Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Računarstvo i informatika
Advertisements

Програмски језик Parallaxis
Показивачи у програмском језику C Дамјан Илић; Е32 Габриела Миленковић
Јазкот C++ Мандал Сениха.
2.1.(A) Grafičke naredbe u programu
Elektronički logički sklopovi i registri
Primjena programiranja u nastavi matematike
Programiranje - Nizovi -
Uvod u funkcije Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19
LabVIEW Kratak opis softvera
Programski jezici.
Tipovi, operatori i izrazi
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 4. dio
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registri
Елементи на програмски јазици
Microsoft Access uvod u baze podataka.
Целобројно и реално дељење
Predstavljanje podataka u računaru
ЦЕЛОБРОЕН ТИП НА ПОДАТОЦИ
Logička ili Booleova algebra 1.dio
PROGRAMSKI JEZICI I PROGRAMIRANJE
Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje Petlje. FOR. WHILE
Nastavna cjelina: 2. Microsoft Excel 2010
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registry
5 NAREDBE.
Dinamičke strukture podataka
Osnove pseudo jezika operatori, funkcije
Python 8. razred Miodrag Maksimović.
Оператори и изрази Аритметички оператори Оператори на нивоу битова
VIŠEDIMENZIONI NIZOVI
Funkcije.
Vježbe 1. dio - Razvojne okoline -
Naredba case Komanda "Select Case" se koristi kada u izrazu imamo više uslova. U sledećem primjeru prikazano je korištenje naredbe “If - else“ Izraz postaje.
Ak. god. 2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
Спецификатори Иницијализација
ПРАВОСЛАВНА ВЈЕРОНАУКА
Uvod u programiranje - matematika – XII predavanje
Podaci.
Logički sklopovi Zadaci.
Читање и печатење вредности на податоци
Osnovni pojmovi; nastanak programa
PROJEKTOVANJE RAZGRANATE ALGORITAMSKE STRUKTURE
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Uvod u programiranje - matematika – V predavanje
2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
Vježbenica 1c: Pravocrtna programska struktura
Vježbenica 2: struktura grananja – 1.dio
Bit i bajt.
Projektovanje namenskih računarskih struktura u obradi signala
Увод у објектно оријентисано програмирање
Programski jezik C++ - Vježbe - 3. dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 1.dio
FOI iskustva na IRI projektima: Iskustva i izazovi IRI projekata ICT području
Osnovna Struktura programa
EXC - Funkcije - 2. dio Funkcije – drugi dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 3.dio
NetLogo – novo okruženje za podučavanje informatike
Programski jezici.
Структура програма у Паскалу
Brojni sistemi Sastoje se od skupova znakova (cifri) i pravila za pisanje cifri. Dijele se na pozicijske i nepozicijske (npr. Rimski) Najvažniji sa stanovišta.
1.6. Logičke varijable i funkcije
Funkcije u ekselu.
5. (B) RJEŠAVANJE PROBLEMA I PROGRAMIRANJE
MATLAB.
Principi programiranja
Principi programiranja
Vježbenica 3: struktura petlje – 2.dio
Informatika II-programiranje
Синтакса програмских језика и опис синтаксе
Транскрипт презентације:

Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi – Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19 Izv. Prof. Dr. Sc. Marko Maliković

Funkcija main i blok naredbi Do sada smo se već susretali s blokom naredbi - funkcijom main: #include <iostream> using namespace std; int main() { cout << "Dobar dan"; return 0; } Cijeli gornji program se sastoji od jednog bloka naredbi

Blokovi naredbi Dijelovi programa: Pišu se unutar vitičastih zagrada: koji se ponašaju kao jedinstvena cjelina (kao da se radi o jednoj naredbi) koji se možda izvode ovisno o nekom uvjetu čije se izvođenje možda ponavlja … Pišu se unutar vitičastih zagrada: {blok naredbi} ili { blok naredbi } (na koji od gornjih načina ćemo pisati blok naredbi nije važno i spada u "kozmetiku") Ako se blok sastoji samo od jedne naredbe, vitičaste zagrade se mogu izostaviti Varijable deklarirane u bloku vidljive su samo unutar njega Ovo ograničenje područja lokalne varijable zove se scope odn. doseg, domet

Blok naredbi i doseg varijabli // Primjer za dvije različite vrijednosti za varijablu a #include <iostream> #include <conio.h> using namespace std; int main() { int a = 5; int a = 1; cout << a << endl; } getch(); return 0;

Rezultat prethodnog programa

Blok naredbi i doseg varijabli // Primjer kada varijabla izvan bloka više ne postoji #include <iostream> #include <conio.h> using namespace std; int main() { int a = 1; } cout << a << endl; getch(); return 0; Prevoditelj će prilikom prevođenja gornjeg programa javiti grešku: error: 'a' was not declared in this scope

Logički tipovi C++ ima ugrađen tip bool koji može poprimiti samo vrijednosti true ili false Primjer uporabe tipa bool: bool Ozenjen = true; Operacije s logičkim vrijednostima se najviše upotrebljavaju u naredbama za grananje toka programa Pri ispisu i u aritmetičkim izrazima se logički tipovi pretvaraju u int: true se pretvara u 1 false se pretvara u 0 Isto tako, logičkim varijablama se mogu pridruživati aritmetički tipovi: Vrijednosti različite od nule se pretvaraju u true Nula se pretvara u false Drugim riječima: za predstavljanje logičkih podataka se mogu koristiti i cijeli brojevi: Nula predstavlja logičku neistinu Bilo koji drugi broj predstavlja logičku istinu

Primjeri

Primjeri

Primjeri

Primjeri

Logički operatori U C++ postoje samo tri logička operatora: true false U C++ postoje samo tri logička operatora: ! – negacija && – konjunkcija (logički i) || – disjunkcija (logički ili) Primjer korištenja: #include <iostream> using namespace std; int main() { bool tvrdnja = 2 > 1 && (3 < 2 || 3 < 4); cout << tvrdnja; return 0; } A B A && B true false A B A || B true false Logičke tvrdnje

Logički operatori U C++ postoje samo tri logička operatora: true false U C++ postoje samo tri logička operatora: ! – negacija && – konjunkcija (logički i) || – disjunkcija (logički ili) Primjer korištenja: #include <iostream> using namespace std; int main() { bool tvrdnja = 2 > 1 && (3 < 2 || 3 < 4); cout << tvrdnja; return 0; } A B A && B true false A B A || B true false Složena logička tvrdnja

Rezultati operacija poređenja Izvođenjem kôda: cout << (5 > 4) << endl; cout << (5 >= 4) << endl; cout << (5 < 4) << endl; cout << (5 <= 4) << endl; cout << (5 == 4) << endl; cout << (5 != 4) << endl; ... će se na ekranu ispisati redom: 1, 1, 0, 0, 0, 1