Druga deklinacija imenice –um, -i; n. Indikatiiv imperfekat aktiva

Rimsko carstvo u vreme najvećeg uspona

Imenice druge deklinacije srednjeg roda Imenice koje se u nominativu završavaju na -um, a u genitivu na -i, su srednjeg roda. Za imenice srednjega roda možemo da zapamtimo pravilo koje će nam biti od koristi za sve imenice srednjega roda i u drugim promenama (treća i četvrta deklinacija), koje glasi: NOMINATIV AKUZATIV I VOKATIV IMAJU ISTE NASTAVKE, a ovi isti padeži u množini imaju nastavak -A. Sg.                  Pl. Nom. forum              fora Gen. fori                  fororum Dat. foro                  foris Acc. forum               fora Vok. forum               fora Abl. foro                   foris

Car Trajan Marcus Ulpius Nerva Traianus; рођен 53. године, ступио на престо 98. године, умро 117. године),

Pridevi druge i prve deklinacije Pridevi se menjaju po padežima kao i imenice, ali se ne navode u rečniku kao imenice. Pridev II, I, II deklinacije u rečniku nalazimo u ovoj formi: sedulus, 3 – vredan, a, o, pri čemu broj 3 označava tri roda, tj. da pridev ima tri oblika od kojih je sedulus – muški, a mi sami pravimo oblik za ženski rod, tako što umesto -us, stavimo -a, i za srednji rod umesto -us, stavimo -um. Čitamo: sedulus, sedula, sedulum. Pored ovih prideva, nalazimo još prideve koji se završavaju na -er – na primer: miser, –era, -erum, – nesrećan, a, o, ili pulcher, -chra, -chrum, – lep, a, o, i kod ovih prideva ne javlja se broj 3, već se navode nastavci za sva tri roda budući da kod prideva na -er može da se javi nepostojano -e, a tu glasovnu promenu vidimo u obliku za ženski rod. Primeri prideva II, I, II deklinacije: bonus, 3 – dobar, a, o; miser, misera, miserum – nesećan; pulcher, pulchra, pulchrum; lep, a, o;

Promena imenice i prideva Oblici muškog roda na -us, i na -er se menjaju potpuno isto kao imenice II deklinacije na -us, i -er, (genitiv -i), oblici za ženski rod na -a (genitiv -ae), kao imenice prve deklinacije, i oblici srednjeg roda na -um (genitiv -i), kao imenice srednjega roda II deklinacije. Pridev se slaže sa imenicom u rodu broju i padežu. Ako hoćemo da kažemo – slavan pesnik -, prvo ćemo da pronadjemo imenicu, u ovom slučaju – poeta, -ae, m, a zatim pridev, u ovom slučaju – clarus 3. Pošto je imenica – poeta – muškog roda, uzećemo oblik prideva za muški rod – clarus. Znači – clarus poeta. Da još jednom utvrdimo, – clarus – menjamo po II deklinaciji, a – poeta – po I.

Trajanova tabla – tabula traiana IMP. CAESAR. DIVI. NERVAE. F NERVA TRAIANVS. AVG. GERM PONTIF MAXIMUS TRIB POT IIII PATER PATRIAE COS III MONTIBVUS EXCISI(s) ANCO(ni)BVS SVBLAT(i)S VIA(m) F(ecit).

Slaganje imenice i prideva Romani multa bella cum antiquis populis gerebant. Analiza: Romani – nom.pl. imenice – Romani, -orum, m. Rimljani multa – acc.pl. prideva (srednji rod) – multus, -a, -um – mnogi; bella – acc.pl. imenice – bellum, -i, n. -rat; cum – predlog sa ablativom propinquis – abl.pl. prideva( muški rod) – propinquus, -a, -um – , obližnji, a, o; populis – abl. pl. imenice – populus, -i, m. narod. gerebant – 3.l.pl. ind.imperf.akt. glagola gero 3. gessi, gestum – nositi, voditi (rat) Rimljani su vodili mnoge ratove sa obližnjim narodima.

Car Trajan kao GraditElj Trajanova tabla – Tabula Traiana je natpis na latinskom posvećen rimskom Caru Trajanu /Marcus Ulpius Nerva Traianus/, urezan na isklesanoj steni koja se nalazi iznad Đerdapske klisure. Rimski imperator je 103. godine započeo gradnju mosta preko Dunava, kao deo velikog osvajačkog pohoda na Dakiju, u današnjoj Rumuniji. Trajanov most bio najduži most u pogledu ukupne dužine /1079,50 metara/ sa dvadesetak stubova visokih oko 35 metara i širokih oko 20 metara, raspona lukova koji su se uzdizali dvadesetak metara iznad vode. Trajanova tabla je deo skupa rimskih spomenika na tzv. rimskom vojnom putu, koji je od Beograda vodio ivicama planina desnom obalom Dunava do veličanstvenog Trajanovog mosta preko Dunava, kojeg je izgradio cuveni grcki inzenjer i arhitekta Apolodor iz Damaska po nalogu Imperatora Trajana. Apolodor je bio neko vreme veoma aktivan u graditeljstvu Rimskog carstva, medu cijim radovima su Trajanov Forum i Trajanov stub u Rimu.

Trajanov stub Trajanov stub jе dorski stub podignut u čast rimskog cara Trajana na njegovom forumu u Rimu. Stub se i danas nalazi na svom prvobitnom mestu i predstavlja najimpozantniji spomenik Trajanovog foruma. Visina stuba bez postolja je 29,78 metara.