Barok u Hrvatskoj 17.st – 18.st

Barok u Hrvatskoj Položaj Hrvata nakon turskih i mletačkih osvajanja u 15. i 16. st. je težak pa se to nije promijenilo ni sada

Barok u Hrvatskoj Posljedice raskomadanosti naroda su bile zaboravljanje starih državnih predaja, navikavanje na tuđe običaje, nejednakost u društvenom ustroju i stupnju kulture pojedinih krajeva Uza sve nevolje, u svim se gradovima javljaju književnici kao znak volje i snage

Jezik Potreba za teritorijalnim ujedinjenjem potaknut će pitanje jedinstvenog književnog jezika Jezikoslovci će pisati gramatiku i razne rječnike Bartol Kašić, Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Belostenec

Vjerski život Vrijeme je jakog utjecaja crkve i djelatnosti svećenstva U 16.st je osnovan isusovački red koji je imao najveći utjecaj (isusovci - to je pučki naziv za jedan od redova Katoličke crkve koji se službeno zove ''Družba Isusova''. Red je osnovao Ignacije Loyola)

Vjerski život Za njih je Dubrovnik bio važna polazna točka za misionarski rad jer su Turci podupirali pravoslavlje pa je i narod padao pod taj utjecaj Nisu bili samo misionari već su osnivali i gimnazije i više škole

Vjerski život Ovaj pokret je imao i neposredan utjecaj na književnost pa je u ovo vrijeme nastala i bogata nabožno – poučna književnost na narodnom jeziku Imala je praktičan cilj: snabdijevati vjernike religijskim knjigama

Književno stvaralaštvo S obzirom na političku diobu hrvatskog prostora, književna djelatnost se razvijala u četiri regije: Dubrovnik Dalmacija Banska Hrvatska Slavonija Dok je književni rad u Dubrovniku u prvim desetljećima 17. st. u punom jeku, u Splitu, Zadru i na Hvaru književno polje je prepušteno pojedinim svećenicima

Književno stvaralaštvo - LIRIKA Tu je barok pokazao najveće bogatstvo, pogotovo na području Dubrovnika Dživo Bunić Vučić i Ignjat Đurđević

Književno stvaralaštvo - EPIKA Tradiciju baroknog epa utemeljio je Ivan Gundulić

Književno stvaralaštvo - DRAMA Na pozornici se javlja tragikomedija sa složenim zapletima i sretnim završetkom Junije Palmotić

Književno stvaralaštvo S određenim iznimkama stvaralaštvo baroknih pjesnika je svjetovne tematike. Vjerska se tematika očitovala u religioznim poemama koje se zovu i “plačevi”

Stvaralaštvo sjeverne Hrvatske Doimlje se siromašnije u odnosu na dubrovačko područje Tekstovi su više vjersko – prosvjetne funkcije Petar Zrinski; Fran Krsto Frankopan; Ana Katarina Zrinska Slavonija: Antun Kanižlić

Arhitektura Dvorac Brezovica Dvorac Miljana

Palača Patačić u Varaždinu

Sv. Ksaver u Zagrebu Sv. Vlaho u Dubrovniku

Sv. Katarina u Zagrebu Sv. Katarina u Zagrebu Samostanski klaustar u Varaždinu