Inovacije i znanje: interaktivni model(i)

Презентација на тему: "Inovacije i znanje: interaktivni model(i)"— Транскрипт презентације:

1 Inovacije i znanje: interaktivni model(i)
Sine qua non suvremenog (lokalnog) razvoja

2 Inovacije i znanje Znanje i inovacije su nerazdvojni jedni od drugih - oni pokreću ekonomije širom svijeta. „Proizvođači znanja” i korisnici nastoje iskoristiti ideje, tehnologije, znanje i stručnost o kojima ovisi njihova konkurentnost. Inovacija je primjena / prijenos znanja sve od istraživanja preko razvoja do primjene, pri čemu razmjena znanja kroz inovacije u suradnji postaje sve važnija. Preplitanje odnosa između inovacije i znanja pokazuje se načinom na koji organizacije nastoje steći nova znanja, asimilirati ih i primijeniti na komercijalne ciljeve. Ova sposobnost apsorpcije je vjerojatno najvažnija razlika za stvaranje konkurentskih prednosti u vrijeme dominacije ekonomiji znanja. "The only long-term sustainable competitive advantage is to learn faster than your competitors”. (Arie de Geus, Royal Dutch Shell) Pet inovacija koje su promijenile svijet? .

3 Inovirati nije lagano…
(1) … faze primijenjenih istraživanja i razvoja inoviranog ili novog proizvoda,

4 (2) …put kojeg mora proći takav proizvod prije nego što dođe na tržište.
Kada govorimo o inovacijama i inovatorstvu (u Hrvatskoj!) tada ne smijemo govoriti o rezultatima desetaka ljudi koji su nagrađivani za svoj rad na domaćim i međunarodnim izložbama inovacija, već o rezultatima koji se postižu na razini pojedinaca, grupa, institucija, zajednica i slično a koji unapređuju KVALITETU život.

5 Problemi u Republici Hrvatskoj
… kako to vidi Svjetska banka: Za inovativnost u hrvatskom gospodarstvu koja treba bitno pridonositi konkurentnosti proizvoda i usluga može se reći sljedeće: niska produktivnost ili nedovoljna postignuta dodana vrijednost po zaposlenom na tržištu proizvoda i usluga, niska stopa ulaganja u istraživanje i razvoj kako iz državnih fondova tako i u samim tvrtkama, udio inovativnih tvrtki je ispod prosjeka EU, mali broj patenata na milijun stanovnika (npr u Hrvatskoj je bilo svega 6 dobivenih patenata, u Sloveniji 51, a u EZ-27 čak 107 patenata) i vrlo slaba povezanost gospodarstva s akademskom zajednicom. Sve to rezultira i malom inovativnošću i zaostajanje za najrazvijenijima

6 Vlada RH usvojila Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske za razdoblje –2020., s ciljem otklanjanja prepreka za brži razvoj konkurentnog gospodarstva temeljenog na inovacijama. Ključnu ulogu trebaju imati sveučilišta i javni instituti ne samo putem obrazovnog programa koji mora podučavati kako se znanje treba koristiti, ali i u povezivanju s gospodarstvom na primijenjenim istraživanjima i razvoju radi stvaranja novih rješenja konkurentnijih od postojećih, dakle na inovacijama. Voditi računa od helix modelima razvoja! Ne smiju se zanemariti niti društvene inovacije koje također pridonose poslovnoj učinkovitosti, ali niti društveno poduzetništvo za koje je Vlada donijela Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje – 2020. Pod pojmom društvenih inovacija podrazumijevaju se nova i inovativna rješenja za razne društvene probleme. One se iskazuju putem novih strategija, koncepata, poslovnih modela, metodologija ili politika koje stvaraju nova rješenja koja pak ispunjavaju ciljane društvene potrebe. Društveno poduzetništvo je pak stvaranje nove vrijednosti proizvoda i usluga putem udruživanja rada, a ne kapitala kao kod trgovačkih društava. Zato je potrebno promovirati inovatore, inovacije i sve one koji promiču inovativnost kao ključnu odrednicu konkurentnosti gospodarstva.

7 Triple Helix model: tri stupa (lokalnog) ekonomskog razvoja
Što je triple helix? U doslovnom prijevodu, triple helix bi značilo trostruka spirala. Triple Helix model raščlanjuje tri ključna elementa (spirale) uspjeha svake ekonomije: Državne institucije (Država) Akademsku zajednicu (Sveučilište) Privatni sektor (Industrija) Svaka spirala/element može biti povezan s određenim elementom ekonomije: sveučilišta su odgovorna za stvaranje noviteta, tvrtke stvaraju bogatstvo, a vlada je odgovorna za upravljanje interakcijama među akterima, te je čuvar društvenih pravila (Leydesdorff, 2006.). Moguće različite konfiguracije tih spirala: modeli

8 Model 1: Snažna država Država
U etatističkom modelu država/vlada je dominantna institucionalna sfera koja kontrolira akademsku zajednicu i industriju. Prema Etzkowitzu (2002a), ovaj model je bio na snazi u bivšem Sovjetskom Savezu, Francuskoj i mnogim zemljama Južne Amerike tijekom većeg dijela 20. st. Vlada preuzima vodeću ulogu u uspostavljanju partnerstava; druge dvije spirale se smatraju relativno slabima. Na primjer, vlada uspostavlja regionalne javne istraživačke ustanove ili potiče istraživanje i razvoj putem javnog poduzetničkog kapitala. Država Sveučilište Industrija

9 Model 2: Laissez Faire U laissez-faire modelu, koji je bio rasprostranjen u SD-u tijekom većeg dijela 20. stoljeća, institucionalne sfere djeluju samostalno i s jasnim granicama. Uloga vlade je ograničena na korekciju tržišnih neuspjeha. Očekuje se samo ograničena interakcija između partnera pošto svaki od njih ima svoju pravilno identificiranu ulogu, gdje se akademska zajednica bavi proizvodnjom znanja, industrija je zadužena za apsorpciju znanja (tj. transformaciju u proizvode i usluge dodane vrijednosti), a vlada vodi brigu o regulaciji. Svaka interakcija između institucionalnih sfera se često događa preko posrednika: Na primjer, u SAD-u, Research Corporation je mnogo godina bila odgovorna za interakciju između sveučilišta i poduzeća. Ona je identificirala istraživanja koja bi mogla biti patentirana i povezivala ih s relevantnim kompanijama (Etzkowitz, 2008: 17). Država Industrija Sveučilište

10 Dosadašnja iskustva pokazuju da odnos između aktera i procesa kreiranja politika nije uvijek statičan kao što je opisano gore. U oba modela postoji tendencija povećavanja neovisnosti sveučilišta i industrije od strane vlade i povećavanja međusobne ovisnosti tri partnera. Kako bi se bolje opisala ova dinamična partnerstva, Etzkowitz (2002) predlaže alternativni model: Triple Helix interaktivni model.

11 Model 3: Triple Helix model
U modelu Triple Helix, sveučilišta, industrije i vlada čine međusobno ovisne i relativno jednake institucionalne sfere. Model obuhvaća trilateralne odnose između industrije, vlade i sveučilišta u procesu kapitalizacije znanja (Etzkowitz, 2002). U Triple Helix modelu uloge tri aktera se mogu preklapati - npr. sveučilišta mogu postati usmjerenija ka poduzetništvu kroz stvaranje spin-off-a, poduzeća se mogu više uključiti u istraživanje i približiti akademskoj zajednici, a država može intervenirati u stvaranje znanja (kroz znanstveno-istraţivačke programe koje financira vlada) i njegovu apsorpciju. Ovo kretanje među ulogama je obično prikazano kao trostruka spirala (Triple Helix) DNK – i otud potječe naziv koncepta.

12 Spiralne povezanosti izražavaju višestruke odnose u kapitalizaciji znanja, tj. hibridizaciju znanja kroz stvaranje novih oblika, koji ne pripadaju ekskluzivno ni državi, ni poslovnom sektoru ni sveučilištu nego nastaju na presjecima njihove interakcije: To mogu biti različite institucije ili projekti koji nastaju kroz suradnju i zahtijevaju sposobnost učenja jedno od drugoga te komunikaciju u stalno promjenljivom otvorenom okruženju. Primjeri takvih hibridizacija su centri izvrsnosti, tehnološki parkovi, inkubatori, akceleratori, otvorene platforme razmjene informacija. Hibridizacija kao rezultat trilateralne suradnje sveučilišta, države i poslovnog sektora Izvor:

13 Primjeri Triple Helix modela

14 Najpoznatiji primjer: Sillicon Valley
Stanford University je imalo ključnu ulogu u razvoju Silikonske doline, koju je podržala Valda tako da je pomogla promovirati regiju kao svjetski inovacijski inkubator, privlačeći internacionalne talente i tehnologiju. Stanford Research Park je tehnološki park koji je osnovan godine na zajedničku inicijativu Stanford Universtiy i grada Paolo Alto. Najveće firme su bile stanovnici tog parka:  including Hewlett-Packard, Tesla Motors, TIBCO and VMware; previously, it housed high-profile companies, including Steve Jobs's NeXT Computer, Xerox PARC, and Facebook.

15 Konfiguracije: „recept” za uspjeh?
Henry Etzkowitz & Loet Leydesdorff: :“The Dynamics of Innovation: from National Systems and ‘Mode 2’ to a Triple Helix of University-Industry-Government Relations”, Research Policy 29, 2000: Model 1 / Snažna država: država obuhvaća sveučilišta i industriju te usmjerava odnose između njih. Model 2 / Laissez-Faire: odvojene institucionalne sfere s jakim granicama koje ih razdvajaju, a odnosi između njih podložni okolnostima koje vladaju između njih.” Model 3 / Triple Helix model: stvaranje infrastrukture znanja u smislu preklapanja sve tri spirale, svaka uzimajući ulogu druge pri čemu se stvaraju hibridne organizacija u području preklapanja” (str. 111)

16 Novije varijante: Quadro Helix i Quintuple Helix model
Četvrta spirala: Civilno društvo Nevladine udruge Mediji Kultura

17 Quintuple Prirodna okolina društva: Ekološki elementi

18 Trostruka spirala (Triple Helix) izričito naglašava važnost visokog obrazovanja za inovacije; naglasak na proizvodnju znanja i inovacije u gospodarstvu te je kompatibilan s ekonomijom znanja. Četverostruka spirala (Quadruple Helix) već podrazumijeva perspektivu društva znanja i demokracije znanja te važnost njih za inovacije. Za razumijevanje četverostruke spirale, održivi razvoj ekonomije znanja zahtijeva suradnju s društvom znanja. Peterostruka spirala (Quintuple Helix) naglašava nužnu socio-ekološku tranziciju društva i gospodarstva u 21. stoljeću; peterostruka spirala je ekološki osjetljiv model. U okviru inovacijskog modela peterosturke spirale ili Quintuple Helix-a, prirodno okruženje u društvu i gospodarstvu također treba promatrati kao pokretače za proizvodnju znanja i inovacije, čime se definiraju mogućnosti za ekonomiju znanja.

19 Inovacije, znanje i lokalna zajednica: neki modeli poduzetništva u lokalnoj zajednici s naglaskom na društvene inovacije Za ostvarivanje regionalnog razvoja Hrvatske koji je podržan i Europskim socijalnim fondom bitno je jačanje društvene kohezije i održivog razvoja koji će se moći u budućnosti odvijati bez dodatnog financiranja. To podrazumijeva maksimalno korištenje lokalnih materijalnih i ljudskih resursa te povezivanje s izvorima izvan lokalne zajednice koji jačaju i daju sigurnost dugoročnom razvoju lokalnoj zajednici. U duhu navedenih spiralnih modela... Primjeri: Korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju energije Prijevoz putnika Briga oko starijih i nemoćnih Višegeneracijski program zajedničkog stanovanja