Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE Zajedničke karakteristike

Презентација на тему: "Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE Zajedničke karakteristike"— Транскрипт презентације:

1 Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE Zajedničke karakteristike
u širem smislu u imovinska KD spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odn. na pribavljanje protivpravne imovinske koristi. objekat zaštite kod ovih KD je imovina. prema objektu napada sva se mogu svrstati u dvije skupine: a) KD protiv pokretne imovine i b) KD protiv imovine uopšte i imovinskih prava i interesa.

2 Vrste KD protiv imovine prema načinu izvršenja KD:
djela oduzimanja-krađa, oduz. tuđe stvari, djela prisvajanja (utaja); djela koja se vrše upotrebom sile ili prijetnje (razbojništvo, iznuda, ucjena); djela koja se vrše obmanjivanjem ili korišćenjem, odn. zloupotrebom neke okolnosti (prevara, ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi);

3 Vrste KD protiv imovine prema načinu izvršenja KD:
5. djela kod kojih štetno raspolaganje sa imovinom preduzima sam oštećeni odn. žrtva (prevara, iznuda, ucjena); 6. djela kojima se ne ide za prisvajanjem stvari, već samo za njenim oštećenjem ili uništenjem (oštećenje tuđe stvari, oštećenje tuđih prava) itd.

4 Objekt zaštite ovih KD je..
imovina ili pravo na imovinu kao jedno od osnovnih, prirodnih, univerz. ljudskih prava. imovina -zbir imovinskih prava i interesa. dobro svake vrste, materijalno ili nemater., pokretno ili nepokretno, procjenjivo ili neprocjenjivo i isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro. i prihod ili druga korist ostvarena neposr. ili posredno iz KD, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomiješana.

5 Krivičnopravna zaštita imovine
ostvaruje se i nizom drugih KD kao što su djela protiv: privrede, službene dužnosti, opšte sigurnosti ljudi i imovine, bezbjed. javnog saobraćaja itd. kod imovinskih KD imovina je jedini ili osnovni objekt zaštite, dok se kod drugih KD imovina štiti uz drugi objekt, dobro ili vrijednost koji ima primaran značaj.

6 Imovina kao zaštitni objekt
može se javiti kao: pokretna stvar, pokretna i nepokretna imovina, imovinska prava ili imovinski interesi i konkretna pokretna stvar, npr. tuđe motorno vozilo.

7 Vrsta posljedice najčešće se posljedica javlja u vidu povrede koja nastupa na imovini drugog fizičkog ili pravnog lica, i to u obliku prouzrokovanja štete. najčešće je ta šteta imovinskog karaktera pa se ogleda u smanjenju postojeće imovine ili u sprečavanju njenog uvećanja. najčešće, imovinska šteta se može vrijednosno, novčano izraziti.

8 Osnovni motiv izvršenja imovinskih KD
jeste postojanje namjere učinioca da za sebe ili drugog pribavi imovinsku korist ili namjere da se prouzrokuje šteta drugom licu ili pobude u vidu koristoljublja. djelo je svršeno nezavisno od činjenice da li su takva namjera ili pobuda u konkretnom slučaju i ostvarene. namjera i pobuda moraju da postoje u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja.

9 Oblik krivice kod ovih KD
postojanje namjere ili pobude na strani učinioca djela kvalifikuje i oblik krivice tako da se ova djela vrše samo sa direktnim umišljajem. namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi može biti praćena koristoljubljem koje odražava pohlepu, požudu, težnju za prekomjernim, nepotrebnim bogaćenjem ili uvećanjem im.

10 Gonjenje za ova KD za KD protiv imovine gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti. za KD krađe, teške krađe, prevare, neovlaš. korišćenja tuđeg vozila, zlupot. povjerenja, prikrivanja, protivzakonitog useljenja i oštećenja tuđih prava gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi ako su učinjena prema bračnom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili prema drugim licima sa kojima učinilac živi u zajed. domaćinstvu (porodična imov. KD).

11 Pojedina KD protiv imovine
Krađa, Teška krađa, Razbojništvo, Razbojnička krađa, Utaja, Oduzimanje tuđe stvari, Oduzimanje motornog vozila,

12 Pojedina KD protiv imovine
Prevara, Osiguranička prevara, Organizovanje nedozvolj. igara na sreću, Iznuda, Ucjena, Zloupotreba povjerenja, Zelenaštvo, Prikrivanje,

13 Pojedina KD protiv imovine
Protivzakonito useljenje, Protivpravno zauzimanje zemljišta, Oštećenje tuđe stvari, Paljevina, Oštećenje tuđih prava, Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija,

14 Pojedina KD protiv imovine
Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili drugih predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili prirodnih rijetkosti.

15 1.Krađa – čl.231 KZ RS (1) Ko oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine. (2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

16 Krađa osnovni elementi koji su zajednički za sve oblike ovog KD:
1.radnja oduzimanja, 2.tuđa pokretna stvar kao objekat djela i 3.namjera učinioca da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.

17 Vrste krađe u zavisnosti od okolnosti vezanih za izvršenje djela, krađa može biti: 1. obična, 2. teška i 3. laka (sitna).

18 Vrste krađe ovim oblicima treba dodati: 1. razbojništvo i
2. razbojničku krađu kao najteže oblike krađe koje karakterišu posebne okolnosti, a to su primjena sile ili prijetnje, odn. prinude.

19 Vrste krađe KZ BiH poznaje i:
1. krađu u službi koja se sastoji u protivzakonitom oduzimanju stvari pri pretresanju ili izvršenju i 2. protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu. entitetski zakoni sadrže i šumsku krađu i krađu oružja ili dijela borbenog sredstva.

20 Lakši oblik krađe (bivša sitna krađa) postoji...
ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod učinioca ne postoji namjera za pribavljanje veće imov. koristi, odn. ako je učinilac išao za tim da pribavi malu imov. korist. djelo karakterišu dva elem.: 1) objektivni elemenat – mali iznos pribavljene imovinske koristi–do 200 KM i 2) subjektivni elem. – namjera učinioca da preduzetom radnjom izvršenja pribavi sitnu imovinsku korist.

21 Objekt zaštite i objekt napada
objekt zaštite je imovina, dok je objekt napada tuđa pokretna stvar. pokretna stvar je predmet materijalne prirode u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju koji se može pomjerati, prenositi ili odvajati od glavne stvari, a da se usljed toga ne ošteti ili uništi.

22 Pokretna stvar je… i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telef. impuls, kao i registrovani podatak koji je rezultat elektr. obrade podataka (kompjuterski podatak ili program). čovjek predstavlja ljudsko biće, a ne stvar, pa ne može biti objekt ovog KD, ali to mogu biti pojedini odvojeni dijelovi tijela, prirodni (odsječena kosa, izvađen zub) ili vještački (proteza vilice, ruke, noge).

23 Oduzimanje stvari može se izvršiti raznim djelatnostima, na razne načine, tajno ili javno, raznim sredst. za postojanje KD je bitno da se radnja izvršenja preduzima u namjeri učinioca da prisvajanjem oduzete stvari za sebe ili drugo fizičko ili pravno lice pribavi protivp. imovinsku korist (namjera mora da postoji na strani učinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja, ali ona ne mora da bude ostvarena u konkretnom slučaju).

24 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

25 Oslobođenje od kazne KZ iz kriminalno političkih razloga (član 255) predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način otkloni štetne posljedice KD.

26 Teška krađa – čl. 232 KZ RS (1) Ako je krađa izvršena:
1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvor. prostora, 2) na naročito opasan ili naročito drzak način, 3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,

27 Teška krađa – čl. 232 KZ RS 4) od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa, 5) iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom, poplavom, zemljotresom ili sličnom nesrećom, 6) iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, 7) iz mržnje.

28 Teška krađa – čl. 232 KZ RS (2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od KM učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja, ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

29 Kada postoji teška krađa?
kada je oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem za sebe ili drugog pribavi protivpravna imovinska korist učinjeno na poseban, specifičan ili opasan način ili pod posebnim okolnostima ili od strane više lica ili kada su predmet krađe stvari velike ili posebne vrijednosti.

30 Teška krađa postoji ako je krađa izvršena:
obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana, blagajni ili drugih zatvorenih prostora, savlađivanjem većih prepreka, od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa, na naročito opasan ili naročito drzak način,

31 Teška krađa postoji ako je krađa izvršena:
od strane lica koje je pri sebi imalo oružje ili opasno oruđe radi napada ili odbrane, iskorišćavanjem stanja koje je prouzrokovano - u vrijeme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa, iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja drugog lica i iz mržnje.

32 Teška krađa postoji: još u dva slučaja:
ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od KM i ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od KM odn. ako je predmet krađe stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja.

33 Objekt zaštite, objekt napada i izvršilac
objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar. izvršilac ovih oblika teške krađe može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji kvalifikuje namjera da se prisvajanjem tuđe pokretne stvari pribavi imovinska korist za sebe ili drugoga.

34 Teži oblik teške krađe postoji ako je predmet oduzimanja stvar čija vrijednost prelazi iznos od KM. kvalifikatorna okolnost je vrijednost jedne ili više ukradenih stvari čija vrijednost prema tržišnim uslovima u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja prelazi zakonom utvrđeni iznos od KM.

35 Najteži oblik teške krađe
postoji u dva slučaja: 1) ako je predmet oduzimanja stvar čija vrijednost prelazi iznos od KM (kvalifikatorna okolnost je vrijednost jedne ili više ukradenih stvari čija vrijedn. prema tržišnim uslovima u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja prelazi zakonom utvrđeni iznos od KM) i

36 Najteži oblik teške krađe
2) ako je KD izvršeno u odnosu na stvar koja ima posebno svojstvo – da se radi o objektu od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja. krađa je dobila teži vid s obzirom na vrstu, prirodu i karakter napadnutog objekta. šta su dobra od istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja uređuje se propisima drugih grana prava što ukazuje da se ovde radi o blanketnoj dispoziciji.

37 Razbojništvo – čl.233 KZ RS (1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

38 Teži oblici ovog KD (2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena TTP ili ako je učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do 15 godina. (3) Ako je pri izvršenju KD iz stava 1. ovog člana neko lice umišljajno lišeno života, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

39 Razbojništvo razbojništvo ili nasilna krađa postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna stvar u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpr. imovinska korist.

40 Razlika između razbojništva i razbojničke krađe
slično djelu razbojničke krađe, jer zakonska bića i jednog i drugog djela sadrže elemente KD krađe i KD prinude i spadaju u prava složena KD. razlika je u redosljedu vršenja: kod razbojništva prinuda prethodi krađi dok kod razboj. krađe prinuda slijedi poslije krađe da bi se zadržala ukradena stvar.

41 U čemu se sastoji ovo KD i objekt zaštite
u oduzimanju tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi za sebe ili drugog protivpravna imovinska korist upotrebom sile ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život i tijelo. objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

42 Razbojništvo je pravo složeno KD
čine ga dva djela: 1) prinuda i 2) krađa. prinuda prethodi krađi i predstavlja sredstvo i način njenog vršenja. prinuda se primjenjuje da bi se savladao otpor vlasnika ili držaoca stvari i tako oduzela stvar u namjeri da učinilac za sebe ili drugog pribavi protivp. imovinsku korist. radnja je započeta primjenom sile, pa je nebitno da li je izostala druga faza izvršenja djela – oduzimanje stvari.

43 Radnja izvršenja je oduzimanje tuđe pokretne stvari.
radnja se preduzima: upotrebom sile (koja može biti apsolutna ili kompulzivna) i kvalifikovane prijetnje (najavom neposrednog napada na život ili tjelesni integritet držaoca stvari ili drugog lica).

44 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac dela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

45 Prvi teži oblik djela postoji...
ako je pri preduzimanju radnje izvršenja drugom licu sa umišljajem nanijeta teška tjelesna povreda u bilo kom obliku, ako je djelo učinjeno iz mržnje, ako je djelo učinjeno od strane više lica,

46 Prvi teži oblik djela postoji...
4) ako je pri primjeni prinude učinilac upotrijebio oružje (hladno ili vatreno) ili drugo opasno sredstvo koje je podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši i 5) ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od KM.

47 Drugi teži oblik djela postoji ako je pri izvršenju razbojništva neko lice sa umišljajem lišeno života, bez obzira da li se radi o licu od koga se oduzima stvar ili je to slučajni prolaznik ili posmatrač.

48 Razbojnička krađa – čl. 234 1) Ko je na djelu krađe zatečen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

49 Razbojnička krađa – teži oblik
2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1. ovog člana nekom licu umišljajno nanesena TTP ili ako je učinjeno iz mržnje ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do 15 godina.

50 Razbojnička krađa – najteži oblik
3) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana neko lice umišljajno lišeno života, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

51 Kada postoji KD i objekt zaštite
djelo postoji kada učinilac zatečen na djelu krađe u namjeri da zadrži ukradenu stvar upotrijebi silu protiv drugog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo. objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

52 Razbojnička krađa je pravo složeno KD
oblik prividnog realnog sticaja i čine je dva KD: 1) krađa (djelo protiv imovine) i 2) prinuda (djelo protiv sloboda i prava građana) koja su nužno povezana i za koje zakon predviđa strožiju kaznu od kazni za pojedinačna djela. krađa prethodi prinudi koja se i primjenjuje kada je učinilac zatečen u krađi kako bi se zadržala ukradena stvar.

53 Radnja izvršenja je upotreba sile ili prijetnje da će se neposredno napasti na život ili tijelo drugog lica. sila i kvalifikovana prijetnja (prijetnja da će se napasti na život ili tijelo) se primjenjuju poslije izvršene krađe i stoga se one vrše na mjestu krađe ili na drugom mjestu (u slučaju bjekstva učinioca sa ukradenim stvarima).

54 Izvršilac KD i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

55 Prvi teži oblik djela ako je pri preduzimanju radnje izvršenja drugom licu sa umišljajem nanijeta TTP u bilo kom obliku, ako je djelo učinjeno iz mržnje, ako je djelo učinjeno od strane više lica, ako je pri primjeni prinude učinilac upotrijebio oružje (hladno ili vatreno) ili dr. opasno sredstvo koje je podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši i ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od KM.

56 Drugi teži oblik dela postoji ako je pri izvršenju razbojništva neko lice sa umišljajem lišeno života, bez obzira da li se radi o licu od koga se oduzima stvar ili je to slučajni prolaznik ili posmatrač.

57 Utaja – čl. 235 KZ RS (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuđu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do šest mjeseci.

58 Teži oblik ovog KD (3) Ako djelo iz stava 1. ovog člana učini staralac, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine. (4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

59 Utaja – blaži oblik (5) Ko tuđu pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine. (6) Gonjenje za djela iz stava 1., 2. i 5. preduzima se po prijedlogu.

60 Utaja kod ovog djela ne vrši se oduzimanje već samo prisvajanje jer se stvar već nalazi kod učinioca po nekom osnovu koji nije protivpravan. to je osnovna razlika u odnosu na KD krađe kome je utaja najsličnija.

61 U čemu se sastoji KD i objekt zaštite
djelo se sastoji u prisvajanju tuđe pokretne stvari koja je učiniocu povjerena ili koju je našao ili je do nje slučajno došao u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist. objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar.

62 Radnja izvršenja je prisvajanje tuđe pokretne stvari.
za postojanje djela je bitno da se radnja izvršenja preduzima u namjeri da učinilac za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist. namjera mora da postoji na strani učinioca u vrijeme izvršenja djela, ali ona ne mora da bude ostvarena u konkretnom slučaju.

63 Osnovni oblici djela zavisno od načina na koji je učinilac došao do pritežanja na stvari koju prisvaja, razlikuju se tri osnovna oblika djela: utaja povjerene stvari, utaja nađene stvari i utaja stvari do koje se slučajno došlo.

64 Izvršilac djela i oblik vinosti
izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera. za sve osnovne oblike ovog djela gonjenje se preduzima po prijedlogu.

65 Lakši oblik djela (sitna utaja)
postoji ako vrijednost utajene stvari ne prelazi iznos od 200 KM pri čemu je učinilac išao za tim da pribavi malu imovinsku korist. i ovo djelo čine dva elementa: 1) objektivni elemenat – mali iznos imovinske koristi – do 200 KM i 2) subjektivni elemenat – namjera učinioca da svojom radnjom pribavi upravo malu imovinsku korist.

66 Prvi teži oblik djela postoji ako radnju izvršenja učini staralac.
svojstvo učinioca djela (staralac), način izvršenja djela (zloupotreba dužnosti staraoca) i preduzeta radnja u odnosu na stvari koje su učiniocu povjerene upravo u cilju obavljanja ove dužnosti shodno odredbama porodičnog prava predstavljaju kvalifikatorne okolnosti za koje zakon kumulativno propisuje NK ili kaznu zatvora do tri godine.

67 Drugi teži oblik djela ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od KM. ako je predmet utaje stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja. najteži oblik - ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od KM.

68 Oslobođenje od kazne učinioca ovog KD
KZ iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način otkloni štetne posljedice KD.

69 Oduzimanje tuđe stvari- čl. 236
1) Ko bez namjere pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme tuđu pokretnu stvar, kazniće se NK ili kaznom zatvora do dvije godine. gonjenje za djelo iz stava 1. se preduzima po prijedlogu.

70 Oduzimanje tuđe stvari
2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

71 U čemu se sastoji KD i objekt zaštite
djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju tuđe pokretne stvari bez namjere pribavljanja imovinske koristi. objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđa pokretna stvar. radnja izvršenja je oduzimanje tuđe pokretne stvari.

72 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je umišljaj. gonjenje za ovo djelo se preduzima po prijedlogu.

73 Teži oblici djela ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od KM i ako je radnja izvršenja preduzeta u odnosu na stvar koja je od posebnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja. najteži oblik - postoji ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od KM.

74 Oslobođenje od kazne učinioca ovog KD
KZ RS (čl. 255) iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način otkloni štetne posljedice KD.

75 Oduzimanje MV – čl. 237 1) Ko oduzme tuđe MV u namjeri da ga protivpravno upotrijebi za vožnju, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine. 2) Ako je upotreba vozila trajala duže vrijeme ili je na vozilu prouzrokovana veća šteta, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. 3) Pokušaj KD iz stava 1. ovog čl. je kažnjiv.

76 Oduzimanje motornog vozila
ovdje nema namjere za pribavljanjem imovinske koristi, ni namjere za prisvajanjem stvari, već se radi samo o namjeri da se učinilac posluži sa tuđom pokretnom stvari (vozilo na motorni pogon) u cilju njenog korištenja za ono što i jest njena namjena (vožnja). radi se o protivpravnoj posluzi sa tuđom stvari, tzv. krađi upotrebe.

77 Objekt zaštite i objekt napada
objekt zaštite je imovina, a objekt napada je tuđe motorno vozilo. to je svako saobraćajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom ili vazdušnom saobraćaju. za postojanje djela je bitno da se radi o tuđem motornom vozilu.

78 Radnja izvršenja je oduzimanje tuđeg motornog vozila.
za postojanje djela je potrebno da se radnja preduzima: 1) bez pristanka vlasnika ili držaoca vozila, odn. člana njegove porodice i 2) u namjeri da se oduzeto vozilo upotrijebi za vožnju bez obzira da li je ta namjera u konkretnom slučaju i ostvarena ili ne. izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj.

79 Teži oblik djela ako je upotreba oduzetog vozila trajala duže vrijeme (duže vrijeme - faktičko pitanje) i ako je na oduzetom vozilu prouzrokovana veća šteta (veća steta - faktičko pitanje za sud). KZ RS iz kriminalno političkih razloga predviđa mogućnost oslobođenja od kazne učinioca koji, prije nego što je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi štetu ili na drugi način otkloni štetne posljedice KD.

80 Prevara – čl. 239 - osnovni oblik - prevara u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se zatvorom do tri godine.

81 Laka prevara (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist do 200 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine.

82 Teži oblici ovog KD (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska šteta u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do deset g.

83 Prevara u namjeri da se drugi ošteti
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini samo u namjeri da drugog ošteti, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine. (5) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog člana se preduzima po prijedlogu.

84 U čemu se sastoji KD i objekt zaštite
djelo se sastoji u dovođenju u zabludu ili održavanju u zabludi drugog lica lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica čime se on navede da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. objekt zaštite je imovina, a objekt napada mogu da budu: pokretna i nepokretna stvar, imovinska prava i imovinski interesi.

85 Radnja izvršenja je... dvojako alternat. određena 1) dovođenje u zabludu ili 2) održavanje u zabludi drugog lica da se ovaj navede da na štetu svoje ili tuđe imov nešto učini ili ne učini (propusti). dovođenje u zabludu je stvaranje pogrešne ili nepotpune predstave o nekim činjenicama kod drugog lica: a) lažnim prikazivanjem ili b) prikrivanjem činjenica. održavanje u zabludi znači aktivno podržavanje pogrešne i nepotpune predstave koja već postoji kod drugog lica.

86 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji karakterišu navedene namjere.

87 Lakši oblik prevare (sitna prevara)
gonjenje se preduzima po prijedlogu. ako je učinilac preduzetom radnjom pribavio za sebe malu imovinsku korist – do 200 KM ili je u istom iznosu drugome pričio štetu i ako je pri preduzimanju radnje upravo postupao sa takvom namjerom. 1) objektivni elemenat – mala pribavljena imovinska korist za učinioca ili mala pričinjena šteta do 200 KM i 2) subjektivni elemenat – namjera da se upravo pribavi ovako mala korist za sebe ili drugoga ili da se takva mala šteta drugome prouzrokuje.

88 Prvi teži oblik djela postoji..
kada je preduzetom radnjom pribavljena imovinska korist ili je drugome nanijeta šteta u iznosu koji prelazi KM. visina pribavljene imovinske koristi za učinioca djela ili drugo lice ili visina nanijete štete drugom licu predstavlja kvalifikatornu okolnost.

89 Drugi teži oblik djela postoji kada je preduzetom radnjom izvršenja pribavljena imovinska korist za učinioca ili drugo lice ili je drugom licu nanijeta šteta u iznosu koji prelazi KM.

90 Osiguranička prevara – osnovni oblici – čl. 240
(1) Ko u namjeri da od osiguraničkog društva naplati osiguranu sumu, ošteti ili sakrije stvar koja je osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi štetu, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u namjeri da od osiguraničkog društva naplati osiguranu sumu za slučaj tjelesnog oštećenja, tjelesne povrede ili narušenja zdravlja, prouzrokuje sebi takvo oštećenje, povredu ili narušenje zdravlja.

91 Osiguranička prevara – dva teža oblika ovog KD
(3) Ako je djelima iz stava 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

92 Objekt zaštite i izvršilac
objekt zaštite je imovina osiguravajućeg društva, a objekt napada može biti: a) stvar i b) tjelesni integritet i zdravlje koji su osigurani od rizika. KD ima dva oblika ispoljavanja: a) prevara u odnosu na osiguranu stvar i b) prevara u odnosu na osigurano zdravlje. izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj.

93 Organizovanje nedozvoljenih igara na sreću – čl. 241
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, organizuje, učestvuje ili pomaže pri organizovanju igara u kojima učesnici plaćaju određene novčane iznose učesnicima koji su se prije njih uključili u igru i očekuju plaćanje određenih novčanih iznosa od učesnika koji se budu nakon njih uključili u igru, kazniće se zatvorom do tri godine.

94 Organizovanje nedozvoljenih igara na sreću
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko, u namjeri da bi sebi ili nekom drugom pribavio protivpravnu imovinsku korist, organizuje, učestvuje ili pomaže pri organizovanju igara na sreću za koje nije izdata dozvola nadležnog organa. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. nastala velika imovinska šteta, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

95 Organizovanje nedozvoljenih igara na sreću
djelo čini ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu im. korist, organizuje, učestvuje ili pomaže pri organizovanju tzv. lančanih igara sreće u kojima oni učesnici koji se tek uključuju uplaćuju određene novčane iznose učesnicima koji su se prije njih uključili u igru i očekuju isto takva plaćanja od učesnika koji se budu nakon njih uključivali u igru.

96 Iznuda – čl. 242 - osnovni oblici
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom pretnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, ili ko na takav način utjeruje dug, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

97 Iznuda – teži oblici KD (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi KM, ili ako je pri izvršenju djela upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo, ili je djelo učinjeno od strane više lica ili na naročito grub i ponižavajući način, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina. (3) Ko se za nagradu bavi vršenjem djela iznude, kazniće se zatvorom od tri do 15 g.

98 U čemu se sastoji KD i objekt zaštite
djelo se sastoji u prinuđavanju drugog lica silom ili prijetnjom da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine u namjeri da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinska korist ili da se na taj način utjera dug. objekt zaštite je dvojako određen: 1) imovina i 2) sloboda odlučivanja u raspolaganju imovinom.

99 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice je potreban direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

100 Prvi teži oblik djela postoji ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko KM. ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora od jedne do deset godina.

101 Drugi teži oblik djela ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko KM, ako je pri izvršenju djela učinilac upotrijebio hladno ili vatreno oružje ili drugo opasno sredstvo, ako je djelo učinjeno od strane dva ili više lica i ako je radnja izvršenja preduzeta na naročito grub i ponižavajući način.

102 Treći teži oblik djela postoji ako se učinilac bavi vršenjem iznude.
ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket). djelo se sastoji u višekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri čemu učinilac pokazuje spremnost, tendenciju da i dalje nastavi sa vršenjem ovih KD.

103 Ucjena – čl. 243 (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da će protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, ili ko na takav način uteruje dug, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

104 Ucjena – teži oblici (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi KM, ili je djelo učinjeno od strane više lica ili na naročito ponižavajući način, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina. (3) Ko se za nagradu bavi vršenjem djela ucijene, kazniće se zatvorom od tri do 15 g.

105 Ucjena KD ucjene (šantaža) sastoji se u upotrebi prijetnje prema nekom licu da će se protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što može da škodi njihovoj časti ili ugledu i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to čini prinuđivanjem. sa ovako određenim elementima, ucjena se javlja kao specijalni oblik iznude.

106 Objekt zaštite, radnja izvršenja i izvršilac
objekt zaštite: 1) pokretna ili nepokretna imovina i 2) sloboda odlučivanja u pogledu raspolaganja imovinom. radnja izvršenja je prinuđavanje drugog lica da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umišljaj koji kvalifikuje navedena namjera.

107 Prvi teži oblik djela postoji ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko KM. ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina.

108 Drugi teži oblik djela ako je preduzetom radnjom izvršenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko KM, 2) ako je djelo učinjeno od strane dva ili više lica i 3) ako je radnja izvršenja preduzeta na naročito ponižavajući način.

109 Treći teži oblik djela postoji ako se učinilac bavi vršenjem ucjene.
ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket). djelo se sastoji u višekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri čemu učinilac pokazuje spremnost, tendenciju da i dalje nastavi sa vršenjem ovih KD.

110 Zloupotreba povjerenja – čl. 244 – osnovni oblik NE
(1) Ko zastupajući imovinske interese nekog lica ili starajući se o njegovoj imovini ne ispuni svoju dužnost ili zloupotrijebi data mu ovlašćenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist ili da ošteti lice čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

111 Zloupotreba povjerenja – teži oblici
(2) Ako je ovim djelom pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

112 Zloupotreba povjerenja – teži oblici
(3) Ako djela iz stava 1. i 2. ovog člana učini staralac ili advokat, kazniće se za djelo iz stava 1. zatvorom od šest mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2. kada je iznos preko KM zatvorom od jedne do osam godina, a kada je iznos preko KM, zatvorom od dvije do deset godina.

113 U čemu se djelo sastoji... u tome da neko, zastupajući imov. interese nekog lica ili starajući se o njegovoj imov., ne ispuni svoju dužnost ili zloupotrijebi data mu ovlašćenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugome kakvu imovinsku korist ili da ošteti lice čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara.

114 Zelenaštvo – čl. 245 NE (1) Ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam ili za vršenje usluge koju učini nekom licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmernu imovinsku korist iskorišćavajući njegovo teško imovno stanje, teške prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuđivanja, kazniće se zatvorom do tri godine i NK.

115 Zelenaštvo – teži oblici
(2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi KM, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina i NK.

116 Zelenaštvo lihvarstvo, u najtežem obliku kožoderstvo predstavlja veoma staru pojavu koja se sastoji u iskorišćavanju teške materijalne ili neke druge slične situacije nekog lica da bi se za dati novac ili neku drugu potrošnu stvar datu na zajam ili za izvršenu uslugu, ugovorila imovinska korist koja je u velikoj nesrazmjeri sa datom imov. vrijednosti ili učinjenom uslugom. ovo djelo se najčešće ostvaruje putem pozajmljivanja novca koji se daje na kratke rokove sa visokim kamatama.

117 Prikrivanje – čl. 246 NE (1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno prodajom ili zamijenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi način pribavlja, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

118 Prikrivanje – teži oblici
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, ili ako vrijednost stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

119 Lakši oblik ovog KD (3) Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini, a mogao je i bio dužan da zna da je stvar pribavljena KD, kazniće se NK ili zatvorom do dvije g. postoji ako je učinilac preduzeo radnju izvršenja sa svjesnim nehatom. ovo djelo postoji ako je učinilac prilikom preduzimanja neke od radnji izvršenja mogao i bio dužan da zna da je stvar pribavljena KD.

120 U čemu se sastoji KD i objekt zaštite
djelo se sastoji u prikrivanju, proturanju, kupovini, primanju u zalogu ili pribavljanju na drugi način stvari za koju se zna da je pribavljena KD ili onoga što je za nju dobijeno prodajom ili zamenom. objekt zaštite je imovina, a objekt napada može biti: a) stvar za koju se zna da je pribavljena KD i b) vrijednost koja je prodajom ili zamjenom dobijena za stvar koja je pribavljena KD.

121 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice. u pogledu krivice potreban je umišljaj.

122 Protivzakonito useljenje – čl. 247 NE
(1) Ko se neovlašćeno useli u tuđu zgradu, stan, poslovni prostor ili druge prostorije, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine. (2) Pri izricanju uslovne osude, sud učiniocu može naložiti da u određenom roku napusti i isprazni prostor u koji je uselio.

123 U čemu se sastoji djelo i objekt zaštite
djelo se sastoji u neovlašćenom useljenju u tuđu zgradu, stan, poslovni prostor ili druge prostorije. objekt zaštite je nepokretna imovina. objekt napada je tuđa zgrada, stan, poslovni prostor ili dr. prostorije (bitno je da se radi o nepokretnostima koje pripadaju drugom fiz. ili pravnom licu).

124 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj. ako je učiniocu djela izrečena uslovna osuda, tada mu sud može postaviti obavezu da u određenom roku napusti i isprazni prostor u koji se uselio.

125 Protivpravno zauzimanje zemljišta – čl. 248. NE
(1) Ko protivpravno zauzme tuđe zemljište, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko protivpravno zauzme tuđe zemljište u namjeri da ga upotrijebi za gradnju, kazniće se NK ili zatvorom do tri godine.

126 Izvršilac djela i oblik krivice
djelo se sastoji u protivpravnom zauzimanju tuđeg zemljišta. objekt zaštite je tuđe zemljište, zemljište koje pripada drugom fiz. ili pravnom licu. radnja izvršenja je zauzimanje tuđeg zemljišta. izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišaj.

127 Oštećenje tuđe stvari –čl. 249
(1) Ko uništi, ošteti ili učini neupotrijebljivom tuđu stvar, kazniće se NK ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi KM, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi KM, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

128 Teži oblik djela i gonjenje
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se učinilac koji krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz mržnje. (4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

129 U čemu se djelo sastoji i objekt zaštite
djelo se sastoji u uništenju, oštećenju ili činjenju neupotrebljivom tuđe stvari. objekt zaštite je imovina, a objekt napada može biti pokretna i nepokretna imovina. stvar ne mora da ima ekonomsku, novčanu vrijednost, već može da ima i afektacionu vrijednost za njenog vlasnika (bitno je da je stvar tuđa, dakle da pripada drugom fizičkom ili pravnom licu).

130 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice je potreban umišljaj. gonjenje za osnovni oblik ovog djela se preduzima po prijedlogu. djelo ima tri teža oblika zavisno od obima i intenziteta prouzrokovane posljedice - visine pribavljene imovinske koristi i pobuda učinioca.

131 Paljevina – čl. 250 NE (1) Ko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu za boravak ili ekonomsko korišćenje, ili poslovnu zgradu ili zgradu koja je u javnoj upotrebi, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta velikih razmjera, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.

132 U čemu se djelo sastoji i objekt zaštite
djelo se sastoji u paljenju tuđe kuće, druge zgrade koja je namijenjena za boravak ili ekonomsko korišćenje, poslovne zgrade ili zgrade koja je u javnoj upotrebi. objekt zaštite je nepokretna imovina, a objekt napada može biti: tuđa kuća, druga zgrada koja je namijenjena za boravak ili ekonomsko korišćenje, poslovna zgrada ili zgrada koja je u javnoj upotrebi.

133 Izvršilac djela i oblik krivice
izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj. teži oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja – paljenja - prouzrokovana šteta velikih razmjera (to je faktičko pitanje koje sud cijeni u svakom konkretnom slučaju).

134 Oštećenje tuđih prava – čl. 251 NE
(1) Ko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari otuđi, uništi ili ošteti svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine. (3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog člana preduzima se po prijedlogu.

135 Oštećenje tuđih prava (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko uništi, ošteti, prikrije, prividno proda ili učini neupotrijebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njezin sastavni dio, ili prizna neistinito potraživanje, sastavi lažan ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom prividno ili stvarno pogorša svoje imovno stanje i time umanji mogućnost ili spriječi namirenje najmanje jednog od svojih povjerilaca.

136 Objekt zaštite, izvršilac djela i oblik krivice
objekt zaštite je imovina, a objekt napada je dvojako određen kao: a) stvar na kojoj drugo (fizičko ili pravno) lice ima založno pravo ili pravo uživanja i b) cjelokupna ili dio imovine. izvršilac djela može da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umišljaj koji karakteriše navedena namjera.

137 Oštećenje stambenih i poslov. zgrada i prostorija – čl. 252
(1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz stambenog ili poslovnog prostora skine ili ošteti spoljne ili unutrašnje uređaje, instalacije ili njihove dijelove ili na drugi način znatno smanji upotrebljivost zgrade ili prostora, kazniće se NK ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je radi djela iz stava 1. ovog člana zgrada, stambeni ili poslovni prostor postao neupotrebljiv, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine.

138 Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija
KD čini korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz stambenog ili poslovnog prostora, skine ili ošteti vanjske ili unutrašnje uređaje ili uništi ili ošteti instalacije ili dijelove tih instalacija, ili na neki drugi način umanji upotrebnu vrijedn. zgrade ili nekog od navedenih prostora.

139 Oštećenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija
izvršenje djela je povezano sa korištenjem navedenih prostora, što znači da se radi o tzv. vlastoručnom djelu. ako navedene zgrade ili prostore ošteti ili odnese uređaje ili dijelove instalacija neko drugo lice, neće se raditi o ovom već o opštem KD oštećenja tuđe stvari ili KD krađe; djelo je umišljajno.

140 Objekt zaštite i izvršilac djela
objekt zaštite je nepokretna imovina - stambena ili posl. zgrada ili drugi prostor. objekt napada: spoljni ili unutrašnji uređaji, instalacije ili njihovi dijelovi. izvršilac djela može da bude samo određeno lice - korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice, a u pogledu krivice potreban je umišljaj.

141 Teži oblik ovog djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvršenja u bilo kom obliku zgrada, stambeni ili poslovni prostor postao neupotrebljiv. kada je nastupila neupotrebljivost prostora predstavlja faktičko pitanje koje sud rješava u svakom konkretnom slučaju.

142 KD u vezi sa spomenicima kulture
prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili drugih predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja.

143 Prisvajanje, uništenje ili ošteć
Prisvajanje, uništenje ili ošteć. spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili dr. predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja – čl. 253 (1) Ko pri arheološkim, geološko-paleontološkim i minerološkim istraživanjima i iskopavanjima, arhivskim istraživanjima ili na drugi način prisvoji iskopine, materijal ili nađeni predmet koji ima kulturni ili istorijski značaj, arhivski materijal ili prirodnu retkost, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

144 Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili dr. predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko protivpravno uništi ili ošteti spomenik kulture, zaštićeni objekat prirode ili drugi predmet koji je od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja, ili stvar koja predstavlja javno dobro.

145 Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili dr. predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja (3) Ko neovlašćeno na spomeniku kulture izvrši konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove, ili ko neovlašćeno vrši arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa usljed toga spomenik bude teže oštećen ili uništen, kazniće se NK ili zatvorom do tri g.

146 Prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili dr. predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja (4) Ako su djela iz stava 1., 2. i 3. ovog člana izvršena prema predmetu ili spomeniku posebnog istorijskog ili kulturnog značaja, ili je tim delima prouzrokovana velika šteta, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

147 Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorij. značaja ili prirodnih rijetkosti-čl. 254 (1) Ko neovlašćeno izveze ili iznese u inostranstvo predmet koji je od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili predmet koji predstavlja prirodnu retkost, ili drugom omogući da to učini, kazniće se zatvorom do tri godine.

148 Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili prirodnih rijetkosti (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno u odnosu na dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili prirodnog značaja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

149 Iznošenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja ili prirodnih rijetkosti djelo čini ko neovlašćeno izveze ili iznese u inost. predmet koji je od naročitog istor. ili kult. značaja ili se radi o predmetu koji predstavlja prirodnu rijetkost. sa ovim je izjednačeno i omogućavanje drugome da to učini.

150 Iskreno kajanje ako je učinilac djela iz čl. 231, 235, 236, 237, 247, 248, 249, 251. i 252. ovog zakona, prije nego što je saznao da je otkriven, vratio oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadio štetu ili je na drugi način otklonio štetne posljedice krivičnog djela, sud ga može osloboditi od kazne.