Mjerenje Pritiska Student:Amar Merdić

UVOd Pritisak je jedna od najčešće mjerenih veličina u tehnici i industriji uopšte.Tačnost mjerenja pritiska u pojedinim postrojenjima je od izuzetnog značaja pa se stoga mjeračima pritiska odnosno njihovim karakteristikama mora posvetiti naročita pažnja.

DEFINICIJA PRITISKA Pritisak fluida predstavlja djelovanje normalne sile svedene na jedinicu površine. Razlikuju se: Stvarni pritisak (p) Zaustavni pritisak (pt)

Mjerne jedinice Oznaka za pritisak je p, a osnovna SI jedinica je Pa (Pascal). Prema definiciji pritisak od jednog Pa je djelovanje sile od 1 N (Newtona) na površinu od jednog kvadratnog metra.Jedinica Pascal (Pa) je mala po iznosu tako da se u tehnici vrlo često koristi jedinica 1 bar koja je 105 veća od Pa.

Mjerenje pritiska Razlikuju se tri kategorije mjerenja pritiska: mjerenje apsolutnog pritiska mjerenje atmosferskog (barometarskog) pritiska mjerenje diferencijalnog pritiska

Mjerni uređaji za mjerenje pritiska Mjerni uređaji za mjerenje pritisak nazivaju se manometri. Prema principu rada manometri se mogu podijeliti na tri osnovne grupe: Hidrostatički, Mehanički, Elektronski manometri.

Podjela mjernih uređaja za pritisak prema mediju koji se koristi za rad manometara: • Tekućinski manometri, • Deformacijski manometri, • Vakuumetri.

Hidrostatski manometri Hidrostatički manometri su apsolutni manometri jer oni direktno pokazuju pravu vrijednost pritiska. . U grupu hidrostatičkih manometara ubrajaju se: • U-cijev, • Obrnuta U-cijev, • U-cijev sa jednim sa jednim zatvorenim krakom, • Manometar sa posudom, • Kosi manometar, • Nagnuta U-cijev, • Prstenasta vaga, • Betzov manometar

U-cijevni manometri Diferencijalni manometar Manometar u obliku (U-cijev) obrnute U-cijevi

Manometar sa nagnutom cijevi Kosi manometar Manometar sa nagnutom cijevi

Prstenasta vaga

Elektronski manometri Za industrijsku primjenu, naročito u procesnoj tehnici, često je potrebno da se mjerni signali sa mjerača protoka direktno koriste za automatiku procesa i računarsku obradu. . Prema načinu pretvaranjadeformacije (sile) u električni izlaz razlikuju se: elektromagnetni (indukcioni), piezoelektrični kapacitivni piezorezistivni mjerači pritiska.

Indukcioni manometri Elektromagnetni mjerači pritiska a)indukcioni b)diferencijalni indukcioni c) LVDT mjerač pritiska.[6]

Piezoelektrični mjerači pritiska Piezoelektrični mjerač pritiska a) standardna izvedba b) piezoelektrik kao rezonator c) odziv gredice na pritisak

Kapacitivni mjerači pritiska Princip rada kapacitivnih mjerača pritiska a) mjerač pritiska b) mjerač diferencijalnog pritiska

Piezorezistivni mjerači pritiska Praktična izvedba piezorezistivnog mjerača pritiska

Mehanički manometri U grupu mehaničkih manometara spadaju manometri sa: • cijevnom oprugom, • membranskom oprugom, • nabranom oprugom.

Manometar sa cijevnom i membranskom oprugom

Deformacioni manometri Deformacioni manometri rade na osnovu elastične deformacije materijala koja nastaje pod djelovanjem razlike pritiska. Dijele se na: • Bourdonove cijevi, • membrane, • mjehove

Bourdonov manometar

Senzori pritiska Klasični senzori sa Bourdonovom cevi ili sa membranom su najčešće u upotrebi, jer odlično rade, ali imaju jednu manu, zbog koje se više ne ugrađuju na važnim mjernim mjestima. Hodovi pretvaračkih elemenata kod njih iznose od 1 do 3 milimetara, za razliku od deformacija kod modernih senzorskih mjerača pritiska koji ne prelaze nekoliko mikrona. Ovi minimalni pomaci omogućuju prednosti: • veliku brzinu odziva (standardno oko 2 ms. ), • visoku linearnost, • otpornost na preopterećenja i • dugotrajnost bezotkaznog rada.

Hvala na pažnji