Krš i krški oblici

CaCO₃ + H₂O + CO₂  Ca(HCO₃)₂ Krš – specifičan oblik reljefa karakterističan samo za topljive stijene  vapnenac (mineral kalcit - CaCO₃) Vapnenac – primarno neprospusna stijena koja je tijekom geološke prošlosti ispucala tektonskim pokretima Kroz pukotine voda snažno korozivno djeluje Korozija – proces otapanja vapnenca pod utjecajem H₂O i CO₂ Kiša pada (H₂O) i apsorbira ugljikov dioksid (CO₂)  slaba karbonatna kiselina (H₂CO₃) CaCO₃ + H₂O + CO₂  Ca(HCO₃)₂ Površinska voda  pukotinska cirkulacija  podzemna voda Krški reljef: američki, europski i azijski mediteran

POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI 1. kamenice – manja udubljenja koja nastaju korozivnim djelovanjem vode na vapnencu

2. škrape – usporedni žljebovi oštrih bridova - ukoliko ih ima mnogo  škrapar ili ljuti krš

3. ponikve – najčešće okruglo udubljenje promjera uglavnom nekoliko desetaka metara na dnu se nalazi plodno tlo crvenica (neotopivi dio vapnenca) ukoliko ih ima mnogo  boginjavi krš

4. uvale – izduženo udubljenje u kršu koje nastaje spajanjem više ponikvi na dnu je plodno tlo crvenica 5. polja u kršu – plodna površina najvećih dimenzija (i do nekoliko desetaka kilometara) - njim uglavnom teče rijeka na nepropusnoj podlozi i ponire na rubu polja npr. Ličko polje - na dnu se nalazi plodno tlo crvenica

6. zaravni u kršu – prostrane uravnjene površine npr. Kordun  kupasti krš – poseban oblik u tropskim krajevima gdje je zbog velike vlage prisutna snažna korozija pa se razvijaju vodoravni krški oblici s usamljenim uzvisinama strmih padina npr. jugoistočna Kina

Evolucija krša

PODZEMNI KRŠKI OBLICI  Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika - u Hrvatskoj je istraženo preko 13 000 speleoloških objekata 1. jame – vertikalno udubljenje u kršu uglavnom duboko nekoliko desetaka metara, ali može i preko 1000 m (Lukina jama 1392 m na Sjevernom Velebitu i Reseau Jean – Bernard u Francuskoj 1602 m)

Jame na Sjevernom Velebitu

2. špilja – horizontalno udubljenje u kršu duboko uglavnom nekoliko stotina metara ali može i nekoliko stotina kilometara (Đulin ponor – Medvedica kod Ogulina – ponor rijeke Dobre s dužinom od 16 km i Mammoth Cave u SAD-u s dužinom od preko 500 km)  špiljski ukrasi: stalaktiti – vise sa svodova stalagmiti – uzdižu se sa dna stalagnati – nastaju ukoliko se povežu stalagmit i stalaktit špiljski ukrasi nastaju kad voda s otopljenim kalcijevim karbonatom ( Ca(HCO₃)₂ ) naiđe na podzemnu šupljinu (špilju) i onda CO₂ hlapi pa se taloži kalcit (CaCO₃)

VODE U KRŠU vrulje – podmorski izvori vode npr. Podvelebitski kanal i Učka vrela – izvori na površini npr. vrelo rijeke Cetine ponornice – rijeke koje izviru na kontaktu vapnenca s nepropusnom stijenom (npr. fliš) i poniru na rubu krškog polja

KRŠ I KRŠKI OBLICI krš - reljef na topljivim stijenama - krška korozija: CaCO3+H2O+CO2  Ca(HCO3)2 a) površinski krški oblici: kamenice, škrape, ponikve, uvale, polja u kršu, zaravni (prepisati definicije iz udžbenika ili iz PP prezentacije) b) podzemni krški oblici: jame (vertikalne), špilje (horizontalne) - špiljski ukrasi: stalaktiti, stalagmiti i stalagnati - boginjavi krš, kupasti krš, ljuti krš - bogatstvo vode u podzemlju, nedostatak vode na površini - vode u kršu: vrela (izvor na površini), vrulje (izvor ispod razine mora), ponornice (teku nepropusnom podlogom i poniru na rubu krškog polja)