II vežba Veličina areala- endemiti

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Prof. Dr Biljana Abolmasov
Advertisements

DRŽAVNA ORGANIZACIJA.
PLITVIČKA JEZERA.
Описивање Описивање.
ФЛОРА НАШЕ ЗЕМЉЕ.
Sociologija sa sociologijom prava
69. Основне сметње и њихово отклањање.
Др Ката Шкарић Јовановић
Шта је наука?.
ЗАШТИТА ПРИРОДЕ.
ГЛОБАЛНЕ И ПАРЦИЈАЛНЕ ДРУШТВЕНЕ ГРУПЕ
Uvod u programiranje - matematika – XII predavanje Moduli. OOP
ГЕОГРАФСКА КАРТА.
Показивачи.
II vežba Veličina areala- endemiti
INSTRUMENTALNA ANALIZA REGRESIJA I KORELACIJA
1. Kartiranje i kartografija areala
SIGURNIJI INTERNET ZA DJECU I MLADE
Заштићена подручја и њихов утицај на повећање привлачности простора Републике Србије Стојановић Верица, Драгана Петраш Завод за заштиту природе.
ДРУШТВЕНЕ ГРУПЕ.
СТРУКТУРА ДРУШТВА.
РЕПУБЛИКА ГРЧКА П = км² Атина
Razvoj filozofije kvaliteta
НАСЕЉАВАЊЕ СЛОВЕНА НА БАЛКАНСКО ПОЛУОСТРВО
Izradio: Dario Gašparić, 8.c 2010./2011. II. osnovna škola Čakovec
KRIMINOLOŠKA ETIOLOGIJA 2. DIO Doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.
1.Tablice životne istorije
I. ОСНОВНИ ПОЈМОВИ О ПРЕДУЗЕЋУ, УПРАВЉАЊУ И ИНФОРМАЦИОНИМ ПОТРЕБАМА
Rješavanje jednadžbi 2.
3. Vežba. Istorija areala- relikti
1. Kartiranje i kartografija areala
План и програм индивидуалног третмана
PSIHIČKI POREMEĆAJI ODRASLIH
Сабирање и одузимње преко 1000
Istraživanje gledanosti lokalnih TV stanica u Srbiji (kratki izveštaj)
EKONOMIKA PREDUZEĆA osmo predavanje Rezultati reprodukcije
НАЦИОНАЛНИ ПАРК ТАРА.
РЕПУБЛИКА ИТАЛИЈА П = км² Рим
Vežba 11. Sukulentne kserofite
Osnovna škola “Popovac”
Др Ката Шкарић Јовановић
Босна и Херцеговина.
РАЧУНОВОДСТВО, УПРАВЉАЧКО РАЧУНОВОДСТВО И ЊЕГОВА ИНФОРМАЦИОНА УЛОГА
Prof. dr Nevena Petrušić Gorica Čolić, MA za prava deteta
ТРАНСФОРМАЦИЈА И РОТАЦИЈА
DIVLJE ŽIVOTINJE.
SWOT ANALIZA PROJEKTA „BEOGRAD NA VODI“
DINAMIČKO ISPITIVANJE REGULACIONE SKLOPKE TRANSFORMATORA – SIMULACIJE I IDENTIFIKACIJE POTENCIJALNIH KVAROVA Autori: Aleksandar Boričić & Danilo Laban.
Vladimir Kostić Dragomir Svrkota
upravljanje kvalitetom
ГРЧКА ИТАЛИЈА ШПАНИЈА ГЕОГРАФСКИ ПРЕГЛЕД.
Добар дан! Научили смо да множимо разломке.
DAN PLANETA ZEMLJE.
Структура програма у Паскалу
НАСТАВНИ ПРЕДМЕТ НАСТАВНО ОСОБЉЕ др Раде Цвјетићанин ванр. проф.
DINAMIKA NASELJAVANJA I NESTAJANJA VRSTA NA OSTRVIMA
ОСНОВНЕ ОДРЕДНИЦЕ ДРЖАВЕ
Процесорска поља Организација процесорских поља
РЕПУБЛИКА БУГАРСКА П = км² Софија
Poznavanje istorije i stavovi građana prema događajima iz prošlosti
Управљање ризицима и улога интерне ревизије
Prof. dr Vlado Simeunović OSNOVE RAČUNARSKE TEHNIKE vlado
SPECIFIČNI TESTOVI U REKREACIJI I FITNESU
DIJETE I PROSTOR U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA
V SAVJETOVANJE CRNOGORSKOG KOMITETA CIGRE
Uvod u pravo Evropske unije
Оптички пријемник и примопредајник, принципијелна шема.
РЕЉЕФ ВОДЕ КЛИМА.
Транскрипт презентације:

II vežba Veličina areala- endemiti

Endemiti su oni taksoni čiji su areali mali, odnosno taksoni koji su svojim rasprostranjenjem ograničeni na mala geografska područja, i van tih područja se nigde ne nalaze. Kriterijumi za utvrđivanje endemičnosti Sam pojam endemičnost ima relativan karakter s obzirom da ne postoji jedinstven, objektivan kriterijum koji utvrđuje veličinu geografskog područja koje je dovoljno malo da taksone koji se ne nalaze van njega, možemo smatrati endemitima.

Klasifikacija endemita Klasifikaciju endemita u različite kategorije moguće je uraditi na osnovu različitih kriterijuma, ali se kao dva osnovna kriterijuma koriste veličina areala i starost, odnosno vreme nastanka endemita. A) Prema jednoj od nekoliko postojećih klasifikacija u odnosu na veličinu areala, endemične vrste se mogu podeliti na: STENOENDEMITE ILI DISTRIKTNE ENDEMITE LOKALNE ENDEMITE ENDEMITE U ŠIREM SMISLU (EUENDEMITI) SUBENDEMITE

STENOENDEMITI Stenoendemiti ili distriktni endemiti su vrste čije je rasprostranjenje ograničeno na jako mala područja (nekoliko hektara ili čak ara) na nekom izolovanom ostrvu ili planinskom vrhu ili na teritoriju manju od površine florističkog distrikta. Takve su vrste: Achillea alexandri-regis. Amphoricarpos neumayeri, Degenia velebitica, Jankea heldreichii, Viola kopaonikensis, Wulfenia blecicii i dr. Viola kopaonikense

LOKALNI ENDEMITI Su vrste sa nešto širim rasprostranjenjem, površina njihovih areala je ograničena veličinom florističke provincije. Takve su vrste: Centaurea derventana, Eryngium serbicum, Haberlea rhodopensis, Moltkea petraea, Petteria ramentacea, Picea omorika, Stachys iva, Syringa vulgaris, Viola kosaninii ... Centaurea derventana Syringa vulgaris

ENDEMITI U ŠIREM SMISLU Su vrste ograničene na teritoriju veću od florističke provincije koja je dovoljno mala da je opšte prihvaćeno i uobičajeno da se vrste koje ne prevazilaze njene granice mogu smatrati endemitima ( na pr. Balkansko poluostrvo u odnosu na Evropu). Takve su na pr. vrste: Acer heldreichi, Achillea serbica, Aesculus hipocastanum itd Achillea serbica

Subendemiti Su vrste čiji je veći deo areala ograničen na neko područje, ali se van njegovih granica mogu naći izolovane populacije (manji deo areala). Takve su vrste: Parietaria serbica, Pinus heldreichii. Parietaria serbica

Podela endemita na osnovu starosti, tj Podela endemita na osnovu starosti, tj. vremena nastanka usko je povezana sa načinom njihovog formiranja, tj. njihovom evolucijom. Većina autora deli endemite na dva osnovna tipa: Paleondemite ili endemorelikte Neoendemite

Paleoendemiti (endemorelikti) Predstavljaju grupu starih endemita čiji se nastanak vezuje za davna vremena, što se određuje njihovom filogenetskom starošću, tj. sistematskom izolovanošću kao i karakterom i istorijom staništa (planinski predeli ili ostrva, kao i drugi predeli koji se od davnina nalaze u stanju izolacije). Paleoendemiti ili endemorelikti su taksoni koji su nekad imali široko rasprostranjenje, ali su zatim u procesu geoloških promena, postepeno izumirali i iščezavali sa teritorije koju su nekada nastanjivali. Takve vrste su: Gingko biloba,Ramonda serbica …

Neoendemiti Predstavljaju grupu mladih endemita, odnosno vrsta, ili češće nižih sistematskih kategorija kao što su podvrste, varijeteti i forme, koji su na datoj teritoriji nastali u skorašnje vreme putem diferencijalne evolucije i koje se nisu dalje raširile usled različitih uzroka ili su ograničeni specifičnim uslovima staništa ili neka fizička barijera sprečava njihovo dalje širenje. Takve su vrste: Gnaphalium supinum, Saxifraga adscendens, Oxytropis campestris i Silene acaulis.

Endemični rodovi Amphoricarpos Vis. Degenia Hayek. Haberlea Friv. Halascya Doerfl. Jankaea Boiss. Pancicia Vis. Petteria C. Presl.

Pancicia serbica Halscya sendtneri Haberlea rhodopensis Degenia velebitica Haberlea rhodopensis Petteria ramentacea

Subendemični rodovi Edraianthus A. DC. Moltkia Lehm. Ramonda L.C. M. Richard

Edraianthus sutjeskae Moltkea petraea Ramonda serbica

Zadatak vežbe: Na osnovu datog materijala upoznati se sa sledećim endemičnim i subendemičnim rodovima i vrstama Balkanskog poluostrva. Stenoendemiti 1. Achillea alexandri-regis 2. Amphoricarpos neumayeri 3. Bornmuellera dieckii 4. Degenia velebitica 5. Draba bertiscea 6. Edreanthus wettsteinii subsp. lovcenicus 7. Jankea heldreichii 8. Potentilla doerfleri 9. Viola kopaonikense 10. Wulfenia blecicii

Lokalni endemiti Amphoricarpos autariatus Viola delphinantha Centaurea derventana Eryngium serbicum Fibigia triquetra Genista hassertiana Genista nissana Genista subcapitata Haberlea rhodopensis Moltkia petraea Narthecium scardicum Petteria ramentacea Picea omorika Sideritis scardica Stachys candida Stachys chrysantha Stachys iva Syringa vulgaris Veronica saturejoides Viola delphinantha Viola dukadjinica Viola kosanini

Endemiti Balkanskog poluostrva (euendemiti) Acer heldreichii Achillea serbica Aesculus hyppocastanum Dioscorea balcanica Erysimum commatum Geum bulgaricum Halascya sendtneri Pancicia serbica Pinus peuce Ramonda nathaliae Ramonda serbica

Subendemiti Neoendemiti 1. Parietaria serbica 2. Pinus heldreichii Gnaphalium supinum var. balcanicum Oxytropis campestris subsp. dinarica Saxifraga adscendes subsp. Blavii Silene acaulis subsp. balcanica