HRVATSKI NARODNI PREPOROD – ILIRIZAM – HRVATSKI ROMANTIZAM (1835-1845)

DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE JEZIČNA PROBLEMATIKA KNJIŽEVNE VRSTE HRVATSKI NARODNI PREPOROD I EUROPSKI ROMANTIZAM

KULTURNI ŽIVOT ILIRACA ZNAČAJ NOVINA I DANICE ZANIMLJIVOSTI IZ ŽIVOTA VELIKE LIČNOSTI

Društveno-političke prilike: politički razjedinjena Hrvatska: uža Hrvatska svedena na područje Zagreba i njegove okolice, Dalmacija i Istra pod izravnom upravom Austrije, središnja Hrvatska i Slavonija pripadaju području tzv. Vojne krajine (pod dominaciojm Austrije) - društveni sustav sveden na dvije društvene kategorije: plemići i seljaci tek na pomolu građanska klasa

Jezična problematika 1830. Ljudevit Gaj - Kratka osnova horvatsko slavenskoga pravopisanja Iznosi prijedlog reforme grafije – uvodi dijakritičke znakove Jedno slovo = jedan znak Janko Drašković 1832. objavljuje “Disertaciju” Štokavski jezik – temelj književnog jezika (1836.)

Književne vrste: LIRIKA Ljudevit Gaj “Horvatov sloga i zjedinjenje”, Dimitrija Demeter “Pjesma Hrvata”, Pavao Štoos “Kip domovine vu početku leta 1831”, Antun Mihanović “Horvatska domovina”, Stanko Vraz zbirka “Đulabije”, Petar Preradović “Mrtva ljubav”, “Rodu o jeziku”, “Ljudsko srce”, “Putnik” i dr.

EPIKA: Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića Dimitrija Demeter: Grobničko polje DRAMA: D. Demeter: Teuta I.Kukuljević Sakcinski:Juran i Sofija Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac

DISKURZIVNI OBLICI: Putopisi: Matija Mažuranić “Pogled u Bosnu”, Antun Nemčić “Putositnice” Književna kritika (S. Vraz), kazališna kritika (D. Demeter)

Hrvatski narodni preporod i europski romantizam Književnost je utemeljena na novim vrednotama – sloboda mašte, osjećaji, iracionalnost, okrenutost prirodi Preokupacija osobnošću u doživljaju svijeta, života, društva Nacionalno povijesna tematika Pejzaž, mistično okultne tematika Ilirski pokret – hrvatski romantizam Tematika: nacionalno-povijesna osobnih preokupacija (Vraz, Preradović) Bajronovski tip junaka (Smrt Smail-age Čengića) Kontrast kao stilsko sredstvo Prihvaćanje i proučavanje tradicije narodnog stvaralaštva Vrazov doprinos

Kulturni život iliraca Osnivanje kulturnih ustanova – od 1838. nastaju ilirske (narodne) čitaonice 1840. početka Hrvatskog narodnog kazališta 1842. osnivanje Matice ilirske –zadaća objavljivanje i širenje hrvatske knjige 1842. književni časopis “Kolo”

Značaj novina i Danice Borba za novine -1834. Gaj dobiva dozvolu 1835. godine – izlaze Novine Horvatske i Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska 1836. preimenovane u Ilirske novine ii Danica ilirska Izlaze na štokavskom kao afirmacija kulturnog programa i jedinstvenog književnog jezika Veliki broj suradnika, pišu se budnice i davorje

Zanimljivosti iz života Organiziranje balova kao potpora ilirskom pokretu Ilirski amblem na odjeći, uporabnim predmetima Uz Maticu ilirsku i

Velike ličnosti Ljudevit Gaj Grof Janko Drašković Stanko Vraz Dimitrije Demeter Ivan Mažuranić Petar Preradović Vjekoslav Babukić Ivan Kukuljević Sakcinski