predstavljanje projekta BIBLION HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO NAZIVLJE NOTE: Want a different image on this slide? Select the picture and delete it. Now click the Pictures icon in the placeholder to insert your own image. Daniela Živković, voditeljica članice tima: Sanja Brbora, Rajka Gjurković Govorčin, Aleksandra Horvat, Jelica Leščić, Dijana Machala, Marina Mihalić i Breza Šalamon-Cindori

Struna - terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja (1) 2008. pokrenuta sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku - 31 struka

Mrežna stranica Projekta - http://struna.ihjj.hr

Hrvatski terminološki portal - http://nazivlje.hr

Struna (2) – suradnja Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika – inicijator Hrvatska zaklada za znanost – financijer Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – koordinator Hrvatski zavod za norme Pripadnici raznih struka

Projekt Hrvatsko knjižničarsko nazivlje BIBLION Natječaj HRZZ-a „Izgradnja hrvatskog strukovnog nazivlja” (Struna-09-2017) Trajanje projekta 28. 2. 2018. – 27. 8. 2019. Cilj: e-rječnik knjižničarskoga nazivlja od 1.500 naziva Deset suradnika Administrativni posao Filozofski fakultet u Zagrebu Četiri radionice – IHJJ Radni sastanci projektnog tima Diseminacija rezultata 43. Skupština HKD-a, Okrugli stol Predstavljanje projekta Okrugli stol o hrvatskom knjižničarskom nazivlju, Zagreb, 2019.

e- Struna: sučelje Str. 1 Str. 2

Zašto nam treba terminološki rječnik?

Stručni jezik (1) Stručni je jezik dio standardnog hrvatskog jezika Razumijevanje unutar struke Razumijevanje među strukama Razgovor s javnosti

Stručni jezik (2) Omogućuje nedvosmislen i točan (raz)govor o struci Sugovornici razumiju o čemu je riječ Jamči istinitost Olakšava nastavu i poučavanje Olakšava prevođenje Omogućuje ponavljanje i nastavljanje znanstvenih i stručnih istraživanja Omogućuje javnosti da bolje odredi područje knjižničarstva

Primjerenost korisniku Pitali ste… knjižarstvo, knjižarski katalog, bibliofilija, kolekcionar, knjižnične službe i usluge         Trazim komplet knjiga Gricka vjestica Marija Juric Zagorka.....zivim u Australiji pa me interesira da li saljete ovamo i cijena normalno....veliki pozdrav iz suncanog Melbournea Postovani, kako mogu da citam knigu sto me interesira; da li mogu i da kupim knjigu? Hvala na odgovoru. S postovanjem U MREŽNOME OKRUŽENJU. Poruke poslane putem obrasca za kontakt sa stranica knjižničnoga kataloga KGZ-a redaktoru kataloga. Katalog na dan bilježi više od 1.800 posjeta, 78% iz Zagreba. Najčešći upiti? Kupnja knjige…

Terminologija terminološka definicija i kratko objašnjenje, zbog primjerenosti korisniku katkad ima i pokoji leksikonski element konačni cilj, opis strukovnoga jezika koji se rabi u određenoj (uskoj) domeni ljudskoga života strukovni jezik jednim se dijelom oslanja na opće jezični standard (gramatika, pravopis, dio leksika...) odražava posebnosti određene struke, pojmovni sustav, nazivi (termini) Zadatak je terminološke definicije pružiti opis značenja naziva (tj. njemu pridružena pojma) s pomoću drugih definiranih naziva koji omogućuju njegovo razgraničenje od svih ostalih naziva u pojmovnom sustavu. Sastoji se od kratkih objašnjenja, iako zbog primjerenosti korisniku katkad imaju i pokoji leksikonski element. Minimalna količina informacija potrebnih da se prepozna i razlikuje pojam od njemu srodnih (istorednih ili supodređenih) pojmova.

Savjeti iz prakse potrebno je definirati sve pojmove koje rabimo u definiciji usporediti nazive i pojmove u korpusnim rječnicima izbor riječi određen je izborom vrela do kakvih je promjena došlo: odrazi promjena koje su se dogodile u općem jeziku te jeziku struke prinos poboljšanju komunikacije i razmjene informacija i ideja interes i skrb za svoje nazivlje Stoga, definicije u terminološkome rječniku nisu leksikonske definicije (iako zbog primjerenosti korisniku katkad imaju i pokoji leksikonski element), koje se obično sastoje od više objašnjenja, nego kratka objašnjenja. Definicija se sastoji od nadređenoga pojma (najbližega rodnoga pojma, hiperonima lat. genus proximus) i specifične razlike (differentia specifica) s pomoću koje se definirani naziv (tj. njemu pridruženi pojam) razlikuje od drugih istorednih naziva (kohiponima).

Savjeti filozofije Zanimljivo je kako u nekim strujama suvremene filozofije, koje u svom programu ističu strogu analizu i precizne distinkcije, dolazi do čuđenja u činjenici da se rezultati rijetko mogu formulirati kao velike filozofske generalizacije. Svaki pokušaj u filozofiji da se mračno učini jasnim, je teško, jer je kazna za neuspjeh zbrka, a nagrada za uspjeh konvencionalno i poznato. (Nelson Goodman. Structure of appearance. 1951, xv.)

Praksa i recentnost kao načela odabira naziva Tiskana izdanja (Hrvatski encikopedijski rječnik, enciklopedije, terminološki rječnici na drugim jezicima, priručnici, recentna stručna izdanja, članci) Međunarodne norme i hrvatske norme, naročito tekstualni dijelovi normi koje su ujedno i međunarodno usklađeni terminološki rječnici (HRN ISO 5127:2018. Informacije i dokumentacija. Osnove i terminološki rječnik, ISO 11620:2014 Informacije i dokumentacija. Pokazatelji uspješnosti, HRN ISO 2789:2013 Informacije i dokumentacija. Knjižnična statistika itd.)

Primjeri iz prakse Korisnik je primatelj knjižničnih usluga (ISO norma) - definira korisnika kontekstualno ili Korisnici (m.) su pojedinci od kojih svaki ima jedinstvene obrazovne, psihološke i društvene potrebe (Priručnik i udžbenik) - ne definira korisnika knjižnice, već opisuje (informacijske) potrebe pojedinca, ne nužno i korisnika knjižnice

Definiranje konteksta i vremenskog opsega odabranih naziva u pojmovnom sustavu Razlikovanje definiranog naziva od ostalih pojmova – ISO 704 (2009:30) Provjera u općim i posebnim jednojezičnim / višejezičnim / suvremenim rječnicima Tiskana vrela i online izdanja Usporedba značenja istih naziva za različita znanstvena područja struke (arhivistika, komunikologija) Nazivi: zastarjeli, nepreporučeni, žargonizam

Primjer Naziv : informacija Obavijest o činjenicama, izvještaj o čemu (HER) Information applies to facts that are gathered in any way, as reading, observation, hearsay etc. and doesn’t connote validity - govori o sadržaju i vrijednosti naziva ...”any data that can be stored in and retrieved from a computer...”- računalna tehnologija

Primjeri definicija i značenja naziva kroz vrijeme 1948. Shannon, C. i N. Weaver definicije temeljnih komunikacijskih modela (Linearni komunikacijski model i Kibernetički komunikacijski model) 70-te mikrotehnološka revolucija 80-te IT revolucija (obrada i pohrana informacija) 90-te ICT informacijsko-komunikacijska revolucija ( www, umreženo društvo, umreženi sustavi ) 1995. internet (Microsoft Internet Explorer)

Istraživanje korištenja naziva u recentnoj praksi Prednost u odabiru naziva daje se onom koji je knjižničarima prihvatljiviji i jednoznačan Primjena usvojenih naziva Ažurnost naziva

Preporuke Definicije naziva trebaju odražavati praksu i učestalost primjene Ažurirati rječnik novim nazivima Koristiti i pouzdane elektroničke izvore naročito za novije pojmove Promovirati korištenje normiranih naziva

Struna - elementi zapisa u terminološkoj bazi Naziv na hrvatskome jeziku Jezična odrednica Skraćeni oblik naziva Definicija Kontekst Predloženi naziv (IHJJ) Istoznačnice (dopušteni naziv, nepreporučeni naziv, zastarjeli naziv, žargonizam) Istovrijednice na stranim jezicima Kratice na hrvatskome i/ili stranome jeziku Podređeni naziv Simbol Poveznica Napomena Privitak Razredba (oznaka znanstvenog polja i grane) Vrela Načela rada - inačica tradicionalnoga terminografskog opisa koja počiva na načelima razrađenima u normama ISO-a

Biblion – odabir naziva Izvori naziva prema dogovorenom popisu izvora Odabir naziva predviđen je samo krovni skup naziva područja, budući da se terminološka baza / baza nazivlja može, ako to bude potrebno, dopunjavati i osuvremenjivati i po završetku projekta

Oblikovanje naziva u skladu s načelima STRUNA-e za svaki naziv predviđena je jedna definicija

Nazivi glavni nazivi inačice / varijantni nazivi neusvojeni, zastarjeli i dr. nazivi podređeni nazivi kratice (u općoj uporabi, međunarodne) gramatički opis naziva napomena (ako je to potrebno)

Nazivi obuhvaćaju i (?) nazive stručnih tijela i udruga nazive klasifikacijskih sustava nazive stručnih publikacija nazive baza podataka

Načela postupanja srodni nazivi navedeni u opisu krovnog naziva zastupljeni su i zasebnim zapisom inačice / varijantni nazivi preporučenih naziva nisu zastupljeni zasebnim zapisom kratice nisu zastupljene zasebnim zapisom (?) strani nazivi uobičajeni u hrvatskoj knjižničarskoj praksi, zadržani su u kroatiziranom i/ili izvornim obliku

Primjer NAZIV: Univerzalna decimalna klasifikacija KRATICA: UDK DEFINICIJA: klasifikacijski sustav u kojemu je ukupno znanje podijeljeno u 10 glavnih stručnih skupina koje su označene arapskim znamenkama od 0 do 9 NEPREPORUČENI NAZIV: Briselska klasifikacija VRELO: Reitz (2018) ISTOVRIJEDNICA-ENGLESKI: Universal Decimal Classification KRATICA – MEĐUNARODNA: UDC

Primjer NAZIV: sadržajna analiza DEFINICIJA: postupak označivanja sadržaja informacijskog izvora koji obuhvaća klasifikaciju i/ili predmetno označivanje s ciljem izradbe oznaka prema kojima se on može pronaći pri informacijskom pretraživanju NEPREPORUČENI NAZIV: analiza sadržaja; sadržajna obrada VRELO: izvor naziva i njegove definicije ISTOVRIJEDNICA-ENGLESKI: content analysis

Primjer NAZIV: zeleno računalstvo DEFINICIJA: smjer tehnološkog razvoja i nastojanje proizvođača računalne opreme da njihovi proizvodi troše što manje energije VRELO: izvor naziva i njegove definicije ISTOVRIJEDNICA-ENGLESKI: green computing

Nazivi za djelatnike – u administrativnom diskursu Primjer

Primjer

Autorski nazivi: kliznik, hrđaste mrlje Primjer

Primjer

Zaključak