RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Презентација на тему: "RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE"— Транскрипт презентације:

1

2 RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE
STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U GRADU ZAGREBU DO GODINE PRIJEDLOG I PODLOGA ZA RASPRAVU Stara gradska vijećnica, Zagreb, Ulica sv. Ćirila i Metoda, ponedjeljak, 4 srpnja 2011.

3 I. DIO

4 posljedica Strategije
ŠTO JE STRATEGIJA ? STRATEGIJA NIJE HRPA BROJAKA pa se od “drveća ne vidi šuma” DEBELI ELABORAT kojeg nitko ne pročita i završi u ladici POPIS INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA oni mogu biti samo posljedica Strategije ELABORAT IZRAĐEN PO NARUDŽBI to se ubrzo zaboravi

5 MOŽE SE SAMO SANJATI SAN STRATEGIJA JE kojim sanjamo budućnost i
putove kako do nje stići MOŽE SE SAMO SANJATI Budućnost se ne može sa sigurnošću predvidjeti, ne može se izračunati

6 I TAJ SAN TREBAMO SVI ZAJEDNO REALIZIRATI TO JE SAN KOJIM SANJAMO
ŠTO JE STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ZAGREBA ? TO JE SAN KOJIM SANJAMO GRAD U KOJEM ĆE ŽIVJETI NAŠA DJECA I UNUCI I TAJ SAN TREBAMO SVI ZAJEDNO REALIZIRATI

7 CILJ DANAS 2010 2020 VRIJEME

8 “KUHARICA” S RECEPTIMA, UPUTAMA I BROJKAMA
OVA STRATEGIJA NIJE “KUHARICA” S RECEPTIMA, UPUTAMA I BROJKAMA RECEPTI SE NEĆE MOĆE UČINKOVITO PRIMIJENITI, AKO NEMAMO DOVOLJNO ZNANJA I VOLJE DA PROMIJENIMO SMJER I NAČIN RADA

9 Kada brod ide u krivom smjeru, nije jako važno
kakvim poticajima motivirati posadu da se bolje osjeća, a brodski orkestar da bolje svira, ili kako podmazivati brodske motore. Najvažnije je promijeniti smjer !

10 JAKO I BOGATO PODUZETNIŠTVO, IMATI ĆEMO GA. SAMO TREBAMO
RAZVOJ PODUZETNIŠTVA OVISI O MNOGO ČIMBENIKA ALI NAJVAŽNIJI JE STAV I ODLUKA: “AKO STVARNO ŽELIMO JAKO I BOGATO PODUZETNIŠTVO, IMATI ĆEMO GA. SAMO TREBAMO ISKRENO I POŠTENO TO ŽELJETI“ I TAKO DJELOVATI U SVAKOM TRENUTKU, NA SVAKOM MJESTU, U SVAKOJ PRILICI

11 SVE TE AKTIVNOSTI MORAJU BITI POVEZANE I DJELOVATI ZAJEDNIČKI
ZA STVARANJE UVJETA ZA RAZVOJ PODUZETNIŠTA NUŽNE SU AKTIVNOSTI NA: DRŽAVNOJ RAZINI - pravni okvir i sigurna poslovna okolina (eliminirati neplaćanje, nelegalan uvozni lobi i korupciju) - zakoni koji smanjuju troškove i pojednostavljuju poslovanje - učinkovita državna administracija i institucije u službi razvoja gospodarstva, - djelotvoran Hrvatski inovacijski sustav - učinkovite potpore - poduzetnička infrastruktura SVE TE AKTIVNOSTI MORAJU BITI POVEZANE I DJELOVATI ZAJEDNIČKI 2. FINANCIJSKOJ RAZINI - povoljniji krediti kod banaka - više “rizičnog kapitala” 3. GRADSKOJ RAZINI - gradske službe u funkciji razvoja gospodarstva - stvaranje uvjeta za privlačenje investicija - učinkovite potpore - poduzetnička infrastruktura - djelovanje na državne i ostale institucije da sudjeluju u razvoju gospodarstva Grada Zagreba

12 Problemi s kojima se danas suočava gospodarstvo
Grada Zagreba u svom razvoju i koje treba riješiti su: TRGOVINSKI DEFICIT JE GOTOVO 9 MILIJARDI DOLARA 2. UVOZ JE TRI PUTA VEĆI OD IZVOZA 3. IZVOZNE MOGUĆNOSTI SE DRASTIČNO SMANJUJU 4. U GOSPODARSTVU DOMINIRAJU UVOZNICI I TRGOVCI 5. IMA SVE MANJE IZVOZNO SPOSOBNIH PODUZEĆA I PROIZVODA KONKURENTNIH NA SVJETSKOM TRŽIŠTU 6. SVE MANJE NOVIH ILI INOVIRANIH PROIZVODA OPADAJU ZNANJA O ORGANIZACIJI, POSLOVNIM PROCESIMA I PRODUKTIVNOSTI

13 10. NEZAPOSLENOST RASTE I PADAJU PRIHODI GRADA
8. ZNANSTVENE INSTITUCIJE ZATVARAJU SE U SEBE, SVE VIŠE SE ODVAJAJU OD GOSPODARSTVA I GUBE SPOSOBNOST STVARANJA UPOTREBLJIVIH REZULTATA 9. INSTITUCIJE POSTAJU SAME SEBI SVRHA I NE SURAĐUJU MEĐU SOBOM NITI S GOSPODARSTVOM 10. NEZAPOSLENOST RASTE I PADAJU PRIHODI GRADA

14 DVIJE STRATEŠKE ALTERNATIVE
KAKAV ZAGREB ŽELIMO ? I. Grad Zagreb je administrativno, financijsko i trgovačko Središte Hrvatske i svoj razvoj će temeljiti na tim djelatnostima, a ne na industriji. Budući da je gradski prostor skup treba do kraja provesti deindustrijalizaciju Grada i industriju treba „deložirati“ iz Grada. U Gradu treba graditi zgrade za stanovanje, poslovne urede, banke, supermarkete, turističke objekte i prometnice.

15 INDUSTRIJSKO-IZVOZNU STRATEŠKU ALTERNATIVU
II. Grad Zagreb je administrativno, ali i znanstveno, gospodarsko, poduzetničko središte Hrvatske koji mora imati jaku izvozno orijentiranu industriju kao temelj svog bogatstva. Razvoj industrije i poduzetništva mora se temeljiti na suvremenim, inovativnim djelatnostima temeljenim na znanju, visokim tehnologijama i zagrebačkoj industrijskoj tradiciji povezan sa sveučilištem, istraživanjem i razvojem. Grad Zagreb nije samo središte Grada, već i mnogobrojni prostori na rubu Grada na kojima treba osnovati poduzetničke zone i tehnološke parkove u kojima će se razvijati poduzetništvo i nova industrija 21. stoljeća. Fakulteti će biti usko povezani s tom novom industrijom i novim konceptom Grada i obrazovati će mlade ljude koji će imati gdje raditi i svoje znanje ulagati u razvoj gospodarstva. OVA STRATEGIJA ZASTUPA OVU DRUGU, INDUSTRIJSKO-IZVOZNU STRATEŠKU ALTERNATIVU

16 ANALIZA / OCJENA STANJA
OSNOVNA ANALIZA hrvatsko gospodarstvo gospodarstva Grada Zagreba što koči razvoj poduzetništva i industrije REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA SWOT ANALIZA ZAGREBAČKOG PODUZETNIŠTVA

17 1. HRVATSKO GOSPODARSTVO
Grad Zagreb razvija se pod utjecajem cjelokupnog stanja hrvatskog gospodarstva, ali i Grad Zagreb ima presudan utjecaj na razvoj cijelog hrvatskog gospodarstva. KRIZA

18 SVJETSKA KRIZA NIJE GLAVNI UZROK KRIZE U NAŠEM GOSPODARSTVO
POGREŠAN GOSPODARSKI KONCEPT SVJETSKA KRIZA NIJE GLAVNI UZROK KRIZE U NAŠEM GOSPODARSTVO ONA JE SAMO RAZOTKRILA ČINJENICU DA JE NAŠA KONCEPCIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA ORIJENTIRANOG NA UVOZ S INTENZIVNOM DEINDUSTRIJALIZACIJOM, POGRJEŠNA I NA OKRUTAN NAČIN ISTAKNULA POTREBU ZA PROVOĐENJE DRASTIČNIH PROMJENA

19 TAKVO GOSPODARSTVO NIJE U STANJU IZVOZITI VEĆ MOŽE SAMO UVOZITI
KAKVO JE DANAS HRVATSKO (I ZAGREBAČKO) GOSPODARSTVO? TO JE GOSPODARSTVO KOJE SE NE TEMELJI NA STVARANJU NOVIH PROIZVODA I NOVIH VRIJEDNOSTI, TAKVO GOSPODARSTVO NIJE U STANJU IZVOZITI VEĆ MOŽE SAMO UVOZITI ZBOG TAKVOG GOSPODARSTVA PRIHODI GRADA ZAGREBA PADAJU VEĆ SE TEMELJI NA UVOZU TUĐIH PROIZVODA I TUĐIH VRIJEDNOSTI I ZAŠTITI INTERESA STRANOG KAPITALA

20 RADIKALNO PROMIJENITI
KAKVE POSLJEDICE IMA TAKAV TIP GOSPODARSTVA ? TAKVO GOSPODARSTVO TREBA RADIKALNO PROMIJENITI TRGOVINSKI DEFICIT JE VEĆI OD 10 MILIJARDI $ IZVOZ JE 2 PUTA MANJI OD UVOZA (43 % ) Da se podsjetimo, 1993. ( za vrijeme rata) izvoz je bio veći od uvoza, a onda je krenulo u drugom smjeru ZAGREB KOJI BI TREBAO BITI LOKOMOTIVA NAŠEG RAZVOJA SAM OSTVARUJE 60 % NAŠEG UVOZA

21 SADAŠNJE GOSPODARSTVO
NE TREBA ZBOG TAKVOG JE GOSPODARSTVA SAMO U SIJEČNJU 2010. LJUDI IZGUBILO POSAO ZATO GA MORAMO PROMIJENITI I STVORITI NOVO GOSPODARSTVO, A U TOME I NOVO PODUZETNIŠTVO NITI RAZVOJ NITI INOVACIJE NITI ZNANJE NITI STRUČNJAKE

22 koja se bave proizvodnjom
IMA MALO PODUZEĆA koja se bave proizvodnjom JOŠ MANJE IH IMA koja rastu i razvijaju se A JOŠ MANJE IH IMA koja stvaraju nove proizvode koja svoje proizvode mogu izvesti A JAKO MALO IMA ONIH

23 POKRENUTI GOSPODARSTVO
TRGOVINSKI DEFICIT UVOZ JE DVA PUTA VEĆI OD IZVOZA TO ZNAČI DA ĆE SAMO IZVOZNICI POKRENUTI GOSPODARSTVO Izvozi samo 10,6 posto hrvatskih poduzeća, ali ostvaruju 62% prihoda RH, zapošljavaju 50% svih radnika i godišnje ostvare dvostruko veću dobit od svih ostalih zajedno

24 ZAŠTO JE NAŠE GOSPODARSTVO
UVOZNO ORJENTIRANO ? 1. JER JE MNOGO LAKŠE UVOZITI NEGO IZVOZITI JER JE UNIŠTENA „STARA” INDUSTRIJA, A NOVA SE JOŠ NIJE RAZVILA 2. JER SE PDV-OM NA UVOZ ROBE PUNI DRŽAVNI PRORAČUN (KRATKOROČNO) 3. JER SMO POD PRITISKOM STRANIH KOMPANIJA KOJE POD SVAKU CIJENU ULAZE NA NAŠE TRŽIŠTE – STVARAJU JAK UVOZNI LOBI I NE STVARA SE DOVOLJNO IZVOZNO KONKURENTNIH PROIZVODA 4. JER SU PREVLADALI LJUDI BEZ ZNANJA I MORALA 5. JER JE U DRUŠTVU IZGUBLJENA SVIJEST O NACIONALNIM INTERESIMA

25 Posljedica ovakvog gospodarstva je i velika stopa nezaposlenosti

26 I NOVI ODNOS PREMA RAZVOJU
NOVO GOSPODARSTVO Nakon sloma dosadašnjeg oblika i tipa gospodarstva POTREBNO JE STVARATI NOVO GOSPODARSTVO KOJE TRAŽI NOVU STRATEGIJU, NOVA RJEŠENJA I NOVI ODNOS PREMA RAZVOJU

27 REALNIM VRIJEDNOSTIMA
DANAŠNJI SVIJET U HRVATSKOJ JE TAJ SVIJET U POTPUNOSTI ZAVLADAO ŠTO SADA ? VIRTUALAN SVIJET MORAMO SE VRATITI REALNIM VRIJEDNOSTIMA REALNIM PROIZVODIMA I REALNOJ PROIZVODNJI I RAZVOJU JESMO LI ZA TO UOPĆE SPOSOBNI ? REALAN SVIJET

28 MORA BITI KREATOR I NOSITELJ NOVE STRATEGIJE RAZVOJA
MORAMO STVORITI “NOVO GOSPODARSTVO” DRUGAČIJE OD OVOG “STAROG GOSPODARSTVA” ZAGREB MORA BITI KREATOR I NOSITELJ NOVE STRATEGIJE RAZVOJA NOVOG GOSPODARSTVA STRATEGIJA NAM TREBA DA OBLIKUJEMO TO “NOVO GOSPODARSTVO” I MORA PONOVNO BITI MOTOR RAZVOJA HRVATSKE ZNANOSTI I HRVATSKOG GOSPODARSTVA I DEFINIRAMO PUTEVE I METODE KAKO DO TOGA DOĆI

29 2007. 2008. 2011…2020 IZVOZNO UVOZNO KRIZA, ŠOK, PROMJENE NOVO STARO
GOSPODARSTVO NOVO GOSPODARSTVO KRIZA, ŠOK, PROMJENE 2007. 2008. 2011…2020

30 2. ZAGREBAČKO GOSPODARSTVO
Zagrebačko gospodarstvo danas karakteriziraju: VELIKI VANJSKO-TRGOVINSKI DEFICIT B. RAST NEZAPOSLENOSTI C. PAD BROJA OBRTNIKA I STAGNACIJA PODUZETNIKA D. DEINDUSTRIJALIZACIJA I SNAŽAN PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE E. PAD PRIHODA GRADA

31 --------------------------
VELIKI VANJSKO-TRGOVINSKI DEFICIT ZAGREBAČKI IZVOZ (2009.) 3.92 milijarde dolara 37.5 % HR IZVOZA ZAGREBAČKI UVOZ (2009.) 12,71 milijardi dolara 60.2 % HR UVOZA 8,79 milijardi dolara DEFICIT UVOZ IZVOZ 3.24 1

32 41.562 nezaposlenih 28. veljače 2011 B. NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost je drugi značajni pokazatelj snage, odnosno slabosti nekog gospodarstva. 28. veljače 2011 nezaposlenih

33 OTVARA SE U PODUZETNIŠTVU
80% NOVIH RADNIH MJESTA OTVARA SE U PODUZETNIŠTVU ALI, PODUZETNICI NISU MASOVNA POJAVA - u svakom društvu ima ih 1-3 % ALI PODUZETNICI ZAPOŠLJAVAJU SEBE I DRUGE (57.2 % ZAPOSLENIH) POKREĆU GOSPODARSTVO (99.1 % SVIH PODUZ.) OTVARAJU NOVA RADNA MJESTA UVODE NOVI NAČIN RADA ZATO IM TREBA DATI POTPORU I ULAGATI U NJIH OD SAMOG POČETKA I TIJEKOM RASTA I RAZVOJA S TEŽIŠTEM NA ONIMA KOJI IMAJU PROIZVODE KONKURENTNE NA STRANOM TRŽIŠTU

34 C. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO
Popis “pothvata” u sjevernoj Hrvatskoj prema iz 1883. Kategorija poduzeća po broju radnika privreda trgovina promet ugostit. SVEGA do 5 radnika 25.816 5.496 722 5.087 37.121 6-10 radnika 272 60 42 45 419 11-50 radnika 198 26 54 9 267 radnika 27 3 7 - 37 preko100 radnika 18 10 31 UKUPNO 26.331 5.595 828 5.141 37.895 PRAVNE OSOBE U ZAGREBU 1989 1990 2009. UKUPNO 1.477 2.903 51.895

35 AKTIVNA TRGOVAČKA DRUŠTVA I OBRTI U ZAGREBU
U GODINI oznaka obrt d.o.o. d.d. Ostali oblici UKUPNO Zagreb Zg 15.980 35.110 429 376 51.895 u % od ukupnog broja gospodarskih subjekata 30,79% 67,66% 0,83% 0,72% 100,00%

36 PODUZETNICI GRADA ZAGREBA 2005.-2009. GODINE
GODINA Broj poduzetnika Broj zaposlenih kod poduzetn. Ukupni prihod u mil. kuna Dobit Investicije 2005. 24.467 15.781 31.895 2006. 25.973 17.536 39.043 2007. 27.469 19.971 45.390 2008. 29.273 19.279 34.785 2009. 29.306 14.838 31.057 Indeks 2009./2005 119,8 108,9 116,6 94,2 97,4 Stopa rasta 4,6.% 2,1.% 3,7.% - 1,5.% - 0,7.% Indeks 2009./2008. 100,1 96,4 87,1 76,9 89,2

37 PODUZETNICI U GRADU ZAGREBU
Vrste poduzetnika prema veličini % od ukupnog broja od ukupnog prihoda 1 MALI PODUZETNICI 97,7 % 23,7 % 2 SREDNJI PODUZETNICI 1,5 % 15,5 % 3 VELIKI PODUZETNICI 0,7 % 60,8 % UKUPNO 100,0 %

38 PODUZETNICI U GRADU ZAGREBU – rujan 2010 prema vrsti djelatnosti
Vrste poduzetnika prema vrsti djelatnosti % od ukupnog broja broja zaposlenih od ukupnog prihod 1 trgovina 31,1 % 26,0 % 40,6 % 2 stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 20,6 % 7,2 % 3 građevinarstvo 11,1 % 9,3 % 6,6 % 4 prerađivačka industrija 14,4 % 12,9 % 5 informacije i komunikacije 6,8 % 7,1% 8,1 % U poduzetništvu dominira trgovina, u razdoblju i 2010.godini broj poduzetnika stagnira, a prihod i broj zaposlenih padaju.

39 BROJ OBRTA OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB
Obrtništvo je najstariji oblik poduzetništva u Gradu Zagrebu s višestoljetnom tradicijom. Danas je obrtništvo u krizi, konstantno se smanjuje broj obrtnika i polako se gubi linija razgraničenja obrtnika i trgovačkih društava. IAKO GRAD ZAGREB POTPORAMA ZNAČAJNO POMAŽE OBRTNICIMA, BROJ OBRTNIKA NEPRESTANO PADA BROJ OBRTA OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 20.260 19.146 18.590 18.114 15.980 UKUPNI BROJ ZAPOSLENIH KOD OBRTNIKA OSIGURANIH KOD MIO U ZAGREBU 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 40.160 40.355 40.606 39.142 39.135 37.781

40 NE !!! DA !!! XIX. XXI. ŠTO JE INDUSTRIJA U XXI STOLJEĆU ? stoljeće
D. DEINDUSTRIJALIZACIJA I SNAŽAN PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE ŠTO JE INDUSTRIJA U XXI STOLJEĆU ? NE !!! XIX. stoljeće XXI. stoljeće DA !!! INDUSTRIJA TEMELJENA NA ZNANJU

41 1989. 107.710 zaposlenih 2000. 64.540 zaposlenih 2009.
GODINAMA SE PROVODI DEINDUSTRIJALIZACIJA ZAGREBA Zaposlenost u industriji 1989. zaposlenih 2000. zaposlenih 2009. zaposlenih DRASTIČAN PAD U TEMELJNIM NOSITELJIMA GOSPODARSKOG RAZVOJA I IZVOZNIM SPOSOBNOSTIMA

42 SLUČAJNO ILI ZBOG “VIŠE” SILE
1989. 2009. Uslužne djelatnosti 56.9 % 75.7 % Tradicionalna ZG industrija i proizvodni obrt 42.2.% 23.9 % TO SE NE DOGAĐA SLUČAJNO ILI ZBOG “VIŠE” SILE

43 Proces deindustrijalizacije doveo je do:
povećanja trgovinskog deficita – zbog povećanja uvoza i smanjivanja izvozne sposobnosti gubitka znanja nužnog za stvaranje proizvoda gubitka sposobnosti znanstvenih institucija da stvaraju rezultate korisne za razvoj društva dovođenje gospodarstva u kolonijalni položaj u odnosu na multinacionalne kompanije promjene vrijednosnog sustava u društvu – u kojem se proizvodna i industrijska znanja više ne cijene ugrožavanja suverenosti Republike Hrvatske do gospodarske krize

44 Proces deindustrijalizacije
Započeo 1980. kada je bivše soc. gospodarstvo sve više zapadalo u krizu Nakon 1990. Intenziviran nakon brutalnih šokova: 1. ŠOK TRANZICIJE – i masovnog gubitka tržišta 2. ŠOK PRIVATIZACIJE – uništavanje poduzeća 3. ŠOK POLITIKE - „izbacivanja industrije iz Grada“

45 SVE OPISANE ZNAČAJKE GOSPODARSTVA GRADA ZAGREBA I TRENDOVI RAZVOJA
E. PAD PRIHODA GRADA SVE OPISANE ZNAČAJKE GOSPODARSTVA GRADA ZAGREBA I TRENDOVI RAZVOJA ODRAŽAVAJU SE U PUNOJ MJERI U GRADSKOM PRORAČUNU. NAKON NIZA GODINA KONTINUIRANOG RASTA, PRORAČUN GRADA ZAGREBA PRVI PUTA, U GODINI, BILJEŽI PAD PRIHODA

46 IZVOZITI ĆE SAMO REALNI SEKTOR, SAMO INDUSTRIJA SAMO NOVA INDUSTRIJA
IZVOZITI IZ ZAGREBA I POVEĆAVATI PRIHODE NEĆE 1. BANKE (STRANE) I SLIČNE INSTITUCIJE IZVOZITI ĆE SAMO REALNI SEKTOR, SAMO INDUSTRIJA SAMO NOVA INDUSTRIJA MOŽE POVEĆATI PRIHODE GRADA ZAGREBA 2. SUPERMARKETI (WESTGATE, EASTGATE, METRO..) 3. PREDSTAVNICI STRANIH KOMPANIJA KOJE ŽELE IZVOZITI U ZAGREB 4. I SLIČNI ….

47 ŠTO KOČI RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I INDUSTRIJE
Osnovni preduvjet za rast poduzetništva je mogućnost da poduzetnik ugovori posao Za to mora imati 1. KONKURENTAN PROIZVOD 2. POŠTENU TRŽIŠNU UTAKMICU 3. MOGUĆNOST FINANCIRANJA 4. ZNANJE I SPOSOBNOST DA REALIZIRA UGOVOR 5. POTICAJNU GOSPODARSKU I POLITIČKU OKOLINU

48 Poduzetništvo je pod udarom „tri zla“ koja ga uništavaju
nemoguće je poslovati, ako se ne može naplatiti završeni posao 1. NELIKVIDNOST na natječajima, kroz javnu nabavu prednost se daje stranoj robi 2. UVOZNI LOBI 3. KORUPCIJA mali poduzetnik ne može plaćati sve provizije koje se traže da dobije posao

49 Osim toga Nema „gospodarskog patriotizma” Prednost imaju strane kompanije Državna poduzeća ne podupiru poduzetništvo Deindustrijalizacija Poduzetnici gube velike naručitelje Potpore Dodjeljuju se na kabinetski način i neučinkovit način Razvojne institucije Nisu okrenute poduzetništvu Gospodarska diplomacija Ne djeluje

50 I ŠTO SADA MOŽEMO UČINITI
JESMO LI SE ODLUČILI?

51 Kraj I. dijela