada. San Remo

Neki nobelovci Nobelovu nagradu dobili su, između ostalih : Majka Tereza (za mir) Aleksandar Solženjicin (za književnost) Ivo Andrić (za književnost) Henry Kissinger (za mir). Ivo Andrić

IZRADIO: Paulo Possi VII:b