Osnove pseudo jezika operatori, funkcije

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Програмски језик Parallaxis
Advertisements

2.1.(A) Grafičke naredbe u programu
Elektronički logički sklopovi i registri
Primjena programiranja u nastavi matematike
Programiranje - Nizovi -
Uvod u funkcije Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 4. dio
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registri
VEDSKA MATEMATIKA (Trikovi lakšeg računanja) 
Mehmedalija Salihović
Microsoft Access uvod u baze podataka.
Целобројно и реално дељење
Predstavljanje podataka u računaru
VJEŽBA složenie naredbe.
ЦЕЛОБРОЕН ТИП НА ПОДАТОЦИ
Preslikavanje ravnina
Preslikavanja ravnine
Logička ili Booleova algebra 1.dio
Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje Petlje. FOR. WHILE
Nastavna cjelina: 2. Microsoft Excel 2010
Nastavna jedinica: 1.5. Elektronički logički sklopovi i registry
Python 8. razred Miodrag Maksimović.
Оператори и изрази Аритметички оператори Оператори на нивоу битова
Marko Čupić, prof. glazbene kulture OŠ Dr. fra Karlo Balić, Šestanovac
Funkcije.
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Podaci.
METODA SUPROTNIH KOEFICJENATA
Osnovni pojmovi; nastanak programa
PROJEKTOVANJE RAZGRANATE ALGORITAMSKE STRUKTURE
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
MS EXCEL.
Uvod u programiranje - matematika – V predavanje
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
BAZE PODATAKA.
Razne mogućnosti programa
JEZIK RAČUNALA: bit i bajt
Vježbenica 1c: Pravocrtna programska struktura
Vježbenica 2: struktura grananja – 1.dio
Bit i bajt.
Uvod u program Razne radnje s objektima
Brojčani podaci Formule
Projektovanje namenskih računarskih struktura u obradi signala
Programski jezik C++ - Vježbe - 3. dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 1.dio
Osnovna Struktura programa
EXC - Funkcije - 2. dio Funkcije – drugi dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 3.dio
Ms Word 2010 Oblikovanje odlomaka.
5. razreda.
Programski jezici.
Структура програма у Паскалу
Brojni sistemi Sastoje se od skupova znakova (cifri) i pravila za pisanje cifri. Dijele se na pozicijske i nepozicijske (npr. Rimski) Najvažniji sa stanovišta.
1.6. Logičke varijable i funkcije
USPOREĐIVANJE BROJEVA
Funkcije u ekselu.
Веће од мање од.
5. (B) RJEŠAVANJE PROBLEMA I PROGRAMIRANJE
MOD MOD je aritmetički operator – predstavlja ostatak cjelobrojnog dijeljenja. Ako je MOD = 0, tada je broj djeljiv bez ostatka. Gleda se samo ostatak.
Napisati program koji izračunava sledeću formulu
2. Jezik računala Bit i bajt.
MATLAB.
Principi programiranja
Principi programiranja
Vježbenica 3: struktura petlje – 2.dio
Informatika II-programiranje
Избор од повеќе можности
Синтакса програмских језика и опис синтаксе
Транскрипт презентације:

Osnove pseudo jezika operatori, funkcije Pri opisu bit će korištene osnove pseudo jezika koji se rabi u Ispitnom katalogu za državnu maturu iz Informatike za šk.god. 2018./2019

Varijabla To je mjesto u memoriji rezervirano za pohranu podatka. Varijablu jednoznačno određuje ime (identifikator). Ime varijable se u pseudo jeziku može zadati proizvoljno, npr. : x, a, TX, B_Pod, AmPe Sanda, 2018.

Vrijednost varijable Varijabli se vrijednost pridružuje s pomoću operatora pridruživanja. Za ovu inačicu pseudo jezika to je := Npr. izraz x:=3 se može čitati "varijabli x se pridružuje broj 3". Svaka naredba ove inačice pseudo jezika završava znakom točka-zarez (;). Sanda, 2018.

Operator pridruživanja: pr 1. Kolika će biti vrijednost varijable X na kraju ovog odsječka? X := 5; X := 3; X = 5; R: X ima vrijednost 3 Sanda, 2018.

operatori To su simboli koji predstavljaju određene funkcije. Može ih se svrstati u skupine, npr.: aritmetički operatori, logički operatori, operatori uspoređivanja (relacijski operatori). Sanda, 2018.

Aritmetički operatori funkcija operator Zbrajanje + Oduzimanje - Množenje * Dijeljenje / Cjelobrojni rezultat dijeljenja DIV Cjelobrojni ostatak dijeljenja MOD Sanda, 2018.

Operatori dijeljenja: pr 2. x := 5 ; y := 2 ; a := x / y ; b := x DIV y ; c := x MOD y ; a je 2,5 b je 2 c je 1 Sanda, 2018.

Operator pridruživanja: pr 3. Kolika će biti vrijednost varijable X na kraju ovog odsječka? X := 5; Y := 3; Y := X + Y; X := X - Y; R: X ima vrijednost -3 Sanda, 2018.

Logički operatori I ILI NE Logički podaci su podaci koji mogu poprimiti samo jednu od dvije vrijednosti, npr.: 1 ili 0. Za rad s logičkim podacima, postoje logičke funkcije. funkcija operator Logički I I Logički ILI ILI Logički NE NE Sanda, 2018.

Logičke funkcije A NE A 1 A B A I B 1 A B A ILI B 1 Sanda, 2018.

Logički operatori: pr 4. e := a I b ; a := 0 ; b := 1 ; f := a ILI b ; g := NE a ; e je 0 f je 1 g je 1 Sanda, 2018.

Operatori uspoređivanja funkcija operator manje < manje ili jednako <= veće > veće ili jednako >= jednako = različito <> Sanda, 2018.

Operatori uspoređivanja: pr 5. Rezultat usporedbe je 1 ako je izraz zapisan operatorima usporedbe istinit, a ako nije, rezultat će biti 0. a := (5 < 13); b := (8 <= 8); c := (5 = 8); d := (5 <> 2 + 3); a je 1 b je 1 c je 0 d je 0 Sanda, 2018.

Redoslijed izvršavanja operatora () NE * / DIV MOD I + - ILI > < <= >= <> = Sanda, 2018.

Redoslijed izvršavanja operatora: pr 6. x := 22 DIV 5 * 11 MOD 3; Operatori su ravnopravni, izraz se izvršava s lijeva u desno: 22 DIV 5 = 4 4 * 11 = 44 44 MOD 3 = 2 (ostatak dijeljenja 44/3) x je 2 Sanda, 2018.

Redoslijed izvršavanja operatora: pr 7. x := (22 DIV 5) * (11 MOD 3); Zagrade poništavaju prioritete operatora : 22 DIV 5 = 4 11 MOD 3= 2 4 * 2 = 8 x je 8 Sanda, 2018.

Redoslijed izvršavanja operatora: pr 8. x := 3+4*6/3–(55 MOD 6); 55 MOD 6 = 1 4 * 6 = 24 24 / 3 =8 3 + 8 - 1 = 10 x je 10 Sanda, 2018.

Funkcije To su izdvojeni nizovi naredbi koji čine logičke cjeline, a obavljaju točno utvrđene zadatke. opis naredbe pseudo jezika Apsolutna vrijednost realnoga broja. abs(x) Drugi korijen realnoga broja. sqrt(x) Zaokruživanje realnoga broja na najbliži cijeli broj. round(x) Zaokruživanje na cijeli broj uz odbacivanje decimalnih znamenaka. trunc(x) Kvadrat realnog broja. sqr(x) Sanda, 2018.

Funkcije: pr 9. Treba izračunati drugi korijen broja x, pa vrijednost pohraniti u varijablu a. Potom, treba zaokružiti uneseni broj x na najbliži cijeli broj, pa vrijednost pohraniti u varijablu b. Na kraju treba izračunati kvadrat broja x, pa vrijednost pohraniti u varijablu c. Sanda, 2018.

Zadatak 1. Kolika je vrijednost varijable x nakon ovog naredbenog retka? x := 4 + 3 * 7 MOD 2; 3*7=21 21 MOD 2=1 4+1=5 Sanda, 2018.

Zadatak 2. Kolika je vrijednost varijable x nakon ovog naredbenog retka? a := 8; b := 2; x := (a – sqrt(a * b)) / (a * sqr(b)) =(8-4)/(8*4)=4/32=0,125 Sanda, 2018.

Zadatak 3. Kolika je vrijednost ovog izraza? A := 4; B := 3; (round(A / B) = A DIV B) I (trunc(A / B) = A MOD B) (round(1,33)=4 DIV 3) I (trunc(1,33)=4 MOD 3) (1=1) I (1=1) R: istina (1) Sanda, 2018.

Zadatak 4. Kako zapisati izraz koji opisuje rečenicu: Broj x je djeljiv sa 7 ili je negativan. (x MOD 7 = 0) ILI (x < 0) Sanda, 2018.

Zadatak 5. Broj a ima svojstvo da je pozitivan, paran broj koji nije djeljiv s 3. Koji od navedenih logičkih izraza opisuje prethodnu rečenicu? (a DIV 2 = 0) I (a DIV 3 = 0) ILI (a > 0) (a DIV 3 <> 0) ILI (a DIV 2 = 0) ILI (a > 0) (a MOD 3 <> 0) ILI (a MOD 2 = 0) ILI (a >= 0) (a > 0) I (a MOD 2 = 0) I (a MOD 3 <> 0) R: D Sanda, 2018.

Zadatak 6. x := 4; y := -3; x := x + y; y := x + y; Koliku će vrijednost imati varijabla x nakon izvođenja sljedećih naredaba? x=4-3=1 y=1-3=-2 x=1-2=-1 Sanda, 2018.

Zadatak 7. Kolika je vrijednost varijable x nakon izvođenja ovih naredaba? a := 3; b := 2; c := 1; x := NE (c<b) I (c<a) ILI NE (b>a); NE (1) I (1) ILI NE (0) = 0 I 1 ILI 1 R: 1 Sanda, 2018.

Programska struktura Opisuje način i redoslijed izvršavanja pojedinih radnji koje dovode do konačnog rješenja zadatka. Razlikuju se osnovne programske strukture: pravocrtna programska strutura (slijed, niz), struktura grananja, struktura petlje. Sanda, 2018.

Naredbe pravocrtne strukture opis naredbe pseudo jezika unos ulaz ispis izlaz Iza naredbe, unutar para okruglih zagrada navode se varijable u koje će se pohraniti uneseni podaci ili ćiji će se sadržaj ispisati, npr.: ulaz(a,b); izlaz(d); Sanda, 2018.

Pravocrtna programska struktura Korisnik unosi dva broja, brojevi se zbrajaju, a dobiveni se zbroj ispisuje. Program se odvija uvijek istim slijedom naredbi bez obzira na unesene podatke. Sanda, 2018.

zadatak 1 ulaz (c, p); s := c - c*p/100; izlaz (s); Potrebno je unijeti cijenu proizvoda c i postotak sniženja p pa izračunati cijenu proizvoda nakon sniženja i ispisati je. ulaz (c, p); s := c - c*p/100; izlaz (s); Sanda, 2018.

zadatak 2 ulaz (a,b); c := sqrt( sqr(a)+sqr(b) ); izlaz (c); Potrebno je unijeti vrijednosti kateta pravokutnog trokuta pa izračunati i ispisati vrijednost hipotenuze. ulaz (a,b); c := sqrt( sqr(a)+sqr(b) ); izlaz (c); Sanda, 2018.

zadatak 3 ulaz (x); j := x MOD 10; izlaz (j); Potrebno je unijeti cijeli broj a potom ispisati znamenku najmanje težinske vrijednosti tog broja. ulaz (x); j := x MOD 10; izlaz (j); Sanda, 2018.

zadatak 4 ulaz (x); j := x MOD 10; d:=(x DIV 10) MOD 10; s:=x DIV 100; Potrebno je unijeti troznamenkasti, cijeli broj a potom ispisati njegove znamenke počevši od znamenke najmanje težinske vrijednosti. ulaz (x); j := x MOD 10; d:=(x DIV 10) MOD 10; s:=x DIV 100; izlaz (j,d,s); Sanda, 2018.

zadatak 5 Potrebno je zamijeniti sadržaj dvije varijable a i b. ulaz (a,b); c := a; a := b; b := c; izlaz (a,b); Sanda, 2018.