ZAKONSKA REGULATIVA U PČELARSTVU I PČELARSKOJ PROIZVODNJI

Презентација на тему: "ZAKONSKA REGULATIVA U PČELARSTVU I PČELARSKOJ PROIZVODNJI"— Транскрипт презентације:

1 ZAKONSKA REGULATIVA U PČELARSTVU I PČELARSKOJ PROIZVODNJI
Dragana Bjelić, dipl.iur., v.pred.

2 TEMELJNI PROPISI U PČELARSTVU- UREDBE, ZAKONI I PRAVILNICI
Uredba Vijeća br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda Uredba Vijeća br.889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe br.834/2007 Zakon o hrani (NN 81/13,14/14) Zakon o veterinarstvu (NN 82/13,148/13) Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda Pravilnik o medu Pravilnik o kakvoći uniflornog meda Pravilnik o potporama u pčelarstvu za 2014.god. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila Pravilnik ocjenjivanja kvalitete meda Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (važi do ) Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše

3 ZAKON I PRAVILNIK- U ČEMU JE RAZLIKA?
ŠTO JE ZAKON? ŠTO JE PRAVILNIK? zakon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način, a sadrži apstraktno, opće pravno pravilo često se propis poistovjećuje sa zakonom, međutim, svaki zakon je propis, ali svaki propis ne mora biti zakon propis je npr. i uredba,naredba, svaki podzakonski akt Pravilnici- provedbeni propisi doneseni temeljem zakona

4 UREDBA Uredba- opći obvezni akt za članice i njihove državljane te se isti na njih mogu izravno pozivati i tražiti zaštitu pred nac. sudom. Objavljuje se u Službenom listu, a stupa na snagu onog datuma koji sama odredi ili 20 dana nakon objave ,ukoliko datum nije određen. Najrigorozniji izvor EU i tzv.”samoizvršan”-self-executing izvor

5 TEMELJNI POJMOVI U PČELARSTVU
Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pčela. Pčelinja zajednica je skupina pčela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na saću u košnici. Pčelinjak je skup košnica s pčelama koje su smještene na slobodnom prostoru, odnosno u posebnoj stabilnoj ili montažnoj kućici, a može biti ugrađen u vozilo za prijevoz. Stacionarni pčelinjak jest pčelinjak na kojem pčelinje zajednice borave tijekom cijele godine. Seleći pčelinjak jest pčelinjak koji pčelar u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu. Katastar pčelinje paše jest baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara u Republici Hrvatskoj

6 TEMELJNI POJMOVI U PČELARSTVU
Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama. Evidencija pčelara i pčelinjaka jest baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj. Pčelinji proizvodi su: rojevi pčela, matice, med, vosak, pelud, matična mliječ, propolis i pčelinji otrov. Pčelinja paša jest medonosno bilje određene strukture na pojedinom lokalitetu. Predvidljiva paša jest paša čiji je početak, trajanje i završetak, te lokacija iskustveno poznata. Nepredvidljiva paša jest paša čiji početak, trajanje i završetak, te lokacija nije iskustveno poznata. Povjerenik pašnog reda jest osoba određena od strane pčelarske udruge za provođenje pašnog reda. Stajalište jest unaprijed dogovorena mikro lokacija na koju pčelar dovodi svoje pčelinje zajednice radi ispaše. Pasište jest prostor kojeg pokrivaju pčelinje zajednice s jednog pčelinjaka.

7 GDJE SMJESTITI PČELINJAK?
RAZLIKA STACIONARNI I SELEĆI PČELINJAK STACIONARNI PČELNJAK NE na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone, NE na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu. Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka. Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije.

8 Stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara. Kada stacionarni pčelinjak broji od 51 do 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 20 metara. Kada stacionarni pčelinjak broji više od 100 pčelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od međe tuđeg zemljišta najmanje 30 metara. Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 20m pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane.

9 Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji od 51 do 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 20m odnosno 50m pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 4 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane. Kada je udaljenost stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 100 pčelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 30m odnosno 50m , pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 7 metara duža od ruba izletne strane pčelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.

10 SELEĆI PĆELINJAK Povjerenik je na zahtjev pčelara, vlasnika selećeg pčelinjaka dužan sukladno kapacitetu pasišta prije dovoženja pčelinjih zajednica dogovoriti njihov smještaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta. Ako pčelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljišta smještaj pčelinjih zajednica, dužan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora. Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zračne linije od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata.

11 Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničkih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkom kolodvoru i aerodromu. Seleći pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 200 metara zračne linije i najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između selećeg i stacionarnog pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Seleći pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica stacionarnog pčelinjaka i drugih selećih pčelinjaka. Međusobna udaljenost između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zračne linije. Iznimno kod intenzivne paše, razmak između selećeg pčelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica može biti i manji, ali ne manji od 500 metara zračne linije.

12 Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i međe tuđeg zemljišta mora biti najmanje 20 metara. Kada se radi o stajalištu na kojem će privremeno dovezene pčelinje zajednice prezimljavati, zračna udaljenost između stajališta za prezimljavanje i najbližeg stacioniranog pčelinjaka mora biti najmanje 500 metara. U slučajevima kada pčelar postavi pčelinjak na način koji nije dopušten, Povjerenik mora takvog pčelara upozoriti na učinjeni propust i odrediti mu premještaj s lokacije na kojoj se nalazi na dopuštenu lokaciju. Ukoliko pčelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sačinjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadležnom stočarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pčelaru koji je postupio protivno Pravilniku, jedan zadržava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pčelarske udruge.

13 OZNAČAVANJE MEDA označavanje« podrazumijeva bilo koje riječi, podatke, trgovačke nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu a nalaze se na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruču ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu; Podaci moraju biti: – napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom; – lako razumljivi i uočljivi, lako vidljivi, jasno čitljivi i neizbrisivi i ne smiju na bilo koji način biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom. Dopušteno je višejezično označavanje hrane

14 Za označavanje zapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prvi stavlja na tržište Za označavanje nezapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prodaje krajnjem potrošaču. Pri označavanju zapakirane hrane obvezno je navođenje najmanje sljedećih podataka: 1. naziv hrane pod kojim se ista prodaje (u daljnjem tekstu: naziv hrane); 2. popis sastojaka; 3. količina određenih sastojaka ili kategorija sastojaka; 4. neto količina ili količina punjenja;

15 5. rok trajanja; 6. uvjeti čuvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane; 7. naziv i adresa proizvođača ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj; 8. pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navođenja mogao krivo navoditi potrošača o pravom podrijetlu; 9. upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja; 10. stvarna alkoholna jakost za pića koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola; 11. oznaka serije ili lota.

16 EKOLOŠKO PČELARSTVO Ekološka proizvodnja u RH uređena je:
1.Zakonom o provedbi Uredbe Vijeća br.834/07 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i 2.Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji

17 ekološko pčelarstvo još nije dovoljno razvijeno
pojedine zemlje su postigle značajan razvoj u ekološkom pčelarstvu poput Brazila (1.mjesto s proizvodnjom od oko tona) ili Argentine (2. mjesto) na području Europske unije lider je Italija s oko certificiranih košnica, a slijede je Španjolska s oko košnica i Bugarska s oko košnicom. Značajan razvoj bilježi i Makedonija s ukupno oko košnica. Tijekom godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno košnica.

18 PRAVILA EKOLOŠKOG PČELARASTVA
1.SMJEŠTAJ PČELINJAKA 2.KOŠNICE I MATERIJALI 3.LIJEČENJE 4.PREHRANA PČELA 5.ČIŠĆENJE

19 SMJEŠTAJ PČELINJAKA Smještaj pčelinjaka mora biti takav da unutar polumjera od 3 km izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture i/ili samoniklo bilje i/ili kulture obrađene postupcima s malim utjecajem na okoliš Nadležno tijelo može odrediti regije ili područja koja nisu prihvatljiva za ekološku pčelarsku proizvodnju.

20 KOŠNICE I MATERIJALI Košnice se u osnovi izrađuju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost za zagađenje okoliša ili pčelinjih proizvoda. Košnice moraju biti obojane samo izvana i to ekološkom bojom i imati što manje metala, a ako je metal nužan- mora biti inox Pčelinji vosak za nove satne osnove mora potjecati iz jedinica ekološkog uzgoja. U košnicama se mogu koristiti samo prirodni proizvodi kao što su propolis, vosak i biljna ulja.

21 LIJEČENJE Radi sprječavanja pojave bolesti u pčelarstvu važno je odabrati odgovarajuće pasmine Kako bi se stvorila otpornost na bolesti, mora se poraditi na prevenciji npr: redovito obnavljanje matica, sustavno pregledavanje košnica kako bi se otkrila bilo kakva zdravstvena nepravilnost, kontrola muškog potomstva u košnicama, dezinfekcija materijala i opreme u redovitim vremenskim razmacima sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji, uništavanje zaraženih materijala ili izvora zaraze

22 Ukoliko se pojavi bolest, pčelinje zajednice moraju biti odmah liječene, a ako je potrebno i izdvojene na izolirani pčelinjak tijekom liječenja. Liječenje pčelinjih bolesti treba prije svega temeljiti na uporabi fitoterapeutskih i homeopatskih pripravaka i uporabi bioloških suzbijanja i terapija. U liječenju varooze dopuštena je uporaba organskih kiselina (mravlje, mliječne, octene i oksalne) i biljnih tvari (mentol, timol, kamfor i eukaliptusovo ulje).

23 Ako je takvo liječenje neučinkovito, mogu se uz suglasnost kontrolnog tijela koje kontrolira proizvođača i uz obvezan nadzor veterinara ili drugih ovlaštenih osoba davati lijekovi (alopatski kemijski sintetizirani medicinski proizvodi). Zabranjena je uporaba lijekova u preventivne svrhe.

24 PREHRANA PČELA Na kraju proizvodne sezone u košnicama trebaju biti ostavljene dostatne zalihe meda i peluda za preživljavanje zime. Umjetna prehrana pčelinjih zajednica dopuštena je u uvjetima kada je ona prijeko potrebna za preživljavanje pčela u ekstremnim klimatskim uvjetima, a treba se temeljiti na medu iz ekološke proizvodnje po mogućnosti s iste proizvodne jedinice.

25 samo u rijetkim slučajevima može se rabiti ekološki proizveden šećerni sirup ili ekološki dobivena šećerna melasa umjesto ekološki proizvedenog meda, odnosno kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda. Kada je u pitanju umjetna prehrana pčela, svaki pčelar ima obvezu voditi podatke kako o vrsti proizvoda koji se koristi za takvu prehranu, datumu davanja proizvoda, količini proizvoda, tako i o pčelinjoj zajednici kojoj je takva hrana davana

26 ČIŠĆENJE Čišćenju i dezinfekciji materijala, zgrada i posuđa koji se koriste u ekološkoj proizvodnji meda mora se posvetiti osobita pažnja. Sredstva koja se u tu svrhu mogu rabiti su: - kalijev i natrijev sapun, - voda i vodena para, - vapneno mlijeko, - živo vapno, - natrijev hipoklorit, - natrijev hidroksid, - vodikov peroksid, - limunska, mravlja, octena, mliječna, oksalna kiselina, - alkohol, - formaldehid, - soda bikarbona.