REALIZAM 1880. – 1892./1895.

Početak: smrt Augusta Šenoe 1881 Početak: smrt Augusta Šenoe 1881. I pojavljivanje nove generacije pisaca Stilski početak: 1960. Članci A. Šenoe “Naša književnost” i “Zašto pišemo?” Kraj: pojavljivanje A.G.Matoša na sceni 1892. Kraj u druš. kontekstu: spaljivanje mađarske zastave 1895.

Društvene prilike traje mađarizacija (ban Hedervary 1883 – 1903) po principu zavadi pa vladaj, totalni je rastroj među hrvatskim strankama, plemstvo propada, agrarna kriza, pravaši na čelu s Antom Starčevićem zalažu se za samostalnu i neovisnu državu bez doticaja s A-U

1895. Car Franjo Josip I. doputovao je 14. listopada na svečano otvorenje novoga kazališta u Zagrebu pročitana spomen-povelja koju su potpisali car i ostali uglednici, a potom je, u zalemljenom olovnom tuljcu, umetnuta u šupljinu središnjega stupića balkona na prvom katu i potom pokrita kamenom pločom. dan 50-obljetnice zgrade, 1945., ustanovljeno da je dragocjeni svitak nestao

1895. pošto je povelja uložena, car je tri puta, za tu prigodu posebno oblikovanim srebrnim čekićem udario o središnji stupić balustrade balkona, čime je simbolično označio završetak izgradnje novoga zagrebačkog kazališta

1895. Na kraju je večeri otpjevana posljednja slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski, pri čemu je poznati zbor U boj, u boj! izazvao opće oduševljenje u gledalištu

1895. za careva boravka u Zagrebu, hrvatski su sveučilištarci, medu kojima i Stjepan Radić i Vladimir Vidrić, spalili madarsku zastavu na Trgu bana Jelačića

Časopisi u njima se po prvi put predstavljaju najvažnija djela i oni su slika kulturne atmosfere tog vremena - ( Vienac; Hrvatska vila – Vjenceslav Novak; Balkan-A, Kovačić)

Teme u književnosti nacionalno – politički problemi društveno – ekonomski problemi (problem propadanja plemstva) odnos selo – grad tj. odlazak iz sela u grad i obratno utjecaj francuske i ruske literature

Teme u književnosti Pravaši (Starčević) su smatrali da – djelo treba prikazivati život onakavim kakav zaista jest i bez uljepšavanja, ali ga treba i kritizirati Narodnjaci (Šenoa) – treba se isticati moralni aspekt društva. Pisac mora prikazati život idealnim, a ne onakvim kakav zaista jest.

Književne vrste ROMAN (Kovačić, Gjalski, Novak, Kumičić) PRIPOVJETKA (Kozarac) POEZIJA (Kranjčević) DRAMA

Regionalna podijeljenost SLAVONIJA: Josip Kozarac ISTRA I PRIMORJE: Eugen Kumičić Vjenceslav Novak ZAGORJE: Ante Kovačić Ksaver Šandor Gjalski LIKA: Josip Draženović

Obilježja književnosti Više nije u središtu pojedinac, već je on samo predstavnik političkih ideja, stranaka te je predstavnik staleža (roman) Fabula je najvažnija i nema psihologizacije junaka Realno se iznosi život Glavni junak je NAROD Autori pišu najčešće o krajevima iz kojih su potekli

Slikarstvo Vjekoslav Karas: Rimljanka s lutnjom