1. Uvod u postupak procjene

1. Uvod u postupak procjene

1. Uvod u postupak procjene (Sadržaj)
Uloga procjenjivača (konsultanta) u postupku procjene Obuka i iskustvo Prikaz postupka procjene

Uvod (1) Zatvoreno dioničkoo društvo (1)
Preduzeće koje je u vlasništvu relativno malog broja dioničara i čije se dionice ne kotiraju na berzi Dionice otvorenog dioničarskog društva se kotiraju na berzi Od veličine preduzeća ne zavisi da li će ono biti zatvoreno ili otvoreno dioničko društvo Vrlo mala, kao i vrlo velika preduzeća mogu biti zatvorena dionička društva (bitno je samo da su u vlasništvu relativno malog broja dioničara i da im se dionice ne kotiraju na berzi)

Uvod (2) Zatvoreno dioničarsko društvo (2)
Procjena vrijednosti preduzeća izvodi se na isti način za zatvoreno i za otvoreno dioničarsko društvo Iako je postupak procjene vrlo je sličan, postoje i izvjesne razlike U otvorenim dioničarskim društvima maksimizira se dobit, a u zatvorenim dioničarskim društvima dobit plus sve ostale koristi (plate i ostala primanja) Kvalitet i raspoloživost finansijskih informacija su bolji u otovorenim dioničarskim društvima (imaju pouzdaniju i kvalitetniju bazu podataka, jer ih kontrolišu regulatorne agencije, a i revizija finansijskih izvještaja je kvalitetnija) Procjena preduzeća koje je otvoreno dioničarsko društvo zahtijeva dodatna, specifična znanja, na primer, iz oblasti medjunarodnog poslovanja, zakonske regulative o berzama i hartijama od vrijednosti i dr. Otvorena dioničarska društva su obično velike korporacije, koje posluju globalno ili u više regiona, pa je potreban veliki broj procenjivača i njihovo angažovanje u relativno dugom vremenskom periodu

Uvod (3) Procjena vrijednosti preduzeća kao profesionalni angažman (1)
Procjena podrazumijeva formiranje mišljenja o procijenjenoj vrijednosti vlasničkog interesa u preduzeću u odredjenom vremenskom trenutku (na određeni dan) Vlasnički interes koji se procijenjuje može biti sopstveni kapital preduzeća (vrijednost običnih dionica) ili ukupan kapital, koji pored sopstvenog kapitala obuhvata i dugove na koje se plaća kamata Razlozi za procjenu (1) Kupovina ili prodaja interesa u preduzeću (vlasništva nad preduzećem) u cjelini ili djelimično Spajanje preduzeća Podjela preduzeća

Uvod (4) Procjena vrijednosti preduzeća kao profesionalni angažman (2)
Razlozi za procjenu (2) Dokapitalizacija i drugi oblici finansiranja Obračun poreza na imovinu Sudski sporovi Utvrdjivanje štete Osiguranje imovine Obuhvat procjene zavisi od potreba klijenta, tako da može podrazumevati samo diskusiju o razumnom intervalu vrijednosti, ali i vrlo sveobuhvatan i dokumentovan pisani izvještaj, koji se može braniti na sudu

Uloga procjenjivača (konsultanta) u postupku procjene (1)
Objektivnost u procjeni (1) U bilo kom profesionalnom angažmanu koji se odnosi na procjenu vrijednosti preduzeća, procjenjivač (konsultant koji se bavi procjenom) mora preuzeti jednu od sledećih uloga: Ulogu nezavisnog procjenjivača koji radi objektivnu procjenu vrijednosti preduzeća (ili specifičnog interesa u preduzeću), ili Ulogu savjetnika koji učestvuje u procjeni vrijednosti, koja je najpovoljnija za njegovog klijenta, i učestvuje u pregovorima o vrijednosti između klijenta i druge zainteresovane strane Procjenjivač mora da definiše svoju ulogu prije početka angažmana, a ona mora biti jasno predočena klijentu formalno potvrđena potpisivanjem pisma o angažovanju

Objektivnost u procjeni (2) Pretpostavka objektivnosti Kao što se pretpostavlja da je revizor nezavisan od svog klijenta, tako se pretpostavlja i da je procjenjivač nezavisan i objektivan u procjeni vrijednosti preduzeća Međunarodni standardi za procjenu koji se odnosi na objektivnost zahtijeva da “procjenjijvač vodi računa o objektivnosti i integritetu, da ne bude u konfliktu interesa, da namjerno ne interpretira činjenice na pogrešan način i da ne dozvoli da na njegov profesionalni sud utiču drugi”

Objektivnost u procjeni (3) Prilikom nezavisne procjene vrijednosti preduzeća, procjenjivač bi trebalo da objektivno interpretira podatke i da to čini na razuman i precizan način Mišljenje procjenjivača ne bi trebalo da dovedu u pitanje (kompromituju) eksterni faktori, kao što su želje klijenta ili iznos naknade U odsustvo eventualnih napomena koje bi ukazivale na suprotno, pretpostavlja se da procjenjena vrijednost preduzeća predstavlja nepristrasan sud procjenjivača

Uloga procenjivača (konsultanta) u postupku procjene (4)
Objektivnost u procjeni (4) Pored toga što bi trebalo da bude objektivan kada procjenjuje vrijednost preduzeća, procjenjivač mora voditi računa i o opštem utisku koji postoji o njegovoj objektivnosti Procenjivač mora biti nezavisan od preduzeća koje procenjuje (vlasništvo, finansijski interes, porodične veze i sl.) Novčana naknada za procjenu mora biti odredjena u fiksnom iznosu i prije početka angažmana (ne smije zavisiti od rezultata procjene) Dinamika plaćanja naknade mora biti usklađena sa pojedinim fazama procjene, kako procjenjivač ne bi bio doveden u situaciju u kojoj naplata naknade zavisi od rezultata procjene

Savjetovanje u procjeni (1) Procjenjivač bi trebalo da procjenjuje preduzeće na objektivan i nepristrasan način To ne znači da procjenjivač ne može nikada da bude savjetnik svom klijentu Procjenjivači često pomažu kupcima ili prodavcima preduzeća, tokom pregovaranja, da utvrde interval vrijednosti koji je za njih prihvatljiv Kupac će obično nuditi iznos koji je na donjoj granici intervala, a prodavac će nastojati da dobije iznos koji je blizak gornjoj granici intervala Procjenjivač može da pruži vrlo značajnu pomoć u pregovorima, tako što će isticati faktore koji smanjuju očekivanja prodavca i povećavaju ponudu kupca

Savjetovanje u procjeni (2) Neki klijenti vjeruju da je procjenjivač njihov savjetnik kada ga angažuju da procjeni preduzeće, odnosno da će raditi u njihovom najboljem interesu, a da će rezultat procjene biti vrijednost koja je za njih prihvatljiva Procjenjivač mora da vodi računa da klijent bude svjestan uloge koju preuzima procjenjivač i da razlikuje objektivnu projcenu preduzeća od savjetovanja u procjeni Uloga konsultanta mora biti precizno definisana u pismu (ugovoru) o angažovanju

Ostali profesionalni standardi Pored opštih zahteva koji se odnose na objektivnost, procjenjivač mora da se pridržava i dodatnih profesionalnih standarda, od kojih su najpoznatiji i najviše korišćeni Međunarodni standardi za procjenu Jednoobrazni standardi za profesionalnu praksu procjenjivača Standardi Američkog društva procenjivača Standardi Američkog instituta sertifikovanih javnih računovodja

Obuka i iskustvo Faktori koji utiču na kvalitet procjene
Postojeća kompetentnost procjenjivača Razvijaju se unutar firme, angažuju se iskusni procjenjivači iz drugih firmi i uspostavlja se saradnja sa firmama koje se bave procjenom vrijednosti preduzeća Dodatna obuka Procjeenjivači mogu da steknu jedan ili više certifikata koji su danas poznati u ovoj oblasti (kursevi, polaganje ispita) Sticanje relevantnog iskustva Stiče se zajedničkih radom sa kompetentnim i iskusnim procjenjivačima Raspoloživost resursa Procjenjivači moraju raspolagati resursima bez kojih nije moguće raditi procjenu (eksperti za pojedine industrije i vrste imovine, baze podataka, IT i dr.)

Prikaz postupka procjene (1)
Faktori od kojih zavisi postupak procjene Sistem kontrole kvaliteta firme koja je angažovana da procjeni vrijednost preduzeća Specifični aspekati svakog pojedinačnog angažmana Uputstvo za sprovodjenje postupka procjene Ne postoji precizno uputstvo o načinu na koji bi trebalo izvršiti procjenu vrijednosti preduzeća Svaka firma koja se bavi procjenom vrijednosti preduzeća ima svoje upustvo, koje bi trebalo da dozvoljava visok stepen fleksibilnosti u primjeni (jer je svaki angažman specifičan), ali mora omogućiti kontrolu kvaliteta procjene

Faze u postupku procjene Faza 1 - Aktivnosti koje prethode angažmanu i planiranje Faza 2 - Rad na procjeni (“na terenu”) Faza 3 - Priprema izvještaja i završne aktivnosti

Faza 1 - Aktivnosti koje prethode angažmanu i planiranje (1) Korak 1 – Prihvatanje angažmana Procjenjivač (konsultant) bi trebalo da prihvati samo angažman koji može biti kompletiran na profesionalan način, u razumnom vremenu i za razumnu naknadu Prije prihvatanja angažmana potrebno je napraviti evaluaciju klijenta i angažmana koja obuhvata Dosadašnje poslovanje klijenta i njegovu reputaciju Iskustvo procjenjivača u djelatnosti kojom se bavi klijent Raspoloživost članova tima koji bi trebalo da rade na procjeni Provjeru potencijalnog konflikta interesa Moguća ograničenja i njihov uticaj na procjenu Vjerovatnoću da će se od procjenjivača zahtijevati svjedočenje na sudu Na osnovu prikupljenih informacija u ovom koraku, potrebno je procjeniti koje bi metode procjene mogle biti korišćene i da li za njihovu primjenu postoje ozbiljnija ograničenja

Faza 1 - Aktivnosti koje prethode angažmanu i planiranje (2) Korak 2 – Program rada Posle prihvatanja angažmana potrebno je pripremiti detaljan program rada Iako je svaki angažman specifičan, mnogi postupci koji se koriste u procjeni imaju primjenu u skoro svakoj procjeni Korak 3 - Kalkulacija potrebnog vremena i naknade Kalkulacija obuhvata broj potrebnih sati rada za svakog člana tima Na osnovu ukupnog broja sati i cijena po satu dobija se iznos naknade za obavljanje procjene

Faza 1 - Aktivnosti koje prethode angažmanu i planiranje (3) Korak 4 – Ponuda Ukoliko postoji više zainteresovanih procjenjivača za isti angažman, onda svaki od njih dostavlja klijentu ponudu sa uslovima pod kojima bi se radila procjena, kvalifikacijama i referencama Korak 5 – Pismo o angažovanju Sadrži elemente ugovora (predmet rada, rok za završetak procjene i iznos naknade, ostale obaveze klijenta i procjenjivača i dr.) Sadrži opis aktivnosti koje će sprovesti procjenjivač (radi eliminisanja kasnijih nesporazuma sa klijentom)

Faza 2 – Rad na procjeni (“na terenu”) (1) Korak 6 – Prikupljanje podataka potrebnih za procjenu Procjena zahtijeva vrlo obimnu informacionu osnovu koja obuhvata Informacije o klijentu (preduzeću, banci, i dr.) Informaciju o djelatnosti , odnosno privrednoj oblasti, grani, grupaciji i sl. Informacije o privredi u kojoj posluje klijent Informacije o drugim sličnim preduzećima, bankama i dr. Informacije koje čine informacionu osnovu moraju biti relevantne, dostupne (u razumnom vremenu) i tačne, a moraju takođe da omoguće i poređenje performansi preduzeća sa drugim sličnim (uporedivim) preduzećima Specifične informacije mogu varirati od jednog do drugog angažmana, jer su one uglavnom potrebne za primjenu odgovarajućeg metoda procjene u svakom konkretnom slučaju

Faza 2 – Rad na procjeni (“na terenu”) (2) Korak 7 – Primjena metoda procjene Primjena metoda procjene, koji sprovode članovi tima, mora biti kontrolisana od strane iskusnih procjenjivača koji su rukovodili procjenom Pored kontrolisanja članova tima procjenjivači koje rukovode poslovima na procjeni, moraju kontrolisati i podugovarače, odnosno stručnjake koji su angažovani za pojedine vrste poslova

Faza 3 – Priprema izvještaja i završne aktivnosti (1) Korak 8 – Formulisanje zaključka o procjenjenoj vrijednosti Ponderisanje rezultata dobijenih primjenom pojedinih metoda procjene S obzirom da se u procjeni obično primjenjuju dva ili više metoda, onda se kao rezultat dobija obim vrijednosti (više različitih vrijednosti) Na osnovu rezultata procjene dobijenih pojedinim metodama, procjenjivač dolazi do zaključka o vrijednosti (samo jedna vrijednost) Do zaključka o procjenjenoj vrijednosti dolazi se matematički (ponderisanjem dobijenih rezultata) ili subjektivno (određevanjem jedne vrijednosti iz dobijenog obima) Ligička provjera zaključka o procjenjenoj vrijednosti Mogu biti primjenjene različite tehnike kojima se provjerava da li je zaključak o procjenjenoj vrijednosti razuman Primjena premija ili diskonta “Fino podešavanje” zaključka o procjenjenoj vrijednosti izvodi se dodavanjem premija ili oduzimanjem diskonta (Na primer: diskont zbog manjinskog interesa, kontrolna premija, diskont zbog neutrživosti dionica)

Faza 3 – Priprema izveštaja i završne aktivnosti (2) Korak 9 – Dokumentovanje izvršenih poslova i zaključka o procjenjenoj vrijednosti Procjenjivač priprema “radne papire” za svaki angažman na procjeni “Radni papiri” ne obuhvataju samo detalje vezane za primjenu različitih metoda procjene (tabele sa detaljnijim prikazima i detaljne opise pojedinih parametara), već i sve podatke koji su korišćeni, ključne pretpostavke na kojima se zasnivaju rezultati procjene i opise postupaka koji su doveli do različitih vrsta zaključaka (uključujući posebno zaključak o procjenjenoj vrijednosti) Korak 10 – Izjava o tačnosti i kompletnosti podataka Procjenjivač bi trebalo da traži od klijenta izjavu o tačnosti i kompletnosti podataka koji su mu stavljeni na raspolaganje (sličnu izjavu traže i revizori finansijskih izveštaja)

Faza 3 – Priprema izveštaja i završne aktivnosti (3) Korak 11 – Nacrt izvještaja o procjeni Rezultati procjene dostavljaju se klijentu u pisanom izveštaju koji se prvo priprema u formi nacrta Nacrt je potreban radi identifikovanja eventualnih grešaka (tehničke greške, pogrešno razumijevanje informacija i sl.) koje bi trebalo otkloniti prije izdavanja finalnog izveštaja Korak 12 – Pregled radnih papira i nacrta izvještaja Rezultati procjene sadržani u radnim papirima i nacrtu izveštaja podliježu kontroli kvaliteta koju sprovodi procjenjivač (u skladu sa standardima svoje firme) Kontrolu kvaliteta obično sprovodi procjenjivač koji nije bio član tima Usaglašavanje eventualnih razlika u mišljenjima članova tima oko interpretacije korišćenih podaka (razlike u profesionalnom sudu)

Faza 3 – Priprema izveštaja i završne aktivnosti (4) Korak 13 – Razmatranje nacrta izveštaja sa klijentom Prije završetka angažmana i izdavanja finalnog izveštaja, korisno je i za procjenjivača i za klijenta da se izvrši prezentacija nacrta izveštaja Klijent će bolje razumeti rezultate procjene i moći će eventualno da pruži dodatne informacije, koje mogu biti relevantne ili kao podrška zaključku o procjenjenoj vrijednosti ili čak i kao osnova za njegovu modifikaciju Procjenjivač će imati priliku da sasluša primjedbe i sugestije klijenta i da otkloni greške (tehničke greške, pogrešno razumjevanje podataka, itd.) Korak 14 – Priprema finalnog izvještaja Predstavlja korigovanu verziju izvještaja u odnosu na njegov nacrt (otklonjene su sve greške i uzete su u obzir sve primjedbe i sugestije koje procjenjivač može da prihvati)

Faza 3 – Priprema izvještaja i završne aktivnosti (5) Korak 15 – Potpisivanje izvještaja Izvještaj o procjeni potpisuje odgovorni predstavnik procjenjivača (firme koja je izvršila procjenu) Prije potpisivanja izvještaja, provjerava se Da li su kompletirane sve planirane aktivnosti Da li je izvršena kontrola kvaliteta Da li su svi radni papiri odloženi na propisan način

1. Uvod u postupak procjene

Сличне презентације

Презентација на тему: "1. Uvod u postupak procjene"— Транскрипт презентације:

Сличне презентације

О пројекту

Фидбек

Уђи

Пријави се преко друштвених мрежа:

1. Uvod u postupak procjene

Сличне презентације

Презентација на тему: "1. Uvod u postupak procjene"— Транскрипт презентације:

Сличне презентације

О пројекту

Фидбек