POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

Презентација на тему: "POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA"— Транскрипт презентације:

1 POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

2 Tropismena povijest hrvatskoga jezika
1. glagoljica (Bašćanska ploča) 2. hrvatska ćirilica – bosančica (Povaljska listina) 3. latinica (Red i zakon sestara dominikanki iz Zadra sredina 14. st.)

3 Glagoljica je nastala krajem 9. stoljeća, autor je sv. Konstantin Ćiril.
Prilagođena je slavenskim jezicima. Postoje tri oblika glagoljice – izvorna obla, hrvatska verzija – uglata te kurzivna (brzopisna) glagoljica. Zadržala se u upotrebi najduže u Hrvatskoj, čak i do 20. st.

4

5 Bašćanska ploča HRVATSKI DRAGI KAMEN - YouTube

6 Ostali važni spomenici
Hrvojev misal

7 Misal po zakonu rimskoga dvora – 1. hrvatska tiskana knjiga 1483
Misal po zakonu rimskoga dvora – 1. hrvatska tiskana knjiga godine

8 Vinodolski zakonik 1288. pisan kurzivnom (brzopisnom) glagoljicom

9 Razvitak hrvatske književnosti u 15. i 16. st.
Javljaju se prva književnoumjetnička djela na hrvatskom jeziku. Najznačajniji pisci su Marko Marulić (’’otac hrvatske književnosti’’ – Judita – prvi spjev na hrvatskom jeziku; Davidijada, Molitva suprotiva Turkom…) Petar Hektorović – putopis Ribanje i ribarsko prigovaranje. Marin Držić – naš najpoznatiji dramski pisac (komedije Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca…).

10 Zadar je važno središte
Prvi hrvatski roman - Planine - nastao je u Zadru 1538., autor je Petar Zoranić. Jerolim Vidulić, jedan od prvih hrvatskih renesansnih pjesnika, živio je u Zadru. Pjesnik Brne Krnarutić autor je spjeva Vazetje Sigeta grada u čast Nikole Šubića Zrinskog.

11 Marulić

12 Hektorović

13 Držić

14 Zoranić

15 Krnarutić

16 Pometov monolog Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat. Nije ga imat dinâr, er vidim mnoge s dinarmi potištene; nije ga bit doktur, er vidim mnoge te brigate fantastike; nije ga bit junak s mačem u ruci, er su ti većekrat ali ubijeni ali ih su pune tamnice; nije ga bit poeta ni komedije umjet činit, er tizijem svak ore i na svaki ga pijer hoće operat, kao bastaha, a umjesto zahvaljenja da mu reku: "Ne valja ništa, iždeni!", i da mu neprijatelji ostanu; nije ga bit mužik, er tizijeh druzi čine pjet kad veću volju plakat imaju. Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uživa. Svakijem kami! Maro mi prijeti, a ja mu se s baretom u ruci klanjam; Tudešak me, moj idol, dviže s trpeze, s delicija! Srcem mučno idem - čijerom volentijero. I tko k meni dođe: "Pomete, opravi mi", - opravljam; "Pođ' za mene", - idem; konsel mi pita, - umijem mu ga dat; psuje me, - podnosim; ruga se mnom, - za dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju! A merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim. Sve sam ove galantarije za njega naučio, er me nigda ne izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos ponijet.

17 Judita LIBAR MARKA MARULA SPLIĆANINA
U KOM SE UZDARŽI ISTORIJA SVETE UDOVICE JUDIT U VERSIH HARVACKI SLOŽENA KAKO ONA UBI VOJVODU OLOFERNA PO SRIDU VOJSKE NJEGOVE I OSLOBODI PUK ISRAELSKI OD VELIKE POGIBILI (…) LIBRO PARVO Dike ter hvaljen'ja presvetoj Juditi,   smina nje stvore(n)'ja hoću govoriti;   zato ću moliti, Bože, tvoju svitlost,   ne hti(j) mi kratiti u tom punu milost. Ti s' on ki da kripost svakomu dilu nje   i nje kipu lipost s počten'jem čistinje   ti poni sad mene tako jur napravi,   jazik da pomene ča misal pripravi. Udahni duh pravi u mni ljubav tvoja,   da sobo(m) ne travi veće pamet moja, …

18 Vazetje Sigeta grada PARVI DIL]
Gospode i knezi harvatskih, tolikoj Turačkih vitezi sada poju poboj Pri gradu Sigeta kojino se j’ zgodil, U ki svih dob leta turski se j’ rob vodil, A to hti oni car, soltan Solimanin, Pripuke dobe star, da čestit poganin, Ki, pokle se na sag carastva postavi, Mnogu zemlj’ i rusag poda se podstavi, On razbi Gazelu, mamaluke pobi, Tja dari k Babelu Jejipat vas dobi. On slavni Biograd vaze svojom silom, Potom, kako bi rad, Rudu hrabrim dilom. On Ugre razbivši, da mu se Budin grad, LAUŠA ubivši kino biše kralj mlad. Sablje mu zuk zveča i njega sile zloć Tja v Nimce prik Beča, tolika mu bi moć.

19 Početci jezikoslovlja
Prvi hrvatski rječnik – Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Diktionarium…) Fausta Vrančića iz godine.

20 Prva hrvatska gramatika – Bartol Kašić – Institutionum linguae illyricae libri duo 1604. godine.

21 Ostala važnija jezikoslovna djela
Kašićev Ritual rimski Jakov Mikalja – rječnik Blago jezika slovinskoga (1651.) Ivan Belostenec Gazophylacium – rječnik (Ozaljski književni krug – težnja za stvaranjem jedinstvenoga hrvatskoga književnoga jezika s elementima iz sva tri narječja). Juraj Habdelić – Dictionar (kajkavski rječnik)

22 Odjeci slavnih književnika danas

23

24

25

26

27

28