Vježbenica 2: struktura grananja – 1.dio

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
ARITMETIČKO LOGIČKA JEDINICA
Advertisements

Јазкот C++ Мандал Сениха.
Elektronički logički sklopovi i registri
6.1. Sustavno prikupljanje sadržaja s interneta
Primjena programiranja u nastavi matematike
Programiranje - Nizovi -
Uvod u funkcije Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19
Tipovi, operatori i izrazi
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 4. dio
Hierarchical Clustering
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registri
Microsoft Access uvod u baze podataka.
Целобројно и реално дељење
Krug i kružnica.
VJEŽBA složenie naredbe.
ЦЕЛОБРОЕН ТИП НА ПОДАТОЦИ
Preslikavanje ravnina
Preslikavanja ravnine
Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje Petlje. FOR. WHILE
Nastavna cjelina: 2. Microsoft Excel 2010
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registry
Dinamičke strukture podataka
Osnove pseudo jezika operatori, funkcije
Python 8. razred Miodrag Maksimović.
Оператори и изрази Аритметички оператори Оператори на нивоу битова
Ms Word 2010 Oblikovanje znakova.
VIŠEDIMENZIONI NIZOVI
Naredba case Komanda "Select Case" se koristi kada u izrazu imamo više uslova. U sledećem primjeru prikazano je korištenje naredbe “If - else“ Izraz postaje.
Спецификатори Иницијализација
Što je to kružnica?.
Razlomljeno linearno programiranje
A-Osnovni + + U S Č P = 550 Vreme rešavanja: 1 Minut
Podaci.
Osnovni pojmovi; nastanak programa
PROJEKTOVANJE RAZGRANATE ALGORITAMSKE STRUKTURE
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Periodične transakcije
MS EXCEL.
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
Primjena trigonometrije izvan školskih klupa…
BAZE PODATAKA.
Vježbenica 1c: Pravocrtna programska struktura
Zadaci za vježbu Q-Basic Dušanka Tomić.
Pitagora Projekt Učenika osmih razreda OŠ J. Dalmatinca Pag.
Uvod u program Razne radnje s objektima
Brojčani podaci Formule
Osna simetrija Zrcaljenje s x x.
Fraktali Cantorov skup H. Von Koch Samosličnost.
7.3. Oblikovanje teksta na slajdovima
Programski jezik C++ - Vježbe - 3. dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 1.dio
Osnovna Struktura programa
EXC - Funkcije - 2. dio Funkcije – drugi dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 3.dio
5. razreda.
Integrisani informacioni sistemi
IDEMO U SREDNJU 2019./2020..
USPOREĐIVANJE BROJEVA
Funkcije u ekselu.
5. (B) RJEŠAVANJE PROBLEMA I PROGRAMIRANJE
MOD MOD je aritmetički operator – predstavlja ostatak cjelobrojnog dijeljenja. Ako je MOD = 0, tada je broj djeljiv bez ostatka. Gleda se samo ostatak.
Napisati program koji izračunava sledeću formulu
MATLAB.
Principi programiranja
Principi programiranja
Suprotni brojevi i apsolutna vrijednost
Vježbenica 3: struktura petlje – 2.dio
Informatika II-programiranje
Транскрипт презентације:

Vježbenica 2: struktura grananja – 1.dio

Primjer 33 Treba unijeti dva realna broja i jedan od 4 osnovna aritmetička operatora. Ovisno o unesenom operatoru, program računa i ispisuje rezultat koji se dobije kada se odabrani operator primijeni na unesene brojeve. Unesi prvi broj: Unesi drugi broj: Unesi zeljeni aritmeticki operator: … … … = … ili To nije jedan od cetiri osnovna aritmeticka operatora. Sanda, 2019.

Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath> using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<cmath> using namespace std; int main() { float a,b; char c; cout<<"Unesi prvi broj:"; cin>>a; cout<<"Unesi drugi broj:"; cin>>b; cout<<"Unesi zeljeni aritmeticki operator:"; cin>>c;

Sanda, 2019. if(c=='+') cout<<endl<<a<<c<<b<<"="<<a+b<<endl; else if(c=='-') cout<<endl<<a<<c<<b<<"="<<a-b<<endl; else if(c=='*') cout<<endl<<a<<c<<b<<"="<<a*b<<endl; else if(c=='/') cout<<endl<<a<<c<<b<<"="<<a/b<<endl; else cout<<endl<<"To nije jedan od cetiri osnovna \ aritmeticka operatora"<<endl; return 0; }

Primjer 33 Provjera programa: Sanda, 2019.

Primjer 34 Treba unijeti tri realna broja pa pronaći i ispisati najmanji. Upisi prvi broj : Upisi drugi broj : Upisi treci broj: Ako se upisu brojevi: ..., ... i ... najmanji od njih je ... Sanda, 2019.

Primjer 34 Napomena: Jedan od mogućih načina rješenja ovog problema je uvođenje pomoćne varijable min u koju se na početku sprema prvi broj. Preostali se brojevi uspoređuju sa sadržajem pomoćne varijable. Ako je neki od brojeva manji od sadržaja varijable min, privremeno se pohranjuje u min. Sanda, 2019.

Primjer 34 Sanda, 2019.

#include<iostream> using namespace std; int main() { Sanda, 2019. #include<iostream> using namespace std; int main() { float a,b,c,min; cout<<"Upisi prvi broj:"; cin>>a; cout<<"Upisi drugi broj:"; cin>>b; cout<<"Upisi treci broj:"; cin>>c; min=a; if (b<min) min=b; } if (c<min) min=c; cout<<"Ako se upisu brojevi: "<<a<<", " <<b<<" i " <<c<<" najmanji od njih je "<<min; return 0;

Primjer 34 Provjera programa: Sanda, 2019.

Primjer 35 Treba unijeti tri realna broja pa ih ispisati od najmanjeg ka najvećem. Upisi prvi broj : Upisi drugi broj : Upisi treci broj: Brojevi: ..., ... i ... poredani od najmanjeg ka najvecem: ..., ..., ... Sanda, 2019.

Primjer 35 Problem se može riješiti tako da se pronađu najveći i najmanji broj po ugledu na prethodni primjer. Kod traženja srednjeg broja polazi se npr. od pretpostavke da srednji broj mora biti različit i od najmanjeg i od najvećeg broja (koristit će se logički operator I (&&) i operator uspoređivanja različito (!=) ). ili SR = A + B + C - MIN - MAX Sanda, 2019.

Primjer 35 Sanda, 2019.

Primjer 35 Sanda, 2019.

#include<iostream> using namespace std; int main() { Sanda, 2019. #include<iostream> using namespace std; int main() { float a,b,c,min,mid,max; cout<<"Upisi prvi broj:"; cin>>a; cout<<"Upisi drugi broj:"; cin>>b; cout<<"Upisi treci broj:"; cin>>c; min=a; if (b<min) min=b; } if (c<min) min=c;

if ((b!=max)&&(b!=min)) mid=b; if ((c!=max)&&(c!=min)) mid=c; Sanda, 2019. max=a; if (b>max) { max=b; } if (c>max) max=c; mid=a; if ((b!=max)&&(b!=min)) mid=b; if ((c!=max)&&(c!=min)) mid=c; cout<<"Brojevi: "<<a<<", "<<b<<" i "<<c <<" poredani od najmanjeg ka najvecem:"<<endl; cout<<min<<", "<<mid<<", "<<max<<endl; return 0;

Primjer 35 Provjera programa: Sanda, 2019.

Primjer 36 Koordinate tocke A : x1= y1= Koordinate tocke B : x2= y2= Koordinate tocke C : x3= y3= Udaljenost tocaka A i B je … Udaljenost tocaka A i C je … Udaljenost tocaka B i C je … Trokut je jednakokračan. ili Trokut nije jednakokračan. Treba unijeti koordinate tri točke u ravnini. Program provjerava i ispisuje je li trokut čije su ove točke vrhovi, jednakokračan. Sanda, 2019.

Primjer 36 Sanda, 2019.

Primjer 36 Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath> using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<cmath> using namespace std; int main() { float x1,y1,x2,y2,x3,y3,dAB,dAC,dBC; cout<<"Koordinate tocke A:"<<endl; cout<<"x1= "; cin>>x1; cout<<"y1= "; cin>>y1; cout<<"Koordinate tocke B:"<<endl; cout<<"x2= "; cin>>x2; cout<<"y2= "; cin>>y2; cout<<"Koordinate tocke C:"<<endl; cout<<"x3= "; cin>>x3; cout<<"y3= "; cin>>y3;

dAB=sqrt(pow((x2-x1),2)+pow((y2-y1),2)); Sanda, 2019. dAB=sqrt(pow((x2-x1),2)+pow((y2-y1),2)); dAC=sqrt(pow((x3-x1),2)+pow((y3-y1),2)); dBC=sqrt(pow((x2-x3),2)+pow((y2-y3),2)); cout<<endl<<"Udaljenost tocaka A i B je "<<dAB<<endl <<"Udaljenost tocaka A i C je "<<dAC<<endl <<"Udaljenost tocaka B i C je "<<dBC<<endl; if((dAB==dAC)||(dAB==dBC)||(dAC==dBC)) { cout<<"Trokut je jednakokracan."<<endl; } else cout<<"Trokut nije jednakokracan."<<endl; return 0;

Primjer 36 Provjera programa: Sanda, 2019.

Primjer 37 Koordinate tocke A : x1= y1= Koordinate tocke B : x2= y2= Koordinate tocke C : x3= y3= Udaljenost tocaka A i B je … Udaljenost tocaka A i C je … Udaljenost tocaka B i C je … Trokut je jednakokracan. ili Trokut je jednakostranican. Trokut je raznostranican. Treba unijeti koordinate tri točke u ravnini. Program provjerava i ispisuje da li je trokut čije su ove točke vrhovi jednakokračan, jednakostraničan ili raznostraničan. Sanda, 2019.

Primjer 37 Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath> using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<cmath> using namespace std; int main() { float x1,y1,x2,y2,x3,y3,dAB,dAC,dBC; cout<<"Koordinate tocke A:"<<endl; cout<<"x1= "; cin>>x1; cout<<"y1= "; cin>>y1; cout<<"Koordinate tocke B:"<<endl; cout<<"x2= "; cin>>x2; cout<<"y2= "; cin>>y2; cout<<"Koordinate tocke C:"<<endl; cout<<"x3= "; cin>>x3; cout<<"y3= "; cin>>y3;

dAB=sqrt(pow((x2-x1),2)+pow((y2-y1),2)); Sanda, 2019. dAB=sqrt(pow((x2-x1),2)+pow((y2-y1),2)); dAC=sqrt(pow((x3-x1),2)+pow((y3-y1),2)); dBC=sqrt(pow((x2-x3),2)+pow((y2-y3),2)); cout<<endl<<"Udaljenost tocaka A i B je "<<dAB<<endl <<"Udaljenost tocaka A i C je "<<dAC<<endl <<"Udaljenost tocaka B i C je "<<dBC<<endl; if((dAB==dAC)&&(dAB==dBC)&&(dAC==dBC)) cout<<"Trokut je jednakostranican."<<endl; else if ((dAB==dAC)||(dAB==dBC)||(dAC==dBC)) cout<<"Trokut je jednakokracan."<<endl; else cout<<"Trokut je raznostranican."<<endl; return 0; }

Primjer 37 U ovom se zadatku javlja problem provjere rješenja za situaciju jednakostraničnog trokuta. Pri izračunu treće točke trokuta valja se poslužiti formulom za izračun visine tog trokuta. Pošto formula za izračun visine sadrži iracionalni broj (√3/2), program zbog preciznosti izračuna ne može prepoznati jednakostranični trokut. No, ako odaberemo vrlo velike stranice trokuta, pokušat ćemo ga “prevariti”. Primjer na sljedećem slajdu! Sanda, 2019.

Primjer 37 Provjera programa: Sanda, 2019.