2. Jezik računala Bit i bajt

Što je računalo? Računala koja rabimo u svakodnevnome radu nazivamo i digitalnim uređajima. Riječ digitalno govori da računala sve podatke, riječi, slike, glazbu spremaju u obliku brojeva.

Kako radi računalo? Računalo radi na principu prekidača koji mogu biti, poput sklopke (prekidača) za svjetlo (slika 1.), u dva položaja: isključeno i uključeno. Ta dva stanja možemo opisati na sljedeći način: • isključeno opisujemo nulom (0), nema struje, ne svijetli • uključeno opisujemo jedinicom (1), ima struje, svijetli.

Dva stanja sklopke Računalo poznaje i radi samo s dva stanja

Bit Svaki podatak i naredbu računalo prikazuje kombiniranjem upravo tih dvaju stanja na vrlo velikome broju sklopki uz pomoć samo dviju znamenki, 0 i 1. Za tako prikazane podatke i naredbe kažemo da su binarno predstavljeni, a svaku nulu i jedinicu pomoću kojih su predstavljeni podaci nazivamo bit i označavamo malim slovom b. Bit je kratica od engleskih riječi binary digit, što znači binarna znamenka.

Binarni brojevni sustav U matematici se brojevni sustav sastavljen od ove dvije znamenke (0 i 1) naziva binarni brojevni sustav. Sve podatke računalo mora pretvoriti u bitove (tj. nule i jedinice).

Spremnici Računalo pohranjuje, tj. pamti podatke u posebnim sklopovima i uređajima koje jednim imenom nazivamo spremnici za podatke ili skraćeno spremnici. Spremnik u računalu možemo zamisliti kao niz malenih sklopki koje mogu biti u dva različita položaja (stanja): uključeno isključeno.

Vježba 1. Ako jedna binarna znamenka ima samo dva različita zapisa (npr. “0” ili “1”, ili “uključeno” ili isključeno” ili pak “svijetli” ili “ne svijetli”), koliko onda različitih zapisa možemo prikazati s dvije ili više binarnih znamenki?

Zastavica na sandučiću predstavlja dva moguća stanja. Kada poštar stavi pošiljku u sandučić, podigne zastavicu pa ona obavještava ukućane da je stigla pošta – zastavica predstavlja stanje 1. Ako je zastavica spuštena, pošte nema – zastavica predstavlja stanje 0

Kombiniranjem dvaju bitova možemo zapisati četiri različita stanja:

Kombiniranjem triju bitova možemo zapisati osam različitih stanja:

Bajt Skupinu od osam bitova nazivamo jedan bajt (engl. byte). Jednim bajtom možemo zapisati 256 različitih zapisa (2 · 2 · 2 · 2 · 2· 2· 2· 2). Skupinu bajtova koji predstavljaju cjelovit podatak zovemo binarna riječ. Binarne riječi mogu biti sastavljene od različitoga broja bajtova, najčešće dva, četiri ili osam.