Elektronički sklopovi računala Strojna oprema računala Elektronički sklopovi računala RAZVOJ RAČUNALA KROZ POVIJEST

Elektromehanički stroj Collosus 1943. godine. Računske operacije obavljao je sa 2000 elektronskih cijevi. Podatke je čitao s rola papira s rupicama. Optički čitač je niz rupica pretvarao u električne impulse. Oni su se prenosili do glavnih sklopova koji su obavljali aritmetičko – logičke operacije. Logika elektronskih cijevi: ima struje = 1 - nema struje = 0. Binarno kodiranje događaja u računalu. Elektronske cijevi su bile velike, nepouzdane (bug), trošile su puno el energije i proizvodile puno topline.

Tranzistori, integrirani krugovi, procesori Integrirani krug (čip) – na maloj površini međusobno povezano više tranzistora (i nekoliko tisuća) Mikroprocesori – daljnje povećanje stupnja integracije tranzistora. Izum tranzistora 1947. godine iz temelja je izmijenio razvoj računala. Računala postaju pouzdanija, manja i jeftinija. Tranzistor ima istu ulogu koju su imale i elektronske cijevi – ulogu sklopke. Kombiniranjem većeg broja tranzistora u složenije elektroničke logičke sklopove mogu se izvršavati i složenije operacije.

Mikroprocesor PENTIUM 4 Obavlja sva računanja, upravlja tokom podataka i redoslijedom izvođenja svih programa. Ima ARITMETIČKO - LOGIČKU jedinicu koja obavlja sva računanja i UPRAVLJAČKU JEDINICU koja upravlja tokom podataka i redoslijedom izvođenja svih programa. PENTIUM 4 1. Priručna Cache memorija 2. 256 KB L2 cache, 3. Matematička jedinica, 4. Aritmetička jedinica, 5. Rapid Execution Engine, 6. SSE2 set instrukcija, 7. Sustavska sabirnica – 400 MHz

Mikroprocesori Današnji mikroprocesori sadrže nekoliko stotina milijuna tranzistora i sposobni su izvršiti milijune operacija u sekundi.

Registri Registri su maleni memorijski spremnici u procesoru koji mogu vrlo brzo prihvaćati i pohranjivati podatke, a direktno su povezani s aritmetičko – logičkom i upravljačkom jedinicom. Prije svake operacije procesor mora prihvatiti podatke iz spremnika (RAM) i smjestiti ih u registre. Tek tada se s njima može izvršiti neka operacija. Imamo 8, 16, 32, i 64-bitne registre. Osim procesora, drugi je važan elektronički sklop glavni (unutarnji) spremnik koji se sastoji od ROM (trajne) i RAM (privremene) memorije.

Računalo prema von Neumannovu modelu Iz glavnog spremnika – RAM-a procesor prima podatke koje smješta u registre prije obrade. U RAM-u se također nalazi i program koji procesor izvršava (Word, Excel). Nakon izvršene operacije rezultat se iz registra pohranjuje u RAM memoriju. Internet: Von Neumannova arhitektura MAPA MULTIMEDIJSKI SADRŽAJI: Shematski opis rada računala na primjeru zbrajanja dva broja: 81prez2.ppsx

Matična ploča

Matična ploča

Sabirnice