WORLD WIDE WEB “Globalna hipermedijalna inicijativa ciljno (namensko) pronalaženje informacija”. (skr. WWW, W3) URL i Browseri Značenje Hipermedija Pretraživači.

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Računarstvo i informatika
Advertisements

ARITMETIČKO LOGIČKA JEDINICA
2.1 Spremnici računala.
Припрема за СИР Предшколска педагогија Методика ВОР-а
Рад са листама. Рад са хипервезама
Показивачи у програмском језику C Дамјан Илић; Е32 Габриела Миленковић
Nastavna jedinica: 8.1. Upoznavanje alata za izradu prezentacija
6.1. Sustavno prikupljanje sadržaja s interneta
Nastavna jedinica: 4.4. Jezik HTML 4.5. Oznake i parametri HTML jezika
LabVIEW Kratak opis softvera
G4 Tim: Tatjana Ružman Krešo Barić Marija Đapić Darko Jovišić.
3. 4. Дизајн статичких веб страна
Уређивање чланака на Википедији Србије
OSNOVNI POJMOVI INTERNET
Наташа Дакић, Јелена Андоновски
Matična ploča,dodatne kartice,kućište
OSNOVNI ELEMENTI PLC KONTROLERA
Vrste datoteka, dokumenti
OPERA.
Припрема за СИР Курикулуми предшколског васпитања
Електронским учењем до креативне наставе
Pretraživanje interneta
Internet.
Primena softvera u usvajanju strategija samoregulacije
Katedra za elektroniku
Vidljivost i komuniciranje reforme javne uprave
KRITIČKI ODNOS PREMA INTERNETU
(Cascading Style Sheets)
Izgled prve stranice T7 7.1 Zrakoplovi (Canadair, Air tractor)
Seminarski rad: Referentni sistemi
Техничка школа Шабац Предмет: рачунарство и информатика
Сазнавање у настави Видови сазнања:
INTERNET Internet predstavlja globalnu računarsku mrežu, tj. mrežu svih mreža koja nema vlasnika i ne pripada nijednoj državi, a na njoj se mogu naći.
Softverski praktikum 2 Nastavnik: dr Vladimr Cvjetković
RDA и BIBFRAME: библиографски опис за 21. век
Специјализована ИТ одељења
BAZE PODATAKA.
Богдан Трифуновић Центар за дигитализацију
Statičke i dinamičke web stranice
4. MREŽNE STRANICE 4.1. Što su mrežne stranice?.
RAČUNARSKE MREŽE.
Elektronički sklopovi računala
Multimedija.
POSLOVNE MREŽE U DIGITALNOJ EKONOMIJI
Tehnike objavljivanja
Internet i računalne mreže
INTERNET 5. razred.
Napadi na web aplikacije
na sveobuhvatnoj Ebsco platformi
IPX/SPX.
? Razvoj Mogucnosti CORTANA Opcije Prednosti SLedeca.
Multimedijalni sistemi
Relacione baze –primer modelovanja baze
PROFIL INTERNET Internetski servisi.
Programiranje za Internet
Тема 3. Отварање, приступање и управљање налозима на порталу дигиталних образовних ресурса проф. др Даница Лечић-Цветковић, ФОН.
upravljanja projektima
mentor: doc. dr. sc. Alan Jović student: Antonio Kamber
2. Sklopovlje i prog. podrška
МЕЂУНАРОДНИ ДАН ПИСМЕНОСТИ
OPERATIVNI SISTEMI 1.Struktura operativnog sistema
Rešavanje problema pomoću računara
Medijska pismenost i mladi
NOVE ULOGE ODS-A NA MALOPRODAJNOM TRŽIŠTU I
Definicija i osobine digitalnih biblioteka
INTERNET Autor: Prof. Milan Rajković.
MREŽNA TOPOLOGIJA I LOGIČKA ORGANIZACIJA MREŽE
Тема 10: Евалуација Филип Марић, Данијела Шћепановић 1.
dr Aleksandra Kostić-Milanović mr Vule Aleksić
Транскрипт презентације:

WORLD WIDE WEB “Globalna hipermedijalna inicijativa ciljno (namensko) pronalaženje informacija”. (skr. WWW, W3) URL i Browseri Značenje Hipermedija Pretraživači

Pojam, značenje Najveci informacioni servis na Internetu, daje univerzalan pristup velikoj “galaksiji” dokumenata. Veb je sistem medjusobno povezanih, hipertekstualnih dokumenata koji se nalaze na internetu Projekat WWW je zamišljen i razvijen od 1989. do 1994.

Korišćenjem jednostavnih grafičkih interfejsa Web projekt je izmenio način na koji ljudi posmatraju i kreiraju informacije. Prvo je zamisljen da se koristi u iskljucivo u edukativne svrhe, ali je svoju ulogu nasao i u ekonomiji, politici, literaturi, itd.

Razlika interneta i WWW-a Internet i WWW se razlikuju kao i računar i multimedijalni program koji se na njemu izvršava. Svoju popularnost Internet treba da zahvali isključivo WWW-u

Karakteristike Hipermedija Distribucija Interaktvnost Dinamika Nezavisnost od platforme Nema centralnog upravljanja

Internet servis koji se najbrže razvija je WWW. Niko ne zna veličinu Web-a Procenjeno je da je za Internet povezano više miliona računara sa nekoliko stotina miliona korisnika Povratak

Hipermedija (okosnica Web-a) Hipertekst + Multimedija = Hipermedija

Hipertekst Informacioni prostor koji je organizovan na nelinearan način da olakša brzo korišćenje informacija tako što će omogućiti čitaocu pristup informacijama u njegovom sopstvenom pojedinačnom stilu Informacioni prostori su definisani mnoštvom veza koje povezuju tekstualne i grafičke jedinice, koje se nazivaju čvorovi

Veza (link) jeste ključni blok u pravljenju hiperteksta Veza (link) jeste ključni blok u pravljenju hiperteksta. On definiše odnose medju čvorovima. Sistem hiperteksta dozvoljava autoru da povezuje čvorove tako da kreira nelinearni dokument. Proces kretanja kroz hipertekst dokument naziva se navigacija (krstarenje). Za čitanje ovakvih dokumenata koriste se posebni programi za navigaciju – brauzeri (browser)

Multimedija Bilo koja kombinacija u jednom dokumentu: teksta, dvo- i trodimenzionalne grafike (crteža, dijagrama, planova, tehničkih crteža, itd.) Ako se korisniku dozvoli da kontroliše redosled korišćenja informaicja u računaru, program postaje interaktivna multimedija

Hipermedija Ujedinjavanje koncepta hiperteksta sa multimedijalnim sistemima dovelo je do pojma hipermedije. Hipermedija dozvoljava povezivanje informacija sa različitih medija (tekst. grafika, digitalizovani govor, zvučni zapisi, slike, animacije, video zapisi) sa nelinearnom strukturom da bi se omogućio alternativan pristup informacijama. Pored ujedinjavanja koncepta hiperteksta sa multimedijom, uopšten je i pojam veze. Beza koja ukazuje na delove dokumenta na drugom rčaunaru naziva se hiperveza (hyperlink) Povratak

URL (Uniform Resource Locator) Jednoobrazni lokator resursa predstavlja mrežno uopštenje standardnog koncepta imena datoteka. Primer: http://racunarskikutak.wordpress.com/category/nastavno-gradivo/internet-i-racunarske-mreze-osnovni-pojmovi/ Sastoji se od tri dela: Prvi deo informiše program za navigaciju koji se protokol (http)koristi za pristup datom resursu Drugi deo (racunarskikutak.wordpress.com)je ime čvora računara na kojem se resurs nalazi i Treći deo je put (staza) do resursa Za hipertekst dokumente koristi se HTTP (Hyper Text Transport Protocol).

Browsers (Programi za navigaciju) Za čitanje hipertekst dokumenata koriste se posebni programi za navigaciju – brauzeri. Postoji više ovakvih programa, ali su po zastupljenosti u korišćenju najznačajniji: Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Safari, Opera ... Povratak

Pretraživači weba (Search Engines) Za pronalaženje konkretnih stvari koje zanimaju korisnika koriste se pretraživači Interneta. Svaki od pretraživača održava svoju bazu podataka, a korisnik pretražuje tu bazu i dobija adrese na kojima se pominje podatak koji ga zanima. Uspeh pretraživanja zavisi od toga koliko se ključne reči koje je zadao korisnik podudaraju sa rečima u dokumentima u bazi.

Kompjuterizovani roboti zvani paukovi (spiders), po Web-u traže nove stranice, ažuriraju postojeće i brišu zastarele. Najpoznatiji pretraživači su Google, Yahoo, Baidu, Bing, Yandex, Ask, AOL...

KRAJ Početak Radili: Sava Katić, Vukota Vasović