HTML 2.

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Računarstvo i informatika
Advertisements

Направити добру Power Point презeнтацију ...
ARITMETIČKO LOGIČKA JEDINICA
ИНФОРМАТИЧКЕ ТЕХНОЛОГИЈЕ
Slike.
HTML Лекција 1: Основи Предмет: Интернет технологии, вежби Наставник:
Наставна целина 1 Рад са табелама MS Excel
Припрема за СИР Предшколска педагогија Методика ВОР-а
Uvod u programiranje - matematika – XII predavanje Moduli. OOP
Рад са листама. Рад са хипервезама
Показивачи у програмском језику C Дамјан Илић; Е32 Габриела Миленковић
Kratko uputstvo za koriscenje pretrage
Primjena programiranja u nastavi matematike
Јелена Бошковић, проф. Рачунарства и информатике
Слике Слике се не кодирају у HTML документ, већ се наводи путања до слике. За приказивање слика користи се елемент IMG. Елемент IMG има само почетни маркер.
Nastavna jedinica: 4.4. Jezik HTML 4.5. Oznake i parametri HTML jezika
HTML 5 и напреднији тагови и атрибути HTML 4 -a
3. 4. Дизајн статичких веб страна
Уређивање чланака на Википедији Србије
Microsoft Access uvod u baze podataka.
Uvod o webu.
OPERA.
Responzivne web stranice
Припрема за СИР Курикулуми предшколског васпитања
Nastavna cjelina: 2. Microsoft Excel 2010
Отварање налога на сервису за проверу оригиналности радова Ithenticate
6.3. Oblikovanje teksta na slajdovima
KOMPOZICIJA I DIJELOVI SEMINARSKOG RADA
Umetanje ovog slajda u prezentaciju
5 NAREDBE.
Ms Word 2010 Oblikovanje znakova.
КОМУНИКАЦИЈА И КУЛТУРА
(Cascading Style Sheets)
Aнимиране позадине
OSI referentni model Miljan G. Jeremić.
Meni Home II dio.
Izgled prve stranice T7 7.1 Zrakoplovi (Canadair, Air tractor)
Ak. god. 2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
Upute za izradu seminarskog rada
INTERNET Internet predstavlja globalnu računarsku mrežu, tj. mrežu svih mreža koja nema vlasnika i ne pripada nijednoj državi, a na njoj se mogu naći.
Podaci.
2018/2019 izv. prof. dr. sc. Marko Maliković
MS excel 2010 Grafikoni.
Razne mogućnosti programa
4. MREŽNE STRANICE 4.1. Što su mrežne stranice?.
PRAVLJENJE FORMULARA Biranjem opcije Create form by using wizard, izrada forme se vrši u nekoliko koraka: U ovom koraku se biraju polja iz tabela koja.
Tehnike objavljivanja
Uvod u program Razne radnje s objektima
Brojčani podaci Formule
KREIRANJE GRAFIKONA U EXCEL-U
7.3. Oblikovanje teksta na slajdovima
LV FIZIKA /18.
Ms Word 2010 Oblikovanje odlomaka.
WORLD WIDE WEB “Globalna hipermedijalna inicijativa ciljno (namensko) pronalaženje informacija”. (skr. WWW, W3) URL i Browseri Značenje Hipermedija Pretraživači.
? Razvoj Mogucnosti CORTANA Opcije Prednosti SLedeca.
Структура програма у Паскалу
PROFIL INTERNET Internetski servisi.
Programiranje za Internet
Hyper Text Markup Language
2. Sklopovlje i prog. podrška
МЕЂУНАРОДНИ ДАН ПИСМЕНОСТИ
Principi programiranja
Zbrajanje decimalnih brojeva
Dijeljenje decimalnih brojeva
Rešavanje problema pomoću računara
Cascading Style Sheets
Pretaživanje brodskih resursa SDS
Java script.
Slanje platnih listića putem a podešavanja za microsoft office 2007
Транскрипт презентације:

HTML 2

Liste Liste u jeziku HTML su navođenje, popisivanje onih delova teksta, koji se ne mogu svesti na prethodno opisane elemente logičke strukture (pasus, odeljak, i sl). Razlikuju se tri vrste lista: Nenumerisane Numerisane Neuređene

Nenumerisane liste liste u kojima se stavke nabrajaju bez navođenja rednih brojeva Unose se pomoću <ul> taga Pojedinačne stavke liste se definišu pomoću <li> taga <Li> tag je prost tag

Numerisane liste liste sa navodjenjem rednog broja Definiše se pomoću taga <ol> Opšta struktura ove liste izgleda ovako: <OL> <LI> Element 1 liste <LI> Element 2 liste . . . . . </OL>

Primer Godisnja doba su: <ol> <li>prolece <li>leto <li>jesen <li>zima </ol>

Numerisane liste <Ol> tag po default-u koristi arapske brojeve, ali se njegova vrednost može promeniti pomoću atributa type Atribut type može imati sledeće vrednosti: A-velika slova a-mala slova I-rimski brojevi i-mali rimski brojevi

Primer <ol type="I"> <li>prolece <li>leto <li>jesen <li>zima </ol>

Nenumerisane liste Opšta struktura za ovu vrstu lista je (UL – unordered list) <UL> <LI> Element 1 liste <LI> Element 2 liste . . . . . </UL>

Nenumerisane liste Da bi se promenio simbol ispred stavki koristi se atribut type, koji može imati vrednosti: Circle-okruglo dugme Disc-ispunjeno okruglo dugme Square-kvadratno dugme

Primer <ul type="square"> <li>prolece <li>leto <li>jesen <li>zima </ul>

Neuređene liste Dobijaju se pomoću <dl> taga Svaka stavka liste se sastoji iz dva dela: Termina koji želimo da definišemo i Njegove definicije Za termin se koristi <dt> tag Za definiciju se koristi <dd> tag

Opšta struktura neuređene liste <DL> <DT> odrednica 1<DD>opisodrednice 1 <DT> odrednica 2 <DD>opisodrednice 2 . . . . . </DL>

Primer Prolece: traje od 21. marta do 21. juna. Leto: traje od 21. juna do 21. septembra. Jesen: traje od 21. septembra do 21. decembra. Zima: traje od 21. decembra do 21. marta.

Kod za prethodni primer?

Lista unutar liste-primer <UL> <LI> A few New England states: <LI> Vermont <LI> New Hampshire <LI> Maine </UL> <LI> Two Midwestern states: <LI> Michigan <LI> Indiana

Primer za vežbu <HTML> <HEAD> <TITLE>Opisne liste</TITLE> </HEAD> <BODY> <DL> <DT>piko- <DD> prefiks nekoj jedinici koji pokazuje milioniti deo milionitog dela te jedinice; <DT>nano- <DD> prefiks nekoj jedinici koji pokazuje milijarditi deo te jedinice; <DT>mikro- <DD>prefiks nekoj jedinici koji pokazuje milioniti deo te jedinice; </DL> </BODY> </HTML>

Zadatak za vežbu-napisati kod za sledeći izgled dokumenta u prozoru browser-a

Formatiranje teksta

Formatiranje teksta <center> </center> Tag <font> može imati atribute face, size i color Atributom face definišemo tip fonta: <font face="Comic Sans MS"> Tekst. </font> <font face="Comic Sans MS,Arial,Courier"> Atributom size definišemo veličinu fonta: <font face="Comic Sans MS" size="3">Comic Sans MS</font>

Formatiranje teksta HTML razlikuje 7 veličina slova koje nose vrednosti od 1 do 7. Podrazumevana veličina je 3 Atribut color omogućava definisanje boje teksta <font color="#ff0000"> tekst. </font>

Formatiranje teksta bold <b>bold</b> strong <strong>strong</strong> italic <i>italic</i> underline <u>underline</u> strike <strike>strike</strike> H2O H<sub>2</sub>O 22=4 2<sup>2</sup>=4

Linkovi

Pojam linka Vezuje se za pojam hiper-veze Hiper-veza predstavlja mogućnost da se čitanje teksta iz čvora1 nastavi u čvoru2 Definiše se pomoću taga anchor na sledeći način: <A atribut> ... </A>.

Link Polazni čvor označava u tekstu onu poziciju sa koje se prelazi na neki drugi tekst i kodira se pomoću atributa HREF: <A HREF= adresa čvora 2> pozicija u čvoru 1 sa koje se prelazi na čvor 2 </A> Dolazni čvor je ili adresa neke datoteke ili tag koja obeležava deo teksta. Definiše se pomoću atributa NAME: <A NAME= pozicija u čvoru 2> tekst u čvoru 2 na koji se prelazi iz čvora 1 </A> Atribut NAME nije obavezan. Ukoliko se on izostavi, navigator se pozicionira na početak dokumenta u čvoru 2, a inače na naznačenu poziciju.

Vrste linkova Linkovi sa kojima se može pristupiti nekom drugom delu iste te stranice u kojoj se link i nalazi <A HREF="#adresa"> tekst na koji se može "kliknuti" </A> <A NAME= "adresa"> dolazni tekst </A>

Vrste linkova Drugu vrstu bi činili linkovi do neke druge stranice u okviru iste te prezentacije To se postiže definisanjem taga <a> sa atributom href i nazivom HTML fajla do kojeg se želi da se napravi veza. <a href="Prosla.html"> Veza do stranice Prosla.html </a> Kada se mišem klikne na tekst "Veza do stranice Prosla.html" u browseru će se prikazati stranica Prosla.html.

Navodjenje putanje vrednost href atributa mora se postaviti celokupna putanja koji vodi do tog fajla (npr. c:\Prezentacija\Primer\Prosla.html).

Vrste linkova Treću vrstu bi činili linkovi do stranice u nekoj sasvim drugoj prezentaciji koja može biti postavljena na računaru koji se nalazi na nekom sasvim drugom serveru potrebno je navesti celu web adresu te prezentacije Opšti oblik adrese koja se pojavljuje kao vrednost HREF atributa je http://server.domen/putanja/imeDokumenta http://www.etf.bg.ac.rs

Slanje poruke na mail adresu a href="mailto: marijanabajic@ymail.com"> Posaljite e-mail poruku! </a>

Primer <HTML> <HEAD> <TITLE>Spoljne reference</TITLE> </HEAD> <BODY> <p>Poziv strane o HTML-adresiranju:</p> <a href="http://www.w3.org/hypertext/WWW/Addressing/Addressing.html">Adresiranje</a> </BODY> </HTML>

Primer <HTML> <HEAD><TITLE> Primer unutrasnjeg referisanja</TITLE></HEAD> <H2>Osnovi programiranja </H2> <OL> <LI> <A HREF="#html"> Web i jezik HTML </A> ; <LI> <A HREF="#algo"> Osnovni algoritmi</A> <LI> <A HREF="#c"> Uvod u C</A> </OL> <H3> <A name="html"> Web i jezik HTML</A> </H3> <p>................<BR> ................</p> <H3> <A name="algo"> Osnovni algoritmi </A> </H3> <H3> <A name="c"> Uvod u C </A> </H3> </UL> </BODY> </HTML>