Vježbenica 1c: Pravocrtna programska struktura

Slides:



Advertisements
Сличне презентације
Građevinski fakultet u Beogradu, školska 2018/19 godina
Advertisements

Јазкот C++ Мандал Сениха.
Primjena programiranja u nastavi matematike
Programiranje - Nizovi -
Uvod u funkcije Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2018/19
Kliknite ovde za unos prikaza časa u Word dokumentu!
Programski jezici.
Osnovne jedinice SI sistema
PRIMJENA SLIČNOSTI NA IGRALIŠTU
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 4. dio
Kliknite ovde za unos prikaza časa u Word dokumentu!
Целобројно и реално дељење
1.4 Elastične deformacije i kompresibilnost fluida
MODELIRANJE FOTONAPONSKE ELEKTRANE
Mjerenje ploštine Tijela i tvari.
ЦЕЛОБРОЕН ТИП НА ПОДАТОЦИ
Preslikavanje ravnina
MATERIJALNI I TOPLOTNI BILANS U TEHNOLOŠKIM PROCESIMA
Dinamičke strukture podataka
ENERGIJA IZRADILA:LORENA LAUŠ.
Osnove pseudo jezika operatori, funkcije
ZADACI „MEĐUDJELOVANJE”
Python 8. razred Miodrag Maksimović.
229. Premestite četiri Od 20 palidrvaca sastavljeno je 5 kvadrata. Premestite 4 palidrvca da biste dobili 7 kvadrata
Оператори и изрази Аритметички оператори Оператори на нивоу битова
Ms Word 2010 Oblikovanje znakova.
Спецификатори Иницијализација
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Тема ТЕРМОДИНАМИКА.
учитељица Лала, ОШ "Анта Богићевић", Лозница
Pisano dijeljenje Redoslijed računskih radnji
Кинематика и кретање.
Podaci.
METODA SUPROTNIH KOEFICJENATA
Osnovni pojmovi; nastanak programa
PROJEKTOVANJE RAZGRANATE ALGORITAMSKE STRUKTURE
CIKLIČNE ALGORITAMSKE STRUKTURE
Tlak Međudjelovanje i sila.
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
5. Проводници и изолатори у електричном пољу. Расподела оптерећења.
Razne mogućnosti programa
Vježbenica 2: struktura grananja – 1.dio
Odrediti ekvalentan kapacitet za sistem kondenzatora dat na slici.
STRUKTURA ATOMA elektroni e=-1,602·10-19 C (As) me=9,107·10-31 kg
ГЕОМЕТРИЈСКA ТЕЛА Висока грађевинско-геодетска школа Београд /
Programski jezik C++ - Vježbe - 3. dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 1.dio
Osnovna Struktura programa
EXC - Funkcije - 2. dio Funkcije – drugi dio
Vježbenica 3: struktura petlje – 3.dio
Ms Word 2010 Oblikovanje odlomaka.
STOŽAC.
5. razreda.
Brzina porasta tlaka (brizanca)
Programski jezici.
Unutarnja energija i toplina
5. (B) RJEŠAVANJE PROBLEMA I PROGRAMIRANJE
MOD MOD je aritmetički operator – predstavlja ostatak cjelobrojnog dijeljenja. Ako je MOD = 0, tada je broj djeljiv bez ostatka. Gleda se samo ostatak.
ГЕОМЕТРИЈСКA ТЕЛА Висока грађевинско-геодетска школа Београд /
Пример 1: Дете со маса 20 kg се вози во количка со маса10 kg со брзина 3 m/s. За колкава вредност ќе се промени брзината на количката ако детето скокне.
Napisati program koji izračunava sledeću formulu
О притиску уопште Притисак чврстих тела Притисак у течностима
MATLAB.
Principi programiranja
Principi programiranja
Suprotni brojevi i apsolutna vrijednost
Vježbenica 3: struktura petlje – 2.dio
Informatika II-programiranje
Транскрипт презентације:

Vježbenica 1c: Pravocrtna programska struktura

Primjer 20 Na stolici mase Ms kilograma sjedi čovjek mase Mc kilograma. Koliki je tlak na pod ako stolica ima četiri noge. Presjek svake od noga je kvadrat sa stranicama X centimetara. Ispis neka bude oblika: Upisi masu stolice u kg: Upisi masu covjeka u kg: Unesi vrijednost stranice kvadrata u cm: Tlak kojim covjek mase...kg, koji sjedi na stolici mase...kg, djeluje na pod je ...paskala. Sanda, 2019.

Primjer 20 Potrebno je izračunati težinu stolice i čovjeka (G=m*g). Akceleracija slobodnog pada je g=9.81 m/s2. Ukupna površina na koju djeluje sila dobije se zbrajanjem površina poprečnih presjeka noga stolice. Površinu izraženu u cm2 treba pretvoriti u m2. Sanda, 2019.

Primjer 20 Sanda, 2019.

#include<iostream> using namespace std; int main() { Sanda, 2019. #include<iostream> using namespace std; int main() { float Mc,Ms,Gs,Gc,X,F,S,s1,p; const double g=9.81; cout<<"Upisi masu stolice u kg:"; cin>>Ms; cout<<"Upisi masu covjeka u kg:"; cin>>Mc; cout<<"Unesi iznos stranice kvadrata u cm:"; cin>>X; Gs=Ms*g; Gc=Mc*g;

cout<<endl<<"Tlak kojim covjek mase "<<Mc Sanda, 2019. F=Gs+Gc; s1=X*X; S=4*s1; S=S/10000; p=F/S; cout<<endl<<"Tlak kojim covjek mase "<<Mc <<" kg, koji sjedi na stolici mase "<<Ms <<" kg, djeluje na pod je "<<p<<"paskala"; return 0; }

Primjer 20 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat. Sanda, 2019.

Primjer 21 Treba upisati realni broj A pa ispisati: njegov cijeli dio, njegov decimalni dio, apsolutnu vrijednost broja, kvadrat broja, broj zaokružen po matematičkom pravilu. Upisi broj ... Cijeli dio broja … iznosi … Decimalni dio broja … iznosi … Apsolutna vrijednost broja … iznosi … Kvadrat broja … iznosi … Broj … zaokruzen po matematickom pravilu iznosi … Sanda, 2019.

Primjer 21 Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath> using namespace std; int main() { float b,c,d,a,k,z; cout<<"Upisi broj: "; cin>>b; c=trunc(b); d=b-c; a=abs(b); k=pow(b,2); z=round(b); cout<<endl<<"Cijeli dio broja "<<b<<" iznosi "<<c<<endl; cout<<"Decimalni dio broja "<<b<<" iznosi "<<d<<endl; cout<<"Apsolutna vrijednost broja "<<b<<" iznosi "<<a <<endl; cout<<"Kvadrat broja "<<b<<" iznosi "<<k<<endl; cout<<"Broj "<<b<<" zaokruzen po matematickom pravilu \ iznosi "<<z<<endl; return 0;} Sanda, 2019.

Primjer 21 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat. Sanda, 2019.

Primjer 22 Treba izračunati i ispisati volumen V stošca koji nastaje rotacijom jednakostraničnog trokuta stranice a, oko visine tog trokuta h. Upisi stranicu jednakostranicnog trokuta: Stozac koji nastaje rotacijom jednakostranicnog trokuta stranice a=... oko visine tog trokuta h=... ima volumen V=... . Sanda, 2019.

Primjer 22 h a h h a/2=r Sanda, 2019.

Primjer 22 Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath> using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<cmath> using namespace std; int main() { float a,r,h,V; const double PI=3.14; cout<<"Upisi stranicu jednakostranicnog trokuta:"; cin>>a; r=a/2; h=sqrt(3)*a/2; V=(pow(r,2)*PI*h)/3; cout<<endl<<"Stozac koji nastaje rotacijom \ jednakostranicnog trokuta stranice a= "<<a<<" oko \ visine tog trokuta v= "<<h<<" ima volumen V= "<<V<<endl; return 0;}

Primjer 22 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat. Sanda, 2019.

Primjer 23 Treba unijeti dva realna broja pa izračunati i ispisati njihov cjelobrojni kvocijent i ostatak dijeljenja. Potrebno je zapisati izraz za provjeru (kako je zadano u primjeru), pa provjeriti rezultat. Upisi djeljenik : Upisi djelitelj (djelitelj NE SMIJE biti 0!!): ... / ... = ... cijelih i ... ostatka. Provjera: (... * ...) + ... = ... Sanda, 2019.

Primjer 23 Cjelobrojni se kvocijent dva realna broja može dobiti uporabom funkcije floor (zaokružuje realni broj na prvi manji cijeli broj). Ostatak dijeljenja vraća funkcija fmod. Za provjeru je potrebno cjelobrojni kvocijent pomnožiti s djeliteljem i tome umnošku pribrojiti vrijednost ostatka. Sanda, 2019.

Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<cmath > using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<cmath > using namespace std; int main() { float a,b,ost,rez; cout<<"Upisi djeljenik:"; cin>>a; cout<<"Upisi djelitelj(djelitelj NE SMIJE biti 0!!):"; cin>>b; rez=a/b; rez=floor(rez); ost=fmod(a,b);

Sanda, 2019. cout<<endl<<a<<" / "<<b<<" = "<<rez<<" cijelih i " <<ost<<" ostatka."<<endl; cout<<endl<<"Provjera: "<<rez<<" * "<<b<<" + "<<ost <<" = "<<rez*b+ost<<endl; return 0; }

Primjer 23 Provjera programa: Sanda, 2019.

Primjer 24 Treba izračunati snagu P koju mora imati električno kuhalo koje za t minuta može vodu mase m grama zagrijati od temperature temp1 do temperature temp2 (u °C). Ispis neka bude oblika: Upisi vrijeme (u min): Upisi masu vode (u gr): Upisi pocetnu temperaturu (u °C): Upisi konacnu temperaturu (u °C): Elektricno kuhalo koje za...min moze... grama vode zagrijati sa...°C na ...°C ima snagu od...vata. Sanda, 2019.

Primjer 24 Specifični toplinski kapacitet: 4186 J/(kg*K). Količina energije koju preda grijač mora biti jednaka energiji što je primi voda: P*t=m*c*ΔT (W=Q) Pretvorba °C (t) u Kelvine (T=273+t) nije potrebna jer se u proračunu koristi razlika temperatura. Vrijeme iz minuta treba pretvoriti u sekunde. Masu iz grama treba pretvoriti u kilograme. Sanda, 2019.

Primjer 24 Sanda, 2019.

#include<iostream> using namespace std; int main() { Sanda, 2019. #include<iostream> using namespace std; int main() { float tmin,m,temp1,temp2,ts,DT,M,Q,P; const double c=4186; cout<<"Upisi vrijeme (u min):"; cin>>tmin; cout<<"Upisi masu vode (u gr):"; cin>>m; cout<<"Upisi pocetnu temperaturu (u °C):"; cin>>temp1; cout<<"Upisi konacnu temperaturu (u °C):"; cin>>temp2; DT=temp2-temp1;

cout<<"Elektricno kuhalo koje za "<<tmin Sanda, 2019. ts=tmin*60; M=m/1000; Q=M*c*DT; P=Q/ts; cout<<"Elektricno kuhalo koje za "<<tmin <<" min moze "<<m <<" grma vode zagrijati sa "<<temp1 <<"°C na "<<temp2<<"°C ima snagu od “ <<P<<" vata."<<endl; return 0; }

Primjer 24 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat. Sanda, 2019.

Primjer 25 Treba unijeti dva podatka i pohraniti ih u string varijable. Program zamjenjuje sadržaj tih varijabli. Ispis neka bude oblika: Upisi sadrzaj prve varijable: Upisi sadrzaj druge varijable: Nakon zamjene je sadrzaj prve varijable ..... a sadrzaj druge varijable ..... Sanda, 2019.

Primjer 25 Naredbom include uključiti biblioteku string zbog rada sa znakovnim nizovima. Potrebno je deklarirati pomoćnu varijablu da bi se mogla izvršiti zamjena podataka. Sanda, 2019.

Primjer 25 Sanda, 2019.

#include<iostream> #include<string> using namespace std; Sanda, 2019. #include<iostream> #include<string> using namespace std; int main() { string prva, druga, pomocna; cout<<"Upisi sadrzaj prve varijable:"; cin>>prva; cout<<"Upisi sadrzaj druge varijable:"; cin>>druga; pomocna=prva; prva=druga; druga=pomocna; cout<<"Nakon zamjene je sadrzaj prve \ varijable "<<prva<<endl; cout<<"a sadrzaj druge varijable " <<druga; return 0; }

Primjer 25 Provjera programa s podacima za koje je unaprijed poznat krajnji rezultat. Sanda, 2019.