KOMPOZICIJA I DIJELOVI SEMINARSKOG RADA

Kompozicija seminarskog rada je raspoređivanje teme u manje cjeline (poglavlja, dijelove), ovisno o opsegu rada.

Svaki se rad sastoji od sljedećih dijelova: naslova sadržaja uvoda razrade zaključka

Naslov Naslov upućuje na temu rada pa mora biti što precizniji i po mogućnosti što kraći. Ako je potrebno, naslovu se može dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ispod naslova ili se samo piše manjim slovima. Naslov je istaknut na naslovnoj stranici završnoga rada koja mora sadržavati i sve važne podatke o učeniku: naziv i sjedište škole, adresu škole koju pohađa, školsku godinu, naziv predmeta iz kojega piše rad.

Naslovnicu treba pisati neutralnim tipom slova, Times New Roman, s najviše 3 različita fonta - najvećim slovima naslov, manjim fontom podnaslov, školsku godinu, predmet, imena mentora i učenika te najmanjim ostale podatke. Na naslovnici se uglavnom ne pišu ukrasna slova, ne crtaju crteži, ne dodaju boje, sličice i sl. Na njoj su važni jedino podaci i stoga moraju biti čitko, jasno i točno napisani.

Sadržaj Sadržaj je uobičajeno staviti na početak rada pa je preporučljivo njega prvo pročitati. Sadržaj može doći i na kraju rada, ali je zbog preglednosti uputnije staviti ga na početak. Sadržaj prikazuje strukturu rada i međusobni odnos njegovih dijelova. Njega čine naslovi i podnaslovi rada te broj stranica na kojima dijelovi (naslovi) rada počinju.

Uvod Uvod je prvi kontakt čitatelja s tekstom, on nas upućuje u problem koji će u radu biti razmatran. U uvodu je potrebno: precizirati predmet rada, tj. istaknuti o čemu će se u radu pisati; naznačiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo; može se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor određene teme

Razrada Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. U razradi treba obraditi sve ono što je navedeno u uvodu. Svaki se rad sastoji od više poglavlja koja se dijele u potpoglavlja i odjeljke. U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, slike, fotografije, ali samo ako služe kao dijelovi razrade, ako usustavljuju podatke, dopunjuju ili objašnjavaju sadržaj.

Zaključak Zaključak je završni dio rada. U njega se ne unose novi podaci, novi materijal. Iz niza detalja tu se izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti. Zaključak može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, odnosno može sadržavati i neke preporuke i podatke do kojih smo došli u radu. Zaključak obično zauzima 1 stranicu.

INFORMATIČKI DIO RADA FONT: Arial (veličina 12), Times New Roman (veličina 12) PRORED: 1.5 redak Tekst treba obostrano poravnati (naslove ćemo naknadno oblikovati), a standardni prored je 1,5. Postupak: a) označi sve (Uređivanje→Odaberi sve) b) poravnavanje je obostrano (Oblikovanje →Odlomka →Poravnanje: Justified) c) prored je 1,5 (Oblikovanje→Odlomak →Prored: 1,5 lines)

MARGINE: 3 cm lijevi, 3 cm gornji, 3 cm donji, 2 cm desni Postupak: Datoteka →Postavljanje stranice →kartica Margine→ Margine(Top, Bootom, Left, Right) staviti na 3 cm, a uveznu (Gutter) na 1 cm. ( ove postavke vrijede ako se rad planira uvezati)

NUMERIRANJE STRANICA: naslovnica i sadržaj se ne numeriraju NUMERIRANJE STRANICA: naslovnica i sadržaj se ne numeriraju. Stranica s uvodom se numerira brojem 1 i numeracija ide do završno sa zaključkom, a nakon toga stranice se ne numeriraju. Postupak: a) Umetanje→ Brojevi stranica b) Možemo odabrati hoće li brojevi stranica biti gore ili dolje (Posititio) lijevo, desno ili u sredini (Alignment) c) Naslovna stranica bez oznake broja stranica (ostaviti prazno Show number on first page)

TABLICE I SLIKE: Tablice i slike numeriraju se brojevima (tablica 1, 2...; Sl. 1, 2....) Svaka tablica i slika mora imati naslov (i bilješku o izvoru ukoliko su preuzete iz literature). Broj i naslov tablice stavlja se iznad tablice, dok se broj i naslov slike stavlja ispod slike.

CITIRANJE Kada citiramo nekog autora, citat je potrebno staviti u navodnike, primijeniti kurziv (stil Italic) te navesti koga smo citirali. Za to se mogu koristiti fusnote. U fusnote se mogu stavljati i definicije, napomene i sl. a) Umetanje→ Reference→ Fusnote→ OK: u tekstu se pojavio redni broj fusnote (1) b) Na istoj stranici ispod teksta iza znaka 1 potrebno je dopisati komentar na citat ovako Primjer: „Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu.“1 ___________________ 1 Grundler, D., Blagojević, L.: Informatika 1, Zagreb: Školska knjiga, 2007., str. 14.